Pratite nas

Analiza

‘KARTE NA STOL’

Objavljeno

na

U srijedu 27.02.2019. DZS će objaviti privremene rezultate rasta BDP-a RH u 4/2018.

Većina podataka je već poznata makroekonomskim analitičarima HINA-e i EIZ (Ekonomski Institut, Zagreb) koji su već „izračunali“ i objavili javnosti koliki će biti rast BDP-a RH u 4/2018.

No, svi podatci ipak još nisu poznati autoru ovih redaka, ali kako uvijek prije službene objave DZS to činim, nema razloga ne ponoviti i dopuniti prošlu analizu jer su se neke stvari ipak malo promijenile u odnosu na listopad i studeni 2018.

EIZ je objavio da će rast BDP-a u 4/2016. biti na razini +2,3 %, s čim se nikako ne mogu složiti jer usprkos nekim negativnim promjenama koje su se dogodile (pad obujma industrijske proizvodnje ( -6,7 %) i manjak robne razmjene s inozemstvom).
Istovremeno, EIZ procjenjuje da će stopa rasta realnog BDP-a u cijeloj 2018. godini biti na razini +2,6 %, s čim se nikako ne mogu složiti da i želim.


Osam analitičara HINA-e procjenjuje da će stopa rasta BDP-a u 4/2018. biti na razini +2,6 %, a za cijelu 2018. procjenjuju da će ista iznositi +2,7 %, s čijim se procjenama opet ne mogu složiti ni uz najbolju volju iako je i Vlada RH u rebalansu proračuna (nepotrebno) smanjila rast BDP-a u 2018. na istu razinu, tj. na +2,7 %.

PODVUCIMO CRTU

Razlozi zbog kojih se ne mogu složiti s „stručnjacima“ EIZ-a i osam makroekonomskih analitičara HINA-a, ali ni s Vladom RH su kako slijedi:

Vidljivo je i jasno svima da je broj osiguranika – zaposlenika i na mjesečnim i na godišnjim razinama stalno u povećanju i to nam je prva potvrda da RH ide naprijed.

Isto tako i na ovoj slici poviše jasno je da HZMO ne radi nikakve „makinacije“ ili da zavarava javnost u odnosu broja korisnika mirovina i osiguranika – zaposlenika.

Sasvim „normalno“ je da u tzv. „mainstream medijima NIKAD niste još pronašli ovakve Tablice jer kako bi onda imali „materijala“ pisati da ništa ne valja, da je RH na rubu propasti, „crnilo“, depresija, bla, …bla, … bla….

Kad ovim slikama pridodamo podatak da je 31.12.2018. broj nezaposlenih iznosio 148 919, odnosno da je Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 9,6 %, opet je „normalno“ da se mnogi „propnu na stražnje noge“ povicima: HZZ laže i samo briše iz evidencije.
Onda kad takvima „pod nos“ stavite i službene podatke HZZ-a o broju UPISANIH u evidenciju HZZ-a i to baš iz „neaktivnosti“, onda tek ljutnja prelazi u nekontrolirani bijes jer su im svi „argumenti“ izbijeni iz ruku.

No, mi Hrvati smo ponekad, ali i često pod takvim utjecajima i ljutnje i bijesa, i to treba uzimati s „rezervom“, tj. ne osuđivati takve zbog toga jer su im tzv. „mainstream“ mediji polako, ali sustavno poremetili „centar za razmišljanje“, a ponekad i „vid pored očiju zdravih“.

IDEMO DALJE

Ovo su samo neki od razloga na čemu temeljim moj i NAŠ optimizam jer na to imamo puno pravo. Ako ne vjerujemo napisanom, pročitajmo članak – analizu: „Ovo su rezultati ministrice Gabrijele Žalac i njezinog tima“,  onda razloga za optimizam i za budućnost imamo i previše, pa i za one najveće „bukače“ kako ništa ne valja. Naravno, samo treba znati čitati i sustavno pratiti što se događa i u RH i u EU, ali i u svijetu koliko bili „maleni“ ili „veliki“.

Prije samo neki dan u Saboru se vodila rasprava o Izvještaju o povlačenju sredstava iz EU fondova i čovjek jednostavno ostane zaprepašten kad čuje da je RH do sad uplatila u EU pet puta više sredstava nego li je povukla. I onda se zapitamo: „Kakva je to „matematika negativnih brojeva“?
Najvjerojatnije su saborskom zastupniku koji je izjavio ovo, njegovi kolege objasnili prije govora:

Gledaj ‘vako: Ako u autobusu imaš 8 putnika, a na stanici ih iziđe 15, to ti znači da u autobus mora na idućoj stanici ući njih 7 da bi autobus bio prazan!

Šalu na stranu i vratimo se na samu bit ove analize i zbog čega se ne mogu složiti s mnogima.

Ostaje činjenica da je obujam industrijske proizvodnje zabilježio pad u iznosu od -6,7 % u prosincu kao i blage minuse u listopadu i studenom. Na žalost, došlo je i do pogoršanja odnosa robnog izvoza-uvoza. Već sam pisao da će najveći dio pada industrije „pokriti“ građevinarstvo i rezultati turističkih dolazaka i broj noćenja, ali i povećana potrošnja koja je zabilježila vrlo visoki plus u cijelom 4. tromjesečju 2018.

Za očekivati je da će građevinarstvo pokriti i dodatni negativni dio koje se dogodio i ni malo se ne bih iznenadio da će biti zabilježen rast građevinskog sektora u prosincu na razini +8,0 % – + 10,0 %. Kako podatci izlaze istog dana, tj. 27.02.2018. kao i rezultati Prva procjena rasta BDP-a za 4/2018., oslanjam se na činjenicu da u prosincu nije bilo elementarnih nepogoda koje bi bitno utjecale na rast građevinarstva.

(Istovremeno treba naglasiti da je inflatorni učinak manji nego li je to bilo u 3/2018. Očekujem da će BDP u 4/2018. biti na razini cca 96 milijardi kuna, a ukupni BDP za 2018. na razini od cca 383 milijarde kuna.)

Iz ovih razloga prisiljen sam malo (konzervativno) ispraviti prijašnje prognoze rasta BDP-a RH i na razini 4/2018. i za cijelu 2018.

Za cijelu 2018. godinu koristim i dodatne podatke radi bolje usporedbe svih sudionika u procjeni rasta BDP-a RH u 2018.

Nakon svega napisanog i prezentiranih slika i Grafikona, htjeli ne htjeli moramo spomenuti i „rupu bez dna“ tj. „Uljanik grupu“ i brodogradilišta koja su nepovratno iz Proračuna RH  samo u 2018. „popapali“ cca 2,5 milijardi kuna. To se neće odraziti na ukupan rast BDP-a, ali će se odraziti na „smanjeni“ VIŠAK koji će RH zabilježiti.
Inače, po društvenim mrežama „Uljanik grupa“ i brodogradilišta su odavno već „poznati“ pod tužnim imenima „Muljanik grupa“ i „BrodoKradilišta“.

Glavni zaključak cijele analize jeste da RH nezaustavljivo ide naprijed pa i ako se nešto uspori, nema nikakvih problema.

Činjenica je isto tako da će Javni dug RH biti na vrlo niskoj, tj. nižoj razini nego li je to procijenila i Vlada RH i međunarodni čimbenici i kretat će se 31.12.2018. na razini maksimalno cca 283 milijarde kuna odnosno 73,6 % – 73,9 % BDP-a.

Činjenica je da će RH i drugu godinu za redom ostvariti VIŠAK proračuna opće i konsolidirane države (ESA 2010.) (podatci će biti objavljeni na proljeće 2019.)

Činjenica je i da će se opet mnogi „propinjati na stražnje noge“ i tražiti „dlaku u jajetu“, ali, Bože moj, nije lako buditi se u Državi svakog dana , gledati hrvatski barjak, slušati hrvatski jezik, brojiti hrvatske kune, do podne mrziti sve oko sebe, a poslijepodne mrziti i sebe i cijeli svijet, …a za sve je kriv tamo neki „anemični lik“, nekakav „ćato“, nekakav „izdajica hrvatske“ sa svojim timom…. STRAŠNO!

Činjenica je i da

Hrvatska ide dalje unatoč i usprkos, a komu smeta, neka pati!

Milivoj Lokas

(Izvor: HZZ, HZMO, MFIN, EK, MMF, EIZ, HINA, osobni izračuni i projekcije,…)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Jan Ivanjek: Vojna analiza – Izrael vs Turska

Objavljeno

na

Objavio

Današnja epizoda Cro Opsa uspoređuje odnos snaga glavnih bliskoistočnih sila. Izrael i Turska vodeće su sile na Bliskom istoku, no neo-osmanske ambicije Erdoganova režima su narušile njihove međusobne odnose, te zategnule odnose Turske i NATO-a, a okretanje Rusiji dovelo je i do zabrane isporuke borbenih aviona F-35 Turskoj, koje je Izrael već primio u službu.

Izrael pak preustrojava svoju vojsku u sklopu plana Gideon, i zadržava jednu ultimativnu prednost nad Turskom. Saznajte koji su im odnosi snaga, čime ove dvije države raspolažu i kako će se u budućnosti razvijati njihove oružane snage, te može li Turska doista parirati Izraelu u ostvarivanju svojih ambicija regionalne sile Sredozemlja.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Jan Ivanjek: Vojna analiza- transportni avioni An-178 vs C-390

Objavljeno

na

Objavio

Taktički transport ključna je sposobnost u svakom ratnom zrakoplovstvu, a posebno je važna za države koje intenzivno sudjeluju u međunarodnim operacijama.

Danas ćemo ukratko proći dva vrlo zanimljiva nova transportna aviona, jedan koji cilja na nasljeđivanje C-130 Herculesa, te drugi koji je svoj segment pronašao između manjih transportera poput C-27J i većeg C-130.

Saznajte koje su im sposobnosti, za što se mogu koristiti te zašto su transportni avioni toliko važni.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari