Pratite nas

Pregled

Kardinal Vinko Puljić: ŠTO SE ŽELI VLASTITOM NARODU MORA SE PRIZNATI I DRUGIMA

Objavljeno

na

Katolici su iz nekih dijelova Bosne i Hercegovine potpuno nestali, a u drugima su obespravljeni i to su dobro poznate činjenice, no još je gore što se te činjenice sada pokušavaju ignorirati, baš kao i svi pozivi Crkve da se te nepravde isprave, upozorio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u intervjuu za sarajevski ‘Dnevni avaz’ od petka.

Kardinal Puljić kazao je kako Crkvu duboko vrijeđa to što oni koji u rukama imaju moć odlučivanja jednostavno ignoriraju njene pozive i upozorenja o neodrživosti sadašnjeg stanja u BiH. Kao primjer naveo je nedavnu zajedničku izjavu komisija Justitia et pax biskupskih konferencija BiH, Hrvatske i Slovenije u kojoj je istaknuto dramatično upozorenje kako su katolici u BiH najugroženiji dio Crkve u Europi, a na to se nitko od političara nije niti osvrnuo.

‘Istina je da smo na nekim prostorima BiH gdje smo bili kod kuće jednostavno nestali i moćnici ne daju o tome govoriti. Posebno se to tiče područja Banjolučke biskupije i Vrhbosanske nadbiskupije’, kazao je kardinal Puljić.

Dodao je kako u Crkvi ne žele tek gledati takvo stanje i o njemu šutjeti, jer drže kako se mora naći načina makar za opstanak onih vjernika koji još uvijek žive u tim dijelovima zemlje.

Pravne države, kako je kazao vrhbosanski nadbiskup, ne može biti sve dok se na istinski način ne osigura konstitutivnost pripadnika sva tri naroda na svakom dijelu teritorija BiH, ‘a ne samo u pojedinim avlijama’.

Što se želi vlastitom narodu mora se u cijelosti priznati i drugima, poručio je Puljić koji dodaje kako ima dojam da zapravo nikome nije bilo u interesu uspostaviti mir u BiH koji bi doista bio pravedan pa se zemlja i dvadeset godina nakon rata nosi s istim problemima kao i kada je on završen.

U takvom okruženju neprijateljima se proglašava one koji uporno ukazuju na postojeće nepravde, kazao je kardinal Puljić koji smatra kako je razlog takvom ponašanju nastojanje privilegiranih da zadrže svoje pozicije, jer bi u drugačijim okolnostima njihov status i moć bili dovedeni u pitanje.

To što nema ozbiljnog pritiska na izabrane političare da rade posao u interesu svih ljudi u BiH, umjesto što dopuštaju razmah kriminala i korupcije, glavni je razlog zbog kojega nema ni razvitka ni perspektive, ocjena je vrhbosanskog nadbiskupa.

‘Moramo stvarati uvjete da se svaki čovjek i svaki narod osjeća sigurnim u ovoj zemlji, kao kod svoje kuće, u jednakim pravima. Ako to ne prihvatimo, rušimo ovu zemlju i njenu budućnost’, kazao je kardinal Puljić.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana, RBA zadruge, Pernara i Sinčića!

Objavljeno

na

Objavio

VIDEO! Pogledajte kako je Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana te razgolitio Pernara, Sinčića i Palfi, s kojima je osnivao Živi zid!

KOLJAJA: “Macan je kod Josipovića četiri puta vodio predstavnike RBA zadruga; ne mogu vjerovati da bi zastupnik perača novca i utajivača poreza mogao postati savjetnik za PR u Plenkovićevoj Vladi!”

Predstavnik oštećenika RBA zadruga i utemeljitelj Živog zida Nenad Koljaja u Bujici na Z1 i još 9 televizija doslovce je razgolitio aktualne čelnike Živog zida: “Oni su lažnjaci! Pernar je medicinski slučaj, a Palfi je ‘operirala’ po trgovačkim centrima! Sinčić sada pokušava ukrasti čak i stranku – skupštinu su imali u Pernarovoj kupaonici…”

Koljaja tvrdi: “Milanoviću su se prodali za dva ručka i par sto kuna, a ja sam im dao jaguar za kampanju – brzo su vozili, a kazne nisu platili…”

Nenad Koljaja u Bujici je pokazao dokument – službenu zabilješku austrijskog Saveznog ministarstva unutarnjih poslova o RBA zadrugama, u kojem se spominju Krešimir Macan i njegova tvrtka MANJGURA… Macan, koji je vodio kampanju Ivi Josipoviću i plasirao plan ‘Barbika’ te se javno hvalio da je on ‘Bijes prvi’ pokušava preuzeti mjesto PR savjetnika u HDZ-ovoj Vladi…

“Vidio sam ga kako na zadnja vrata ulazi u Sabor s predstavnicima RBA zadruga, nevjerojatno je da njiho lobist sada bude savjetnik u Vladi,” izjavio je Koljaja, inače dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik Tigrova…

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari