Pratite nas

Vijesti

Karta Evrope za 20 godina: Bure baruta u RS i Vojvodini!

Objavljeno

na

Kroz dvadesetak godina, karta Evrope mogla bi izgledati potpuno drugačije nego sada. Teško da će svi do nezavisnosti doći mirnim putem.

Poslije Drugog svjetskog rata granice država su se jako teško mijenjale, a tako je i posljednjih godina. Sljedbenici Viktor Janukoviča, najavili su da će se, u slučaju da na vlast dođe opozicija, poluostrvo Krim odvojiti od Ukrajine. Dvije države koje bi tako nastale mogle bi da budu samo početak.

Republika Srpska: “bure baruta”

Vođe Republike Srpske smatraju da nema prepreka da se ovaj entitet osamostali otkako je Kosovo proglasilo nezavisnost od Srbije. Prognoza poprilično anonimnog američkog analitičara Justina Potlea kaže da bi Republika Srpska mogla da bude nezavisna do 2025. godine. U nekom scenariju u kojem bi međunarodna zajednica to dopustila, otvorilo bi se i pitanje druga dva konstitutivna naroda BiH kao i Sandžaka sa većinskim muslimanskim stanovništvom.

Vojvodina: traži nezavisnost

Vojvodina ims status autonomne pokrajine, ali neki političari i nevladine organizacije predložili su da Srbija postane savezna država u čijem sastavu bi bili Republika Srbija i Republika Vojvodina. Evropska unija govori o potrebi rješavanja brojnih pitanja u vezi sa vojvođanskom autonomijom. Nije realno očekivati da će Vojvodina u skorije vrijeme postati nezavisna država, veća autonomnost mogla bi da bude korak da se i to jednog dana ostvari.

Škoti: uskoro na referendum

Škoti će 18. septembra ove godine odgovoriti na pitanje: “Treba li Škotska da bude nezavisna zemlja?”, a većina anketa zasad pokazuje da će Škoti odbiti da izađu iz zajednice sa Engleskom, Velsom i Sjevernom Irskom. Ukoliko odluče drugačije, Škoti će odmah ući u pregovore sa Vestminsterom i Evropskom unijom oko tranzicije nezavisne Škotske u Evropsku uniju. Od svih nabrojanih zemalja, Škotska bi do nezavisnosti mogla da dođe uz najmanje otpora i uz najmanje tenzija.

Baskijci i Katalonci: drže Madrid na iglama

Baskija, koja je jednim dijelom smještena u Francuskoj, a drugim u Španiji, već godinama, intenzivnije ili manje intenzivno, traži nezavisnost. ETA, koja je u međuvremenu odustala od nasilne borbe za nezavisnost, to je pokušala da učini na silu. Katalonci bi ove godine trebalo da izađu na referendum o samoopredjeljenju koji su im obećali vladajući iz katalonske vlade.

Katalonski parlament je u prošle godine donio Deklaraciju o suverenitetu i pravu katalonskog naroda da odluči i izgleda da će španske pokrajine, prije ili kasnije, postati nezavisne. Ali, centralna vlast u Madridu jasno je rekla da se takvo glasanje neće održati. Želju za nezavisnošću od Španije mogle bi da iskažu i Galicija i Andaluzija.

Belgiju na okupu drži Brisel

Flamanci su bogatiji od Valonaca pa i više žele nezavisnost, a razlikuje ih i jezik. Teško je očekivati da će ove dvije pokrajine u skorije vrijeme postati nezavisne države, jer je u glavnom gradu sjedište Evropske unije. Vjerovatniji scenario bio bi da pokrajine steknu veću autonomiju u sklopu sadašnje države.

Vatreni Korzikanci

Francuska je Korziku 1769. godine zauzela i zadržala je u svom sastavu do danas. U naslovu web stranice koja poručuje Francuzima – “idite kući!”, stoji ”Korzika NIJE Francuska”. Korzikanski pokret za nezavisnost danas nije toliko jak kao na primjer katalonski, ali mogao bi da ojača ako se u Evropi pokrene trend stvaranja novih država.

Sardinija i Padanija: početak podjele Italije?

Stanovnici Sardinije mogli bi da traže nezavisnost od Italije. Sardinija i Korzika su susjedna ostrva. Iako je velik broj stanovnika za nezavisnost, stranke koje se zalažu za nju ne dobijaju veliku podršku na izborima, navode neki izvori.

Politička stranka Lega Nord (Sjeverna liga) se od 1991. zauzima za nezavisnu Padaniju, odnosno šire područje doline rijeke Po, koja se nalazi na sjeveru zemlje jer je Italija zemlja podijeljena na bogati sjever i siromašniji jug.

Bivši SSSR najrizičniji

Samoproglašena država Transdnjestar se nalazi između rijeke Dnjestar na istočnoj granici Moldavije sa Ukrajinom, ona je jedan od mnogih mogućih izvora sukoba oko nezavisnosti na području bivšeg SSSR. Moldavija je ne priznaje kao državu. Tu su još i Čečenija, Abhazija, Južna Osetija… Slobodno možemo reći da je opasnost od sukoba na ovim područjima možda i najveća.

Telegraf.rs

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Škoro u Splitu: predsjednik mora moći sazvati sjednicu Vlade

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro održao je predizborni skup u splitskoj Lori. Skup je trebao početi u 12:00, ali se vjerojatno čekalo da se okupi još ljudi te je počeo oko 12:30. Skup je pred par stotina ljudi otvorio izvedbom himne pjevač Jacques Houdek, a uslijedili su Marko Pecotić i Tiho Orlić sa svojim hitovima.

Kada Split stane uz nekoga, onda je pobjednik! Jučer je bio kijamet, a danas nam je Bog podario ovo sunčano vrijeme. Ja sam političar amater jer je želim biti kao oni. Rodio sam se u Slavoniji, ali sam rodom iz Dalmacije. Napisao sam pjesmu o svojim imotskom korijenima. Srce mi je dalmatinsko, a duša Slavonska. Danas sam s vama tu jer je moje more, kamen, duvan i Kujundžuša. Nitko nije proizveden, osobito ne u crvenom inkubatoru, da bude predsjednik – kazao je Škoro, a pa nastavio:

Javnost kontrolira udabaška, obavještajna mafija. Svašta kruži, ali neće još dugo. Predsjednica me zove narodni heroj, valjda joj smeta da mi ne dolaze ljudi iz državne uprave nego mi narod dolazi spontano. Vratimo Hrvatsku narodu. Predsjednica mi maše knjižicom u kojoj je lista želja za Djeda Božićnjaka. U toj knjižnici bi trebao biti vozni red njenog autobusa, da se znamo skloniti kada prolazi. To je štićena kolona! – uzviknuo je.

Istaknuo je i kako će zatražiti vraćanje arhiva iz Beograda te da se plati odšteta svima koji su tijekom rata bili u logorima.

Kada pobjedim, predložit ću raspuštanje Sabora i Vlade! Danas se ne vodi računa o našim granicama, zabada se glava u pijesak. Na našoj granici bit će Hrvatska vojska. Ne priča se o betonitzaciji obale, ne priča se o ovršenima. Zato predsjednik mora moći sazvati sjednicu Vlade. Pokušavaju me posvađati s narodom i s Crkvom.

Napao je i Zorana Milanovića: “Milanović kaže – ili mi ili oni. Pa za Boga miloga, dokle više mi ili oni?? Ja mu poručujem: i mi i oni smo protiv tebe!”

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

U ponoć istječe rok za predaju financijskih izvješća predsjedničkih kandidata DIP-u

Objavljeno

na

Objavio

Osam je dana do predsjedničkih izbora, u ponoć istječe rok za predaju financijskih izvješća predsjedničkih kandidata Državnom izbornom povjerenstvu. Prvi put kandidati to moraju učiniti unosom u DIP-ov informatički sustav za nadzor financija.

Član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski rekao je za Dnevnik u podne HRT-a da kandidati moraju dostaviti sve troškove koji su nastali u vezi s izbornom promidžbom, bez obzira jesu li nastali i prije otvaranja posebnog računa. Rekao je i da će glavno izvješće biti objavljeno 21. siječnja 2020., 30 dana nakon izbora.

Dosad je u sustav uneseno šest izvješća, još pet kandidata ima rok do ponoći da to obave. Izvješća moraju dostaviti i oni koji nisu postali predsjednički kandidati.

U izvješća moraju uključiti sve troškove koje su imali bilo u pretkampanji, bilo u službenoj kampanji. Osim podataka o troškovima moraju dostaviti i one o primljenim donacijama te o medijskom oglašavanju i popustima koje su pritom dobili.

Ne učine li to, prijete im kazne od dvije tisuće do 20 tisuća kuna. Sva dostavljena izvješća DIP će objaviti na jednom mjestu, svojoj mrežnoj stranici, i tako će uvid u njih moći imati sva zainteresirana javnost.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari