Pratite nas

Analiza

‘KARTE NA STOL’

Objavljeno

na

U srijedu 27.02.2019. DZS će objaviti privremene rezultate rasta BDP-a RH u 4/2018.

Većina podataka je već poznata makroekonomskim analitičarima HINA-e i EIZ (Ekonomski Institut, Zagreb) koji su već „izračunali“ i objavili javnosti koliki će biti rast BDP-a RH u 4/2018.

No, svi podatci ipak još nisu poznati autoru ovih redaka, ali kako uvijek prije službene objave DZS to činim, nema razloga ne ponoviti i dopuniti prošlu analizu jer su se neke stvari ipak malo promijenile u odnosu na listopad i studeni 2018.

EIZ je objavio da će rast BDP-a u 4/2016. biti na razini +2,3 %, s čim se nikako ne mogu složiti jer usprkos nekim negativnim promjenama koje su se dogodile (pad obujma industrijske proizvodnje ( -6,7 %) i manjak robne razmjene s inozemstvom).
Istovremeno, EIZ procjenjuje da će stopa rasta realnog BDP-a u cijeloj 2018. godini biti na razini +2,6 %, s čim se nikako ne mogu složiti da i želim.


Osam analitičara HINA-e procjenjuje da će stopa rasta BDP-a u 4/2018. biti na razini +2,6 %, a za cijelu 2018. procjenjuju da će ista iznositi +2,7 %, s čijim se procjenama opet ne mogu složiti ni uz najbolju volju iako je i Vlada RH u rebalansu proračuna (nepotrebno) smanjila rast BDP-a u 2018. na istu razinu, tj. na +2,7 %.

PODVUCIMO CRTU

Razlozi zbog kojih se ne mogu složiti s „stručnjacima“ EIZ-a i osam makroekonomskih analitičara HINA-a, ali ni s Vladom RH su kako slijedi:

Vidljivo je i jasno svima da je broj osiguranika – zaposlenika i na mjesečnim i na godišnjim razinama stalno u povećanju i to nam je prva potvrda da RH ide naprijed.

Isto tako i na ovoj slici poviše jasno je da HZMO ne radi nikakve „makinacije“ ili da zavarava javnost u odnosu broja korisnika mirovina i osiguranika – zaposlenika.

Sasvim „normalno“ je da u tzv. „mainstream medijima NIKAD niste još pronašli ovakve Tablice jer kako bi onda imali „materijala“ pisati da ništa ne valja, da je RH na rubu propasti, „crnilo“, depresija, bla, …bla, … bla….

Kad ovim slikama pridodamo podatak da je 31.12.2018. broj nezaposlenih iznosio 148 919, odnosno da je Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 9,6 %, opet je „normalno“ da se mnogi „propnu na stražnje noge“ povicima: HZZ laže i samo briše iz evidencije.
Onda kad takvima „pod nos“ stavite i službene podatke HZZ-a o broju UPISANIH u evidenciju HZZ-a i to baš iz „neaktivnosti“, onda tek ljutnja prelazi u nekontrolirani bijes jer su im svi „argumenti“ izbijeni iz ruku.

No, mi Hrvati smo ponekad, ali i često pod takvim utjecajima i ljutnje i bijesa, i to treba uzimati s „rezervom“, tj. ne osuđivati takve zbog toga jer su im tzv. „mainstream“ mediji polako, ali sustavno poremetili „centar za razmišljanje“, a ponekad i „vid pored očiju zdravih“.

IDEMO DALJE

Ovo su samo neki od razloga na čemu temeljim moj i NAŠ optimizam jer na to imamo puno pravo. Ako ne vjerujemo napisanom, pročitajmo članak – analizu: „Ovo su rezultati ministrice Gabrijele Žalac i njezinog tima“,  onda razloga za optimizam i za budućnost imamo i previše, pa i za one najveće „bukače“ kako ništa ne valja. Naravno, samo treba znati čitati i sustavno pratiti što se događa i u RH i u EU, ali i u svijetu koliko bili „maleni“ ili „veliki“.

Prije samo neki dan u Saboru se vodila rasprava o Izvještaju o povlačenju sredstava iz EU fondova i čovjek jednostavno ostane zaprepašten kad čuje da je RH do sad uplatila u EU pet puta više sredstava nego li je povukla. I onda se zapitamo: „Kakva je to „matematika negativnih brojeva“?
Najvjerojatnije su saborskom zastupniku koji je izjavio ovo, njegovi kolege objasnili prije govora:

Gledaj ‘vako: Ako u autobusu imaš 8 putnika, a na stanici ih iziđe 15, to ti znači da u autobus mora na idućoj stanici ući njih 7 da bi autobus bio prazan!

Šalu na stranu i vratimo se na samu bit ove analize i zbog čega se ne mogu složiti s mnogima.

Ostaje činjenica da je obujam industrijske proizvodnje zabilježio pad u iznosu od -6,7 % u prosincu kao i blage minuse u listopadu i studenom. Na žalost, došlo je i do pogoršanja odnosa robnog izvoza-uvoza. Već sam pisao da će najveći dio pada industrije „pokriti“ građevinarstvo i rezultati turističkih dolazaka i broj noćenja, ali i povećana potrošnja koja je zabilježila vrlo visoki plus u cijelom 4. tromjesečju 2018.

Za očekivati je da će građevinarstvo pokriti i dodatni negativni dio koje se dogodio i ni malo se ne bih iznenadio da će biti zabilježen rast građevinskog sektora u prosincu na razini +8,0 % – + 10,0 %. Kako podatci izlaze istog dana, tj. 27.02.2018. kao i rezultati Prva procjena rasta BDP-a za 4/2018., oslanjam se na činjenicu da u prosincu nije bilo elementarnih nepogoda koje bi bitno utjecale na rast građevinarstva.

(Istovremeno treba naglasiti da je inflatorni učinak manji nego li je to bilo u 3/2018. Očekujem da će BDP u 4/2018. biti na razini cca 96 milijardi kuna, a ukupni BDP za 2018. na razini od cca 383 milijarde kuna.)

Iz ovih razloga prisiljen sam malo (konzervativno) ispraviti prijašnje prognoze rasta BDP-a RH i na razini 4/2018. i za cijelu 2018.

Za cijelu 2018. godinu koristim i dodatne podatke radi bolje usporedbe svih sudionika u procjeni rasta BDP-a RH u 2018.

Nakon svega napisanog i prezentiranih slika i Grafikona, htjeli ne htjeli moramo spomenuti i „rupu bez dna“ tj. „Uljanik grupu“ i brodogradilišta koja su nepovratno iz Proračuna RH  samo u 2018. „popapali“ cca 2,5 milijardi kuna. To se neće odraziti na ukupan rast BDP-a, ali će se odraziti na „smanjeni“ VIŠAK koji će RH zabilježiti.
Inače, po društvenim mrežama „Uljanik grupa“ i brodogradilišta su odavno već „poznati“ pod tužnim imenima „Muljanik grupa“ i „BrodoKradilišta“.

Glavni zaključak cijele analize jeste da RH nezaustavljivo ide naprijed pa i ako se nešto uspori, nema nikakvih problema.

Činjenica je isto tako da će Javni dug RH biti na vrlo niskoj, tj. nižoj razini nego li je to procijenila i Vlada RH i međunarodni čimbenici i kretat će se 31.12.2018. na razini maksimalno cca 283 milijarde kuna odnosno 73,6 % – 73,9 % BDP-a.

Činjenica je da će RH i drugu godinu za redom ostvariti VIŠAK proračuna opće i konsolidirane države (ESA 2010.) (podatci će biti objavljeni na proljeće 2019.)

Činjenica je i da će se opet mnogi „propinjati na stražnje noge“ i tražiti „dlaku u jajetu“, ali, Bože moj, nije lako buditi se u Državi svakog dana , gledati hrvatski barjak, slušati hrvatski jezik, brojiti hrvatske kune, do podne mrziti sve oko sebe, a poslijepodne mrziti i sebe i cijeli svijet, …a za sve je kriv tamo neki „anemični lik“, nekakav „ćato“, nekakav „izdajica hrvatske“ sa svojim timom…. STRAŠNO!

Činjenica je i da

Hrvatska ide dalje unatoč i usprkos, a komu smeta, neka pati!

Milivoj Lokas

(Izvor: HZZ, HZMO, MFIN, EK, MMF, EIZ, HINA, osobni izračuni i projekcije,…)

Što vi mislite o ovoj temi?

Analiza

HRejting: Predsjednica nema protivnika koji bi je mogao poraziti na izborima

Objavljeno

na

Objavio

U središnjem Dnevniku HTV-a počeli su s objavom rezultata drugog redovitog mjesečnog istraživanja HRejting.

Riječ je o dosad najvećem istraživanju raspoloženja hrvatskog biračkog tijela, koje je za HRT provela Promocija plus prema načelu “cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica”. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika pa je statistička pogreška samo +/- 2,62%. Anketa koju objavljuju provedena je od 12. do 18. travnja.

Da je jučer održan prvi krug predsjedničkih izbora HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović ponovno bi dobila najviše glasova – više od 35%. 17%  za njom zaostaje Zoran Milanović.

U odnosu na prošli mjesec potpora je aktualnoj predsjednici narasla za gotovo 1,5 posto. Svima ostalima ostala je ista ili pala. Zoranu Milanoviću potpora je pala za 1%.

Preostalih osam potencijalnih kandidata koje je testirao HRejting rasporedili su se ovako – najbliža je vodećem dvojcu bivša predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, a sad predsjednica Starta Dalija Orešković koju bi biralo 9,5 posto birača. Slijedi čelnik Živog zida s tek nešto više od 5% i gubitkom oko 1% glasova u odnosu na prošli mjesec. Sinčiću za vrat puše sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.

Jedan od SDP-ovih potencijalnih predsjedničkih kandidata Tonino Picula, najviše je pao u odnosu na ožujak. Više od 2 posto i sad je na manje od 4. Pali su, ali neusporedivo manje i prvi Mostovac Božo Petrov te Milan  Bandić.

Ovaj mjesec smo prvi put testirali još dva imena koja se spominju u kontekstu predjedničke kandidature – Brunu Esih i Predraga Freda Matića. Čelnica Neovisnih za Hrvatsku u premijernom nastupu od birača dobiva oko tri posto, a bivši SDP-ov ministar branitelja jedvo prelazi jedan.

Za SDP-ove potencijalne kandidate, HRejting pokazuje da ih SDP-ovi birači baš nisu prepoznali. Tako ih ni 10 posto ne bi glas dalo Toninu Piculi, a za također SDP-ovca Freda Matića glasalo bi samo 2% SDP-ovih birača.

Isto toliko podijelili bi i svi ostali koje je netko nekad spomenuo ili zaželio za predsjednika države. I jedna razlika ovih u odnosu na izbore za Hrvatski sabor i Europski parlament – broj neodlučnih birača u 1. krugu raste. U odnosu na prošli mjesec čak 3 i pol posto.

Kako dvoje najviše plasiranih kandidata prolaze u drugom krugu izbora?

Da je jučer održan drugi krug predsjedničkih izbora, Kolinda Grabar-Kitarović danas bi primala čestitke za drugi predsjednički mandat. Dobila bi gotovo 13% glasova više od protukandidata.

Za aktualnu predsjednicu glasovalo bi više od 53% birača, dok bi Zoran Milanović bio odabir njih 40%. Čak i kad bi se dogodilo nemoguće – da  pridobije svih 6 i pol posto neodlučnih – opet je otprilike isto toliko u zaostatku.

Nedostižnosti Kolinde Grabar-Kitarović sigurno pridonosi i jedan podatak iz HRejtinga – više od 10 posto SDP-ovih birača u drugom bi krugu glasovalo za HDZ-ovu kandidatkinju.

Disciplina HDZ-ovi birača, pak, i na predsjedničkim je izborima na djelu. Njih gotovo 95% ne dvoji koga treba zaokružiti.

Kako bi se između Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića podijelili glasovi njihovih protukandidata iz prvog kruga?

Nevjerojatni zvuči da bi gotovo 76% onih koji su u 1. krugu glasovali za SDP-ovca Tonina Piculu, u 2. zaokružilo HDZ-ovu kandidatkinju, a samo 16% Zorana Milanovića.

Nije očekivano ni 25% glasova koje bi Kolinda Grabar-Kitarović dobila od birača još jednog SDP-ovca – Predraga Freda Matića ili gotovo 23% glasova Dalije Orešković.

Iako je aktualna predsjednica donedavno slovila kao ikona hrvatske desnice, nastavi li se trenutačni trend HRejtinga, taj bi joj epitet uskoro mogao “oteti” bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović. Čini se da se nekim svojim izjavama i potezima s kraja premijerskog mandata te prijateljstvima i druženjima s pojedinim hrvatskim ratnim generalima ili istaknutim braniteljima, umilio dijelu desnog biračkog tijela. Tako bi gotovo 60% birača Mostovca Bože Petrova, u 2. krugu glasovalo za Zorana Milanovića. Dobio bi i ne malih 19% od Brune Esih.

Jedan zanimljiv detalj iz naše ankete može se iščitati o dvije stranke koje slove kao lijevo-liberalne. Prva je HSLS, a druga HNS, čiji je predsjednik dogovorio povijesni prebježnički akt. Odveo je svoju stranku od oporbenog SDP-a ka vladajućem HDZ-u. Ali je Ivan Vrdoljak svejedno nedavno javno podupro predsjedničku kandidaturu Zorana Milanovića.

No više od 30% HNS-ovih birača glas bi ipak dalo Kolindi Grabar Kitarović, a tek 10 posto više Zoranu Milanoviću. I HSLS-ovi birači pokazuju da teško mogu pozicionirati svoju stranku, pa jednak broj glasova od njih dobivaju i HDZ-ova kandidatkinja i bivši šef SDP-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Analiza političkih preferencija za EU izbore (2. dio)

Objavljeno

na

Objavio

Nastavljamo s analizom političkih preferencija u dvije nove županije i to Koprivničko križevačku i Sisačko moslavačku, koja je jedna od ključnih županija za dobivanje izbora, ponajprije parlamentarnih pa može poslužiti i kao usporedba za nadolazeće parlamentarne izbore. Ispitivanje je napravljeno u razdoblju od 14. do 17. travnja 2019 godine.

Piše: Ante Rašić

Ono što se primjećuje je evidentan pad HDZ-a i iznenađujući rast SDP-a, kao i pojedinih političkih opcija kojih nije bilo na izborima 2014., što se prije svega odnosi na Živi zid i listu Marijane Petir.

Dok je na izborima 2014. Narodna koalicija predvođena SDP-om u Koprivničkoj–križevačkoj županiji uz izlaznost od 20,93 % osvojila 5.845 glasova ili 27,92 %, da su danas izbori, SDP bi samostalno osvojio čak 11.211 glasova ili vrtoglavih 53,57 %, odnosno 5.366 glasova više nego 2014. godine.

HDZ je 2014. godine osvojio 9149 glasova ili 43,71 % u sklopu Domoljubne koalicije, dok bi sada samostalno osvojio tek 14,29 % ili skromnih 2.990 glasova, čak 6.159 manje nego 2014.

Po HDZ još više poražavajući rezultati stižu iz Sisačko-moslavačke županije, gdje po trenutnim podacima HDZ doživljava pravu kataklizmu, bez obzira na to što ni SDP ne ostvaruje rezultat bolji od 2014. godine, no događa se velika disperzija glasova pa veliki broj stranaka ili lista osvaja glasove iznad ili neznatno ispod izbornog praga.

Tako je HDZ 2014. godine u sklopu Domoljubne koalicije, osvojio 16.651 glas ili 45,37 % uz izlaznost od 23,31 % dok bi danas osvojio tek 3.490 glasova ili za tu stranku skromnih 9,51.

SDP 2014. godine imao je rezultat od 9.790 glasova ili 26.68 % dok bi danas osvojio 9.584 glasa ili u postocima 26,19. Tako u ovoj županiji HDZ ima ogromni pad osvojenih glasova od čak 13.161, dok je pad SDP-a, zanemarivih 206 glasova.

U ukupnom zbroju, nakon 19 županija i prvog od tri kruga ispitivanja, HDZ ima 19,13 % , a SDP 17,87 %. Iako će se ovi rezultati mijenjati nakon svakog kruga, te ne pokrivaju cijelu Hrvatsku, pošto u analizu nisu uključeni Grad Zagreb i Istarska županija, evidentan je trend pada HDZ-a i trend rasta SDP-a.

Analizu takvih rezultata, prepuštamo političkim analitičarima i analitičkim odijelima tih stranaka. Naš jedini cilj je nepristrano prikazati trenutni odabir građana i usporediti ga s rezultatima iz 2014 godine.

Analizu za Grad Zagreb i Istarsku županiju, koji bi mogli poremetiti odnos snaga između HDZ-a i SDP-a, kao i kod nekih koalicija, objavit ćemo u sljedećoj analizi.

Napomena: Analiza je rađena nepristrano i objektivno, te se radi sukladno svim standardima u tri navrata ispitivanja po županijama plus Grad Zagreb. Naziv agencije koja vrši ispitivanje, sukladno dogovoru s njom, nećemo objaviti do zadnje analize neposredno pred izbore, kako bi se izbjegli pritisci bilo kakve vrste.

Analiza političkih preferencija za EU izbore (1. dio): Mrtva utrka SDP-a i HDZ-a, dramatičan pad HDZ-a u Slavoniji, kazna za nebrigu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari