Pratite nas

Vijesti

Karlo Starčević: Hrvatska je previše griješila prema Hrvatima BiH. Pogotovo u slučaju “Hrvatske šestorke”

Objavljeno

na

Ustavna obveza Republike Hrvatske je voditi skrb i brigu o Hrvatima svugdje u svijetu, naglašavamo riječ obveza, jer neki to tumače kao pravo, pa sukladno dnevnopolitičkim potrebama isto tumače kao nešto što se može ali se i ne mora.

Dakle Republika Hrvatska mora voditi osobitu skrb o svim Hrvatima bez obzira gdje se nalazili, ukljičivo i Hrvate u Bosni i Hercegovini bez obzira što su oni u BiH formalno pravno konstitutivni narod, iako to u praksi nisu.

Hrvati su dovedeni u neravnopravan položaj nebrigom RH kao i odlukama visokih predstavnika a posebno majorizacijom bošnjačke većine u Federaciji. Prije svega kroz promjene izbornih zakona kojima bošnjačka većina bira predstavnike i u federalnom parlamentu i državnom parlamentu, a dva puta čak i člana predsjedništva BiH koji je nominalno Hrvat izabran glasovima Bošnjaka.

Odluke koje idu u prilog Hrvata ne primjenjuju se, opstruiraju se na terenu, a najizraženiji je slučaj ignoriranje primjene Odluke Ustavnog suda BiH o Mostaru.

Sve nedaće Hrvata BiH proizlaze iz neodgovornosti Vlada RH od 2000 godine na ovamo, koje su se svojim posjetama Sarajevu željele SAMO dodvoriti Bošnjačkim vlastodršcima i ostati NEUTRALNI na štetu hrvatskog naroda u BiH.

U iduću srijedu Haški sud će donijeti presudu šestorici Bosansko hercegovačkih Hrvata, koji se u prvostupanjskom preusudom Haškog suda prije četiri i pol godine SRAMOTNO osuđeni na ukupno 111 godina zatvora.

Ukoliko drugostupanjska presuda bude nepovoljna po ovu šetoricu Hrvata, biti će nepovoljna i za Hrvate u Bosni i Hercegovini i za Republiku Hrvatsku, a intezitet i posljedice će ovisiti o sadržaju presude ukoliko bude osuđujuća.

Ono što je zamjetno je službena bošnjačka politika koja već radi pripremu za različite scenarije. Za sada djeluju na način kao da imaju informaciju da će presuda biti osuđujuća i zauzimaju strateške pozicije za sve što slijedi nakon toga ako se ostvari povoljan scenario po njih.

Za Hrvatsku i Hrvate u BiH takav ishod moglo bi imati ozbiljne i dalekosežne posljedice. Takva presuda ne samo da ne bi imala uporište u činjenicama, već bi se mogla tumačiti i kao nastojanje da se napravi revizija povijesti pa i promjene karaktera rata koji se vodio u BiH.

Drugostupanjska presude šestorici Hrvata na Međunarodnom sudu u Haagu, među kojima su, osim časnika HVO-a, i generali Hrvatske vojske – prvorazredno je i strateško pitanje zaštite cjelokupnog hrvatskog nacionalnog interesa, bez obzira koliko god službena hrvatska politika šutjela o tome

Što rade Hrvati i službena hrvatska politika?? Najblaže rečeno NIŠTA!

Za razliku od Hrvatske i Hrvata svi srbijanski političari činili su sve da zaštite Srbiju kao državu u svim predmetima koji su vođeni pred Haškim sudom, što se najbolje vidjelo i prvostupanjskoj presudi ratnom zločincu Ratku Mladiću.

Za razliku od njih mnogi hrvatski političari radili su protiv interesa i Hrvatske i Hrvata u Bosni Hercegovini.

Neki, poput Mesića kao najistaknutijeg, su svjesno Hrvatsku gurnuli u težak položaj, samo kako bi se mogli osvetiti svojim prethodnicima izliječiti svoje komplekse ne mareći pritom koje i kakve će biti posljedice po Hrvatsku.

Nažalost mnogi koji su morali po dužnosti braniti Hrvatsku, nisu činili ništa da se Hrvatska obrani od lažnih optužbi koje su totalno sulude i apsurdne, već su dodvornički pomagale haškom tužiteljstvu pa čak i materijalno onemogućile obranu optuženima..

Posljedice ne činjenja osjetiti ćemo svi, a ne samo oni koji su ovu situaciju na Haškom tribunalu doveli u ovo i ovakvo stanje. Šestorica Hrvata su u Hagu od proljeća 2004. godine, mnogi i duže od nepravomoćne prvostupanjske presude.

A Hrvatska i danas tri dana prije donošenja presude šuti i vjerojatno priprema izjave o Haškom sudu i presudi u nekoliko varijanti, a odgovornost će se ili zasluge dijeliti sukladno presudi.

Hrvatska stranka prava je stava da se bez obzira kakva presuda bila nismo smjeli dovesti u ovakvu situaciju i stanje. Nismo smjeli, po cijenu NIČEGA, počiniti veleizdaju nacionalnih interesa, kako prema Hrvatskoj, tako i prema Hrvatima Bosne i Hercegovine koji su duboko zadužili Republiku Hrvatsku.

A pravno gledajući, nitko od optuženika nije ni trebao biti izručen u Haag, budući se radilo o fabriciranim optužnicama haške tužiteljice Karle Del Ponte s ciljem podjele odgovornosti za rat u Bosni Hercegovini.

Karlo Starčević,
predsjednik HSP-a

Mato Arlović: ‘Bez Hrvatske i Tuđmana ne bi bilo samostalne BiH’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Ukop žrtava Drugog svjetskog rata izvađenih iz Propadne jame kod Broda na Kupi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Riječki nadbiskup Ivan Devčić predvodio je u subotu misu u župnoj crkvi sv. Marije Magdalene u Brodu na Kupi, molitvu odrješenja za pokojne i ukop za ukupno šest žrtava Drugog svjetskog rata s područja te župe, koje su prošle godine izvađene iz Propadne jame na Drgomlju iznad Broda na Kupi.

Posmtni ostaci šest žrtava lani su izvađeni iz Propadne jame na Drgomlju iznad Broda na Kupi, a dvije žrtve identificirane su DNA metodom. Prema izjavama osoba upoznatih s lokacijom i osobnim predmetima, kao i dobi, pretpostavlja da je jedna žrtva vlč. Ante Zvonimir Milinović, župnik Podstena, a kada se pronađu živi srodnici bit će izvršena DNA analiza i ostalih žrtava.

Svih šestero su civilne žrtve, a kako je jedan o njih svećenik, dok su ostali neidentificirani, župni ured Broda na Kupi i crkveni odbor odlučili su da je najbolja lokacija pogreba posmrtnih ostataka župna crkva, odnosno kripta koja se nalazi u crkvi, dok će posmrtne ostatke dviju identificiranih žrtava preuzeti obitelj.  Do otvaranja i uređenja kripte, posmrtni ostaci bit će privremeno položeni u pokrajnji oltar sv. Josipa.

Pročišćenje memorije

Velečasni Josip Tomić rekao je da su prije oko godine dana, kada je preuzeo župu Brod na Kupi, neki stariji ljudi dali izjave i željeli si olakšati dušu, kazivajući da su na području te župe postoje jame gdje su bacani ljudi, odnosno ubijani za vrijeme Drugog svjetskog rata od strane partizana i da bi željeli da se to istraži.

Kontaktirali smo i provjerili koji bi to ljudi mogli biti i nakon nekog vremena saznali moguću lokaciju, kazao je Tomić i nastavio da je potom u dogovoru s Crkvenim odborom napravljena prijava Ministarstvu hrvatskih branitelja i policiji, a oni su odmah reagirali i pokrenuli akciju.

Nakon iskapanja, željeli smo utvrditi činjenice i indicije, pa smo kontaktirali i tada pretpostavljene obitelji žrtava, ispričao je velečasni Tomić kazavši da je riječ o civilima, dvije žrtve su identificirane, a pretpostavlja se da je među ubijenima svećenik, no to još nije potvrđeno.

“Mi kao župa želimo postići pročišćenje naše memorije, nije sada tu bitno tko je ubio, nego je bitno da žrtve nađu dostojno mjesto sahrane, svoj grob, ime i prezime, a obitelj utjehu, a Bog neka oprosti onima koji su te zločine počinili,” rekao je.

Lani na širem području Zagreba ekshumirano više od 300 posmrtnih ostataka

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je da je sudbina nestalih osoba važno i prvorazredno pitanje, da Ministarstvo na tom tragu nastavlja aktivnosti te da je danas stoga posljednji ispraćaj šest mještana Broda na Kupi, ekshumiranih iz Propadne jame na osnovi informacija župnika i mještana. “U međuresornoj suradnji i suradnjom s Državnim odvjetništvom, proveden je postupak ekshumacije i identificirali smo dva mještana, čiji su potomci bili dostupni.”

Medved je kazao da sredstva za takve postupke nikada nisu bila upitna. Nastavljamo s tim postupcima, rekao je dodao da je lani na širem području Zagreba ekshumirano više od 300 posmrtnih ostataka te da se i sada provodi ekshumacija, odnosno pregled terena školskog dvorišta u Savskoj ulici. Intenzivno se, kaže,  radi u suradnji sa svim drugim tijelima, ugrađuju se nove metode pretrage terena i razmjenjuju i obrađuju sva saznanja.

Naglasio je da je apsolutni prioritet pronalazak, ekshumacija i identifikacija osoba nestalih u Domovinskom ratu te da se istodobno povodi pregled terena i probna iskapanja na području Vukovarsko-srijemske županije, s ciljem pronalaska posmrtnih ostataka nestalih osoba iz Domovinskog rata, kao i žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Na novinarsko pitanje kontaktira li u vezi s time s kolegama iz Srbije, ministar je rekao da su naša tijela i nadležne službe su u stalnom kontaktu sa Srbijom, poglavito kada se govori o žrtvama Domovinskog rata.

“Nismo zadovoljni s doprinosom Srbije,  kontinuirano je naše traženje kvalitetnih informacija koje su nam važne za pronalazak, odnosno za saznanja o sudbini naših nestalih osoba. Republika Hrvatska i Ministarstvo hrvatskih branitelja kao nositelj tog procesa su apsolutno spremni za suradnju,” rekao je Medved.

Naglasio je da je prošlog tjedna učinjen snažan iskorak u normativnom pogledu, jer je donesen zakon o osobama nestalima u Domovinskom ratu, pravni okvir, koji prvi put jasno definira nadležnost nad građanima Hrvatske na teritoriju Hrvatske.

Vukovar je žrtva i zaslužuje posebnu pozornost i razmatranje stanja

Na pitanje o gradonačelniku Vukovara Penavi i njegovu odnosu prema odluci Ustavnog suda o unaprjeđenju prava srpske nacionalne manjine u Vukovaru, Medved je rekao da smatra da je Penava vrlo jasno dao svoj stav glede poštivanja stava Ustavnog suda. Dodao je da je i predsjednik Vlade jučer i prekjučer dao svoj stav glede odnosa i postupanja prema mišljenjima koje je dao Ustavni sud te da ne bi dalje komentirao.

Na pitanje o vlastitu stavu, ministar je odgovorio je da je Vukovar žrtva, da zaslužuje posebnu pozornost i razmatranje stanja te da je u tom pogledu važeća odredba iz statuta Grada Vukovara, na koju se Ustavni sud nije refereirao, da Gradsko vijeće Vukovara u listopadu svake godine analizira stanje i donosi zaključke i mjere. “Mislim da je to najbolje rješenje, jer vijećnici Vukovara najbolje znaju kakvo je stanje u gradu i u skladu s time donose mjere i zaključke.”

Na upit kakvo je stanje odnosa između hrvatskog i srpskog naroda u Vukovaru, Medved je odgovorio da je gradonačelnik Penava to nabolje opisao.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Potvrđeni novi ministri i dva potpredsjednika Vlade

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor na izvanrednoj sjednici u petak je potvrdio šest novih ministara i dva potpredsjednika u hrvatskoj Vladi bez glasova većine oporbe koja se nakon stanki nije vratila u sabornicu, dok je glasovanje o novom ministru rada Josipu Aladroviću privremeno odgođeno dok ne završi rasprava na matičnom odboru.

Novi ministar uprave je Ivan Malenica, nova ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, a ministrica za poljoprivredu Marija Vučković, odlučio je Hrvatski sabor.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova vodit će pak Gordan Grlić Radman.

Sabor je potvrdio i novog ministra državne imovine Marija Banožića, te ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića.

Saborska većina povjerenje je iskazala i dvojici novih potpredsjednika Vlade – ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću koji će preuzeti koordinaciju za ljudska prava, te ministru financija Zdravku Mariću koji će kao potpredsjednik Vlade biti nadležan za gospodarstvo.

Odmah po izglasavanju, novi ministri i potpredsjednici Vlade položili su prisegu.

Za Ivana Malenicu, koji je na dužnost ministra uprave stupio s mjesta dekana Veleučilišta u Šibeniku, glasovalo je 82 zastupnika i 3 protiv.

Saborskoj zastupnici Vesni Bedeković povjerenje za dužnost ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku iskazalo je također 82 zastupnika i 2 protiv.

Nova ministrica za poljoprivredu Marija Vučković, dosadašnja državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede, dobila je potporu 82 zastupnika, koliko je glasova dobio i Gordan Grlić Radman kao novi ministar vanjskih poslova koji na tu dužnost dolazi s mjesta veleposlanika u Njemačkoj.

Sabor je s 82 glasa za i 3 protiv potvrdio i novog ministra državne imovine Marija Banožića, koji na tu dužnost stupa s mjesta voditelja Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Dosadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić dobio je povjerenje također 82 zastupnika za preuzimanje dužnosti ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Povjerenje ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću te ministru financija Zdravku Mariću kao potpredsjednicima Vlade iskazao je 82 zastupnika.

U Saboru je potvrđen i Josip Aladrović. Za njega je ruku diglo 79 zastupnika. Gordan Jandroković zaključio je nakon toga sjednicu Sabora.Glasovanje o Aladroviću bilo je odgođeno jer u 17 sati, kada je bilo zakazano glasovanje, još nije bila završena rasprava na matičnom Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalni dijalog.

Aladrović, koji na dužnost ministra dolazi s mjesta ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, dobio je potporu 79 zastupnika, dok jedan bio protiv.

Ni u tom glasovanju oporba nije sudjelovala.

Novi ministar odmah je i prisegnuo da će dužnost savjesno i časno obnašati, te poštivati Ustav i zakone.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari