Pratite nas

Iz Svijeta

Karl Erjavec očekuje pritisak EU-a zbog Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Slovenski ministar kaže da je nakon Plenkovićevog govora “svakom Slovencu jasno da je dijalog s Hrvatskom nemoguć”.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u nedjelju da očekuje jak pritisak Europske komisije (EK) na Hrvatsku nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je optužio Sloveniju za nepoštivanje međunarodnog prava.

Plenković je u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a rekao da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom koju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Slovenski ministar kaže da je nakon Plenkovićevog govora “svakom Slovencu jasno da je dijalog s Hrvatskom nemoguć”.

“Arbitražni sporazum je bio potpisan pod okriljem EU-a. Potptredsjednik EK-a Frans Timmermans je ponudio svoju pomoć ako ne bi došlo do dogovora s Hrvatskom o implementaciji arbitražne presude. Mislim da će naš slijedeći korak biti da ga obavijestimo o tome što se u New Yorku dogodilo”, kazao je Erjavec u razgovoru za RTV Slovenija.

Dodao je da EK ima niz instrumenata kako bi države koje ne poštuju vladavinu prava uvjerila da se ponašaju drukčije.

“Znamo što EU čini u pogledu Poljske zbog pravosudne reforme koju provodi njihova vlada. EU može zamrznuti europska sredstva takvim državama. Ipak mislim da će u slučaju Hrvatske biti dovoljan i poneki oštar poziv u Zagreb”, kazao je Erjavec.

Po njegovim riječima, da bi se arbitražna presuda provela potrebna je suradnja Hrvatske, ali Slovenija “neke stvari može implementirati sama” prihvaćanjem nekih zakona u parlamentu koje je premijer Miro Cerar najavio za ovaj mjesec.

Zbog Plenkovićeva govora Cerar je u četvrtak navečer otkazao dogovoreni susret s hrvatskim premijerom u Zagrebu 27. rujna o rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora.

Ljubljana smatra da je arbitražna odluka konačno rješenje koje treba primijeniti, a Zagreb traži novo bilateralno rješenje spora koji dvije države opterećuje od raspada bivše Jugoslavije 1990-tih godina.

Zašto bismo zaboravili da Slovenija laže, a da je Srbija bila agresor

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Peter Szijjarto: Migranske kvote više nisu na dnevnom redu EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u petak je nazvao “dobrim vijestima” to što pitanje obveznih migrantskih kvota više nije na dnevnom redu Europske unije te je rekao kako su “svi razumjeli da neće biti obveznih kvota”.

Szijjarto je na marginama Azijskom-europskog sastanka (ASEM) u Bruxellesu na pitanje mađarskih novinara o ishodima ovotjednog europskog sastanka na vrhu o migracijama, kazao kako “nema ishoda jer neće biti obveznih kvota”.

Mađarski ministar vanjskih poslova rekao je kako neke od zemalja članica ne žele naseljavanje migranata na njihovom teritoriju čime bi postale “države imigranata”.

Dodao je da se države članice ne bi mogle nikada dogovoriti oko provođenje takvog projekta. “Mađarska smatra da je ispravno rješenje utemeljiti jasan red, a prioritet je zaštita vanjskih granica Europe”, objasnio je Szijjarto.

Dodao je kako se “situacija nije mnogo promijenila”, naglasivši da unutar europskog bloka i dalje postoji prijepor između zemalja koje podržavaju migraciju i onih koji ju odbijaju. Szijjarto je kazao kako postoje zemlje koje žele upravljati migracijom i one koje ju žele zaustaviti u cijelosti, a te razlike još nisu riješene.

Ministar je naglasio kako je interes pograničnih država članica jenjavanje priljeva migranata duž njihovih granica. Szijjarto je naglasio kako je iz tog razloga potrebno saslušati države koje žele zaustaviti ilegalnu migraciju. Istaknuo je kako Mađarska podupire plan prema kojem EU “neće pozivati ilegalne migrante, te završiti besmislene razgovore” i jasno proglastiti da svatkom tko se ukrca na plovilo kojem upravljaju krijumčari ljudima u sjevernoj Africi neće biti zagarantiran ulazak u Europu.

“I dalje smo još daleko od dostizanja točke u kojoj bi se europski građani mogli opustiti, no konačno je donesena odluka koja im daje sigurnost”, rekao je Szijjarto.

(Hina)

 

Orban i Putin: Obojica smatramo da je očuvanje i jačanje kršćanske kulture važno za moderan svijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kosovo glasovalo za stvaranje nacionalne vojske

Objavljeno

na

Objavio

Parlament Kosova, koje se dosad oslanjao na zaštitu NATO-ovih snaga, glasovao je u četvrtak za uspostavu vojske od 5000 vojnika, unatoč prigovorima srpske manjine koja tvrdi kako je takav potez nelegalan.

Tri zakona, koja je kosovska vlada predložila pri prvom čitanju u četvrtak, unaprijedili su ovlasti lako naoružanih Kosovskih snaga sigurnosti prema transformaciji u vojsku.

Vlada je kazala da takav potez zaobilazi potrebu mijenjanja ustava. Nacrte zakona poduprijelo je 98 od 120 zastupnika u parlamentu, dok je 11 srpskih predstavnika bojkotiralo glasovanje. Odobrenje u drugom čitanju, koje će se biti za nekoliko dana, potrebno je kako bi se zakoni usvojili.

Zamišljeni zakoni namjeravaju stvoriti vojsku od 5000 aktivnih vojnika i 3000 pričuvnih vojnika. Kosovske snage sigurnosti čini 2500 pripadnika koje je obučavao NATO za slučajeve kriznih situacija, civilne zaštite i održavanja reda. “Ta tri zakona imaju jedan zadatak, a to je da zaštite teritorijalni integritet Kosova i da zaštite građana svih zajednica na Kosovu”, izjavio je premijer Ramush Haradinaj uoči glasovanja.

Srpski predstavnici, koje podupire Beograd koji ne priznaje nezavisnost Kosova, u prošlosti su blokirali svaki takav pokušaj uz napomenu da bi stvaranje nacionalne vojske zahtijevalo promjene ustava. Zadnji je takav pokušaj bio prošle godine.

NATO je također upozorio Prištinu da ne ide u proces stvaranje vojske ukoliko nisu donesene ustavne promjene koje će poduprijeti srpska manjina, iako nije protiv mijenjanja Kosovskih snaga sigurnosti. “Svaka promjena strukture, ovlasti i misije Kosovskih snaga sigurnosti, odluka je kosovskih vlasti”, kazao je za Reuters dužnosnik NATO-a.

“Ukoliko se ovlasti tih snaga povećaju, Sjeveroatlantsko vijeće trebat će preispitati razinu NATO-ovog angažmana na Kosovu”, napomenuo je NATO-ov dužnosnik. NATO savez na Kosovu je rasporedio 4000 vojnika.

Njegove su snage ondje prisutne gotovo dva desetljeće nakon završetka rata na Kosovu, kada su snage Sjevernoatlantskog saveza zračnim napadima zaustavile ubijanje i protjerivanje albanskih civila koje su provodile srpske snage.

Sjedinjene Države i većina Europske unije priznaje Kosovo. Rusija i Kina, kao stalne članice Vijeća sigurnosti, podupiru Srbiju u nepriznavanju Kosova, što sprječava pridruživanje Kosova Ujedinjenim narodima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari