Pratite nas

Život

Karolina Vidović Krišto za Kamenjar: Tri su ključna aspekta zašto je Istanbulska konvencija neprihvatljiva

Objavljeno

na

FAH

Na portalu kamenjar.com pokrenuli smo rubriku “Poznati o Istanbulskoj konvenciji”. S obzirom da je ova tema vrlo aktualna, a provedba i proces ratifikacije, odnosno priprema, spomenute Deklaracije u tijeku, za kratki komentar za naš portal, kao članicu Izvršnog Odbora HHO-a, zamolili smo novinarku Karolinu Vidović Krišto.

Vidović Krišto je izdvojila i argumentirala tri ključna aspekta zašto je ovakva konvencija neprihvatljiva. Donosimo ih u nastavku:

1. Ključni aspekt je lišen svjetonazorskih, političkih i vjerskih elemenata. Istanbulska konvencija prije svega je namijenjena – i tako je u naslovu i imenovana – za zaštitu žena i djevojčica od nasilja. Ovo je prevažna tema da bi se u nju uvrstila bilo koja druga ili treća tema. Štoviše, guranje bilo koje druge teme u konvenciju o zaštiti žena od nasilja devalvira, umanjuje značaj potrebe i važnosti zaštite žena od nasilja. Ako se donosi konvencija o toj i takvoj prevažnoj temi onda je neprihvatljivo u nju gurati nešto što nije povezano s istom.

2. Sporno u Istanbulskoj konvenciji je spominjanje rodne ideologije i prijedlog učenja nestereotipnih uloga u školama. Ponovno ne ulazeći u svjetonazorski element vezan uz rodnu ideologiju i prijedlog učenja nesterotipnih uloga u školama, treba istaknuti kako su obje stvari kompleksne i stoga zahtijevaju zasebnu javnu raspravu. Neprihvatljivo je zemlje članice EU i/ ili pojedince koji su protiv ovakve Konvencije prikazivati kao neosviještene za potrebu zaštite žena od nasilja. Dapače – svima kojima je neprihvatljivo guranje drugih tema u konvenciju za zaštitu žena od nasilja, upravo je njima zaštita žena od nasilja imperativ! Upravo zato valja insistirati na jasnoj konvenciji koja će se isključivo i fokusirano baviti s ključnom problematikom – zaštitom od nasilja.

3. O navedenim dvjema temama koje se pokušavaju doslovno podvaliti pod Istanbulsku konvenciju, a to su rodna ideologija i prijedlog učenja nesterotipnih uloga u školama, potrebno je voditi zasebnu javnu raspravu, i prema potrebi donijeti zasebnu konvenciju. Ovdje treba naglasiti da je unutar te rasprave važna prije svega znanost, potom i svjetonazorski, politički i vjerski elementi, ali – i to posebno treba naglasiti – temeljna ljudska prava koja roditeljima jamče pravo prvenstva u izboru obrazovanja za svoju djecu, te pravo da osiguraju odgoj i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim filozofskim uvjerenjima.

Važno je naglasiti kako ovo vrijedi i za tzv. Spolni odgoj koji je već 5. godinu u hrvatskim osnovnim školama (!), a pod nazivom “Rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje”, istaknula je Krišto.

Što se tiče argumenta kako nikome ne bi trebala smetati rodna ideologija, jer je ona u Ustavu već zajamčena kroz članak koji jamči svima jednaka prava, upravo taj argument upućuje na to koliko je neprihvatljivo, pa i posve nepotrebno, da se rodna ideologija i prijedlog učenja o nesterotipnim ulogama u školama uvrštava pod drugim nazivima, kazala je za Kamenjar.com, Karolina Vidović Krišto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Život

Obilježavanje Svjetskog dana oceana 2019

Objavljeno

na

Objavio

 Na Svjetski dan oceana 8. lipnja Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade pridružio se globalnoj proslavi. Suradnjom s Udrugom ‘La Revolution Albatros’ (Francuska), Ronilačkim centrom ‘Vodice dive’, Gradom Skradinom, OŠ Skradin i Dječjim vrtićom Žižula, nizom događanja obilježen je Svjetski dan oceana. Kreatorica događanje je dr.sc. Ljiljana Zmijanović. Događanje je prijavljeno i vidljivo na službenoj globalnoj bazi World ocean day 2019. https://www.worldoceansday.org/events-list

Ovogodišnja tema ‘Rod i ocean’ naglašava uzajamnost djelovanja oba spola  i oceana u postizanju ciljeva održivog razvoja, očuvanja, održivog korištenja mora i zaštite morskih ekosustava. Stoga je kao centralno mjesto odabran estuarij rijeke Krke, susret, uzajamno djelovanje rijeke i mora.

Poznati hrvatski biolog i publicist Goran Šafarek u uvodnoj riječi naglasio je značaj biološke raznolikosti i prenio iskustva s brojnih  svjetskih ekspedicija u kojima je sudjelovao.

„Svjetski dan oceana je prilika za podizanje globalne svijesti o izazovima s kojima se međunarodna zajednica suočava u vezi s oceanima. Pluća našeg planeta, koji osiguravaju najveći dio kisika koji udišemo, oceani su također glavni izvor hrane i lijekova i kritični dio biosfere. Koncept ‘Svjetskog dana oceana’ prvi je put predložen 1992. godine na samitu u Rio de Janeiru kao način da se proslavi zajednički ocean našega svijeta i naša osobna povezanost s morem, kao i da se podigne svijest o ključnoj ulozi koju oceani igraju u našim životima i načinima očuvanja. Ove godine tema Svjetskog dana oceana je ‘Rod i ocean’, kao usklađeno djelovanje oba spola u aktivnostima povezanim s oceanima kao što su znanstveno istraživanje mora, ribarstvo, rad na moru, migracije morem i trgovina ljudima, politika – izrada i upravljanje“ … „Širiti znanje i ne pristajati na neznanje, težiti izvrsnosti, zadaća je svakog od nas…“ – poručila je dr.sc. Ljiljana Zmijanović koordinatorica i kreatorica događanja.

U kino dvorani u Skradinu održana je projekcija svjetskog  dokumentarnog filma ‘A Plastic Ocean’ (Plastični ocean,) sniman  u čak 60 zemalja i ovjenčan brojnim međunarodnim nagradama. Procjenjuje se da oceane danas zagađuje oko 150 milijuna tona plastičnog otpada, koji izravno ugrožava ekosustav cijelog planeta, kao i živote i zdravlje svih ljudi. Stoga je prošlogodišnji Svjetski dan oceana obilježen temom ‘Sprječavanje onečišćenja plastikom i poticanje rješenja za zdrav ocean’.

Osnovnoškolcima, ali i djeci dječjeg vrtića Žižula prezentirana je profesionalna oprema za podvodno snimanje.  Kućišta za podvodno snimanje najmlađima je bio najveći izazov, pa raspravi nije bilo brzog kraja. Događanje su pratile ekološke akcije na području Vodica u organizaciji Ronilačkog centra ‘Vodice dive’, Stipe Birina. Fotografije biološke raznolikosti potpisuje Goran Šafarek. Održavanje radnih sastanaka omogućio je Restoran Visovac, Marija Kovilić, a vizualni identitet događanja Knjigovežnica Vitić, Dalibora Vitića. Cjelokupan doprinos svih sudionika je ‘pro bono publico’.

Dr. sc. Ljiljana Zmijanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Običaji

55 mladih u narodnim nošnjama primilo sakrament Svete potvrde na Šćitu

Objavljeno

na

Objavio

U nedjelju je u župi Rama Šćit bilo svečano.

Razlog je podjela sakramenta Krizme za 55 mladh župljanki i župljana.

U nazočnosti kumova, kuma, roditelja, rodbine, prijatelja te okupljenih vjernika, pod sv. misom koja je započela u 11 sati, biskup Tomo Vukšić, vojni ordinarij u BIH, podijelio je sakrament svete potvrde.

Svi krizmanici bili su obučeni u jednu od najljepših nošnji Hrvata u Bosni i Hercegovini, u ramsku narodnu nošnju.

Euharistijsko slavlje uveličali su krizmanici recitacijama, molitvama, prigodnim govorima, čitanjima svetopisanskih čitanja. Tijekom mise pjevao je župni zbor, a na kraju su krizmanici zahvalili biskupu na podijeljenom sakramentu i darovali mu prigodni dar.

Poslije mise uslijedilo je zajedničko fotografiranje krizmanika s biskupom Tomom kod Ramskog križa, piše Rama-prozor.info.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari