Pratite nas

BiH

Kardinali Schoenborn i Puljić upozoravaju na težak položaj Crkve i katolika u BiH

Objavljeno

na

Foto: Twitter

Kardinal Christoph Schoenborn, bečki nadbiskup i predsjednik Biskupske konferencije Austrije, upozorio je u četvrtak u Sarajevu na težak položaj Crkve u Bosni i Hercegovini, a vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić još je jednom pozvao na odgovorno ponašanje političara kako bi se zaustavilo stvaranje napetosti i poduzeli koraci ka izgradnji pravednog mira i jednakopravnosti.

Kardinal Schoenborn predvodio je biskupe iz Austrije u višednevnom posjetu BiH, a ovog je tjedna održano i zajedničko zasjedanje biskupskih konferencija dvije države kao znak posebne potpore Crkvi u BiH i katolicima u toj zemlji, čiji se broj neprestano smanjuje. Uz jedanaest biskupa iz Austrije i BiH u zajedničkom su zasjedanju sudjelovali i apostolski nunciji u Beču i Sarajevu Peter-Stephan Zurbriggen i Luigi Pezzuto.

“Ovo je naš znak solidarnosti s ljudima u BiH, ali i s biskupima kako bi uputili ohrabrenje i Crkvi i narodu”, kazao je bečki nadbiskup te podsjetio kako je kroz brojne incijative iz Austrije u BiH pomoć stizala još u najtežem ratnom razdoblju. Najavio je kako će Crkva takve inicijative nastaviti podupirati, istodobno upozorivši na migracije dramatičnih razmjera u BiH, koje su posebice pogodile katolike.

“U nekim područjima BiH katolika više nema“, kazao je kardinal Schoenborn dodajući kako je u takvim uvjetima potpuno neizvjesno hoće li se oni koji su izbjegli tijekom rata vraćati i koliko će pomagati BiH u izgradnji njene budućnosti.  “Pravedni mir u zemlji još nije uspostavljen”, kazao je kardinal Schoenborn i najavio kako će Crkva i biskupi u Austriji učiniti sve što je u njihovoj moći da pomognu europski put BiH.

Podsjetio je i na riječi pape Franje koji je Sarajevo nazvao “drugim Jeruzalemom” zbog suživota različitih entičkih i religijskih skupina te je pozvao na očuvanje dijaloga među njima kao preduvjeta trajnog mira. “Želim ovom gradu da u budućnosti bude uzor međuvjerskog dijaloga i dijaloga među kulturama”, kazao je bečki nadbiskup dodajući kako tome nema alternative.

Puljić: Treba jamčiti jednakopravnost  i konstitutivnost

Biskupi iz Austrije o stanju u BiH odvojeno su razgovarali s nekima od najviših dužnosnika u toj zemlji, uključujući članove Predsjedništva BiH te s predstavnicima međunarodnih organizacija i vjerskih zajednica. Kardinal Schoenborn je kazao kako samo može poduprijeti poruku koju je tijekom tih susreta državnim dužnosnicima u BiH prenio kardinal Puljić, “jasno i mudro i odlučno”.

Kardinal Puljić istaknuo je kako treba imati hrabrosti stvari nazvati pravim imenom. “Bez istine teško je poći putem pomirenja. Svatko od nas treba očistiti svoje dvorište, a smeće ne bacati u tuđe”, kazao je vrhbosanski nadbiskup dodajući kako je veoma važno da, kada se traži nešto za svoj narod, to isto prizna i drugome, jer je to evanđeosko načelo.

“Odlazak ljudi iz BiH danas opterećen je napetošću koja vlada. Treba donijeti zakone pred kojima smo svi jednaki, dakle jamčiti ljudska prava, čovjekovo dostojanstvo i jednakopravnost”, kazao je kardinal Puljić zahvalivši kardinalu Schnoenbornu i svim članovima Biskupske konferencije Austrije na iskrenoj potpori i skrbi za BiH i katolike u njoj.

Na pitanje o budućnosti BiH, kardinal Puljić je kazao kako će ona ovisiti o tome koliko se bude poštovala jednakopravnost u njoj. “Mi smo sretni da je Dayton zaustavio rat, no mi smo već 1995. upozorili da ovakav sporazum teško može uspostaviti pravedni mir. Vidjeli smo da su podijelili Bosnu na dva dijela i da je u jednom dijelu ozakonjeno etničko čišćenje”, podsjetio je kardinal Puljić na poznate činjenice.

Istaknuo je kako je u Daytonu zapisana odredba o konstitutivnosti tri naroda no ona se teško realizira, posebice jer u Republici Srpskoj Hrvati ne mogu ostvariti konstitutivnost, a u Federaciji postoji opasnost majorizacije odnosno preglasavanja manjine. Ipak ni takav manjkavi Dayton nije ostvaren a posebice Aneks VII koji jamči pravo povratka prognanika, kazao je vrhbosanski nabiskup.

“Potrebno je ne mijenjati ustav nego vratiti jednaka prava na cijelom području BiH a posebice ostvariti ljudska prava i čovjekovo dostojanstvo”, kazao je kardinal Puljić

Članovi biskupskih konferencija u poseboj su zajedničkoj izjavi upozorili kako u mnogim dijelovima  BiH “katolicima prijeti potpuni nestanak”  pa žele ohrabriti sve koji su, unatoč kušnjama, odlučili ostati i prenijeti im svoje nade za budućnost, a sve na odgovornim dužnostima potiču da se založe radi uspostave pravedog mira.

(Hina)

Biskup Komarica: Nestali smo pred očima političara i javnosti (VIDEO)

 

Biskup Komarica: Nema ovdje Hrvata, cijeli jedan narod nedostaje

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Pet hrvatskih županija u Federaciji BiH proglasile da Komšić nije dobrodošao

Objavljeno

na

Objavio

Premijeri i predsjednici skupština pet županija s hrvatskom većinom u Federaciji BiH zajednički su u četvrtak odbili gostoprimstvo novoizabranom članu BiH Predsjedništva Željku Komšiću ističući da on tamo ne predstavlja Hrvate nego Bošnjake.

“Željko Komšić nije predstavnik hrvatskog haroda, stoga u toj funkciji nije dobrodošao na prostor naših županija”, navodi se u otvorenome pismu županijskih čelnika čime se širi otpor među hrvatskim institucijama u BiH prema Komšiću za kojega se tvrdi da je izabran glasovima Bošnjaka.

Otvoreno pismo kojim se Komšić proglašava nepoželjnom osobom potpisali su predsjednik vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg i zamjenik predsjedatelja skupštine te županije Tomislav Martinović, premijer Županije zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić i predsjedatelj županijske skupštine Anto Miletić, predsjedatelj Skupštine vlade Hercegbosanske županije Robert Bagarić i tamošnji premijer Ivan Jozić, zatim predsjedatelj Skupštine Srednjobosanske županije Josip Kvasina te predsjednik vlade Posavske županije Marijan Klaić i predsjedatelj tamošnje županijske skupštine Joso Marković.

“Na ovim općim izborima hrvatski narod je uvjerljivom većinom izabrao Dragana Čovića za svoga legalnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Stoga ovim putem, svima u našoj domovini BiH, kao i predstavnicima međunarodne zajednice poručujemo da je BiH država triju konstitutivnih naroda i svih njenih građana te da, u duhu Ustava BiH, konstitutivne narode u Predsjedništvu mogu predstavljati samo legitimno izabrani politički predstavnici”, stoji u zajedničkom otvorenom pismu čelnika županija s hrvatskom većinom.

Ranije je Komšića personom non grata proglasilo dvadesetak općina s hrvatskom većinom u BiH. Komšić je pobijedio u izbornoj utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH protukandidata Dragana Čovića. Hrvatske stranke i više udruga i pojedinaca upozorili su da je Komšić treći put zaredom nametnut mimo volje Hrvata glasovima Bošnjaka koji su četiri puta brojniji u Federaciji BiH.

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, u četiri gotovo isključivo hrvatske općine na području Županije zapadnohercegovačke Komšić je dobio oko 280 glasova ili 0,66 posto, a za Čovića je tamo glasalo oko 30.000 Hrvata. Istodobno Komšić je pobjeđivao i u općinama u kojima doslovno Hrvati uopće ne žive.

(Hina)

 

Karamatić: Za Komšića su glasovali ekstremisti koji žele uspostavljanje islamske države u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lajčak: Izborom Komšića Hrvati će se osjećati još više marginaliziranima

Objavljeno

na

Objavio

Za razliku od svog starijeg kolege Wolfganga Petritscha koji je izrazio zadovoljstvo što je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH, njegov mlađi kolega i bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak zbog ishoda izbora u BiH izrazio je zabrinutost. Bivši visoki predstavnik u BiH, donedavni predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda, i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak listu Emerging Europe izjavio je kako “Hrvati u BiH smatraju da nisu zastupljeni”, piše Večernji list BiH.

Dalekosežne posljedice

“Hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića izabrali su Bošnjaci, a Hrvati koji su se uvijek osjećali marginaliziranima sada će se još više osjećati tako. Za njih su u Predsjedništvu dva člana bošnjačka i jedan Srbin, ali nijedan Hrvat”, kazao je Lajčak. On traži od Europe i njezine diplomacije da se više fokusira na zapadni Balkan i da za to područje ne izgubi zanimanje, pogotovo nakon izbora u BiH i referenduma oko novog imena Makedonije. “Jako me zabrinjava posljedica ovih izbora.

Milorad Dodik, za kojeg nije tajna da ne vjeruje u budućnost BiH, sada je član Predsjedništva i sumnjam da će upotrijebiti svoju ulogu u jačanju BiH“, kazao je Lajčak. I on je izrazio bojazan kako će se posljedice izbora u BiH loše odraziti na cijelu regiju i traži, kako ističe, od EU-a jasno definiranu politiku za prostor Balkana. Svi analitičari i strani mediji ističu kako je pred BiH duga ustavna kriza oko formiranja vlasti na svim razinama te blokada započetih reformskih procesa i pogoršanje ionako loše ekonomske situacije.

“Ono što će posebno obilježiti ove izbore jest prijeteća institucionalno-ustavna kriza zbog neriješenog pitanja Izbornog zakona BiH. Čini se kako je neizbježno da idemo u dugu krizu formiranja vlada, to jest kriza formiranja vlasti FBiH, kao i u državi, nema brzog rješenja na vidiku”, tvrdi Bodo Weber, suradnik u organizaciji Associate of the Democratization Policy Council, dodajući kako će sve to definitivno zaustaviti euroatlantske integracije BiH na neko dulje vrijeme.

Zabrinutost i analize

Analitičari britanskog dnevnika The Guardian još dan prije izbora istaknuli su kako je situacija u FBiH, gdje politički sudjeluju Bošnjaci i Hrvati, najkompliciranija. “Mnogi Hrvati u BiH osjećaju da ih politički sustav diskriminira. Dok etnički Srbi imaju svoj vlastiti entitet, Republika Srpska, Hrvati i Bošnjaci moraju dijeliti drugi entitet Federaciju BiH, gdje se taktičkim glasovanjem može dopustiti da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran bošnjačkim glasovima”, objavio je The Guardian. A time kakve će posljedice na bh. ekonomiju i društvo zbog lošeg Izbornog zakona imati predstojeća ustavna kriza, još su se ranije bavili ekonomski analitičari međunarodne agencije za ocjenu državnog (suverenog) kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari