Pratite nas

Iz Svijeta

Katalonija nakon pet i pol mjeseci dobila predsjednika vlade

Objavljeno

na

Foto: EPA

Zagovornici katalonske nezavisnosti u ponedjeljak su imenovali 55-godišnjeg pravnika Quima Torru predsjednikom vlade Katalonije čime je ta pokrajina na sjeveroistoku Španjolske dobila vladu nakon pet i pol mjeseci.

Torra je izabran pošto se antikapitalistička stranka CUP suzdržala od glasovanja, pa je dobio 66 od ukupno 135 glasova u u regionalnom parlamentu u Barceloni.

Protiv je bilo 65 zastupnika koji podržavaju cjelovitost Španjolske.

“Želim zahvaliti Carlesu Puigdemontu na velikodušnosti i odgovornosti. Opet ćemo ga izabrati za ovo mjesto. Živjela slobodna Katalonija!”, istaknuo je tijekom kratkog govora.

U Barceloni je time završen drugi krug glasovanja u kojem je četvero zastupnika CUP-a otvorilo put njegovom izboru nakon što u petak tijekom prvog kruga nije dobio dovoljan broj glasova.

“CUP (Kandidatura narodnog jedinstva) neće blokirati formiranje nove vlade čime će se njenih četvero zastupnika suzdržati od glasovanja. Time ne garantiramo održavanje vlade jer ćemo biti aktivna opozicija tijekom mandata nove vlade”, priopćila je ta stranka uoči glasovanja.

Torra, već četvrti kandidat za predsjednika regionalne vlade, u petak nije mogao biti izabran jer je u prvom krugu trebao natpolovičnu podršku 68 zastupnika od ukupno njih 135. Tri stranke za nezavisnost imaju 70 mjesta no četiri zastupnika CUP-a odbila su ga podržati.

No u ponedjeljak, u drugom krugu, dovoljno mu je bilo i 66 glasova, odnosno bilo mu je potrebno više glasova “Da” u odnosu na “Ne”. Preostale dvije stranke za nezavisnost imaju točno toliko mjesta te su ga izabrale.

CUP također podržava odcjepljenje od Španjolske no protivi se pregovaranjima i odugovlačenju s odlukom o proglašenju republike, kao i polovični rješenjima u tom nastojanju. Torra je u subotu poručio kako će “neumorno” raditi na tome a svoje obnašanje dužnosti nazvao je “privremenim”.

Njegov govor  žestoko su kritizirale katalonske oporbene stranke i središnja španjolska vlada nazivajući ga “radikalom” te nastavljačem politike zbog koje je Madrid preuzeo privremeno upravljanje nad Katalonijom. Također tvrde da je tim govorom nastojao pridobiti CUP.

Torra je zastupnik formacije Zajedno za Kataloniju kojoj pripada i bivši predsjednik vlade Carles Puigdemont optužen za pobunu protiv Španjolske. Puigdemont u  Njemačkoj čeka odluku o izručenju nakon što je u listopadu organiziran referendum o nezavisnosti protivan odluci španjolskog ustavnog suda te nakon što je u parlamentu izglasano uspostavljanje republike Katalonije.

U prosincu su na izvanrednim izborima u Kataloniji, koje je raspisala španjolska vlada po preuzimanju direktne kontrole, najviše mjesta dobile tri stranke za nezavisnost.

Nakon što nisu uspjele vratiti Puigdemonta na predsjedničko mjesto pokušale su izabrati i druga dva pobornika odcjepljenja no njih dvojica se nalaze u pritvoru pored Madrida također pod optužbom za pobunu.

Torra protiv kojeg nije podignuta optužnica dobio je tako priliku voditi pokrajinu na obali Sredozemnog mora gdje nastane 19 posto svih roba i usluga proizvedenih u Španjolskoj.

Sada se čeka reakcija španjolske vlade i odluka o eventualnom povlačenju izvanredne mjere direktnog upravljanja, donesene u skladu s ustavom krajem listopada.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Zarif: Izrael želi rat, a SAD da Iran baci na koljena

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif obrušio se u nedjelju na SAD optuživši ga da je “patološki opsjednut” Iranom i da ga želi “baciti na koljena”.

Govoreći na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu, upozorio je na veliki rizik rata s Izraelom i istaknuo da njegova zemlja radi obrane ima pravo razvijati raketni program.

Unatoč izlasku SAD-a, Zarif smatra da iranski nuklearni sporazum nema alternativu i da se Europljani moraju jače suprotstaviti jednostranim potezima Washingtona.

Iran i sukobi na Bliskom istoku bili su glavne teme zadnjeg dana konferencije o sigurnosti u Muenchenu.

Na skupu nije bilo predstavnika iranskih regionalnih rivala, jer su izraelski premiejr Benjamin Netanyahu i saudijski državni ministar Adel al-Jubair otkazali sudjelovanje.

“SAD nam nikada nije oprostio što smo ostvarili pravo na samoodređenje. Rezultat toga je da smo već dugo meta nezdrave fiksacije, možemo reći opsjednutosti koja se nastavlja do današnjih dana”, rekao je Zarif pred političarima i diplomatima iz cijeloga svijeta.

“Arogantnima” i “opasnima” nazvao je izjave američkog potpredsjednika Mikea Pencea koji je dan ranije u Muenchenu pozvao europske saveznike da slijede SAD i povuku se iz nuklearnog sporazuma iz 2015.

“Europa mora biti spremna smočiti se ako želi plivati protiv opasne klime američkog unilateralizma”, rekao je Zarif.

Sporazum koji je zaustavio iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sancija nazvao je “najboljim što se moglo postići”, ali je upozorio da strpljenje Teherana ima granica.

“Pedeset i jedan posto Iranaca smatra da trebamo ostati u paktu, no to se može promijeniti”, upozorio je iranski ministar.

Izrael, glavnog američkog saveznika na Bliskom istoku, optužio je da želi rat i upozorio da se rizik sukoba povećava zbog ponašanja SAD-a i Izraela.

“Sasvim sigurno, neki žele rat…Izrael”, rekao je Zarif. “Rizik je velik i bit će još veći ako budemo zatvarali oči na kršenje međunarodnog prava”, dodao je.

Odbacio je optužbe SAD-a da je Iran glavni uzrok nestabilnosti regije i zaključio upravo suprotno. “Tko je otvorio vojne baze na našim granicama? Tko izvozi oružje u naše susjedstvo?”, upitao je Zarif optuživši Washington da danas čak pregovara i s talibanima kako bi se mogao povuči iz Afganistana.

“Od naoružavanja Sadama Huseina, komadanja Sirije, bombardiranja nevinih ljudi u Jemenu – sve je te pogreške SAD napravio u ime navodnog obuzdavanja Irana”, kaže Zarif.

Poručio je da će se Iran, unatoč svim napadima i govoru mržnje, ponašati kao ponosni nasljednik velike civilizacije.
“Cijelo čovječanstvo, iz naše perspektive, plovi na istome brodu. Ili ćemo ploviti zajedno ili ćemo zajedno potonuti”, dramatično je zaključio Zarif.

(Hina)

Netanyahu: Ukoliko bi Iran pokušao napasti Izrael to bi bila ‘posljednja godišnjica Revolucije’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Trump zahtijeva da Europa preuzme 800 boraca tkz Islamske države

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Američki predsjednik Donald Trump u subotu navečer zatražio je od Europe da uzme na stotine boraca Islamske države uhvaćenih u Siriji, uz prijetnju da će ih SAD u protivnom pustiti na slobodu.

“Sjedinjene Države traže od Britanije, Francuske, Njemačke i ostalih europskih saveznika da preuzmu natrag preko 800 boraca Islamske države koje smo ulovili u Siriji i da im sude”, napisao je Trump u bujici poruka na Twitteru.

“Kalifat je pred propašću. Alternativa nije dobra ako ćemo ih morati pustiti”, dodao je Trump.

“Amerika ne želi vidjeti borce ISIL-a kako preplavljuju Europu, a očekuje se da će tamo otići”, naglasio je Trump.

“Puno radimo i toliko mnogo trošimo, vrijeme je da i drugi preuzmu posao za koji su sposobni. Povlačimo se nakon stopostotne pobjede nad kalifatom”, poručio je Trump.

Njegovi tvitovi dolaze u vrijeme kada je potpredsjednik Mike Pence pozvao ostale saveznike da preuzmu inicijativu u Siriji nakon što se povuku američki vojnici.

Na marginama sigurnosnog summita u Muenchenu, Pence je rekao novinarima kako SAD želi da i ostale zemlje ponude svoje vojnike i druge resurse kako bi osigurali Siriju.

“Tražimo od drugih zemalja da nam se pridruže i ponude resurse i podršku te osoblje potrebno za osiguravanje područja, i da spriječimo (Islamsku državu) ili bilo koju drugu ekstremističku organizaciju da se oformi i preuzme njihov teritorij”, rekao je Pence.

Trump je u prosincu zabrinuo saveznike kada je iznenada najavio povlačenje američkih vojnika iz Sirije tvrdeći da je Islamska država već pobijeđena.

Kritičari su upozoravali da teroristička organizacija nije pobijeđena te da povlačenje može dovesti do oživljavanja sukoba, a saveznici SAD koji su u regiji nisu samostalno sposobni za takav izazov.

Sirijske demokratske snage (SDF), pod podrškom SAD-a i vodstvom Kurda, pokrenuli su napad prošlog tjedna kako bi izbacile islamiste iz sela Baghuz, jedinog preostalog područja pod kontrolom Islamske države u blizini granice s Irakom.

Također postoji bojazan, da će bez prisustva SAD-a, Turska pokrenuti napad protiv SDF-a, gdje su pretežito snage Kurdskih narodnih obrambenih snaga (YPG).

Turska smatra YPG ogrankom separatističkog pokreta Radničke stranke Kurdistana (PKK), protiv kojeg se već desetljećima bori na jugu zemlje.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari