Pratite nas

Iz Svijeta

KATALONIJA I ŠPANJOLSKA UŠLE U DOBA VELIKE NEIZVJESNOSTI I IZNIMNE NAPETOSTI

Objavljeno

na

Dan nakon proglašenja neovisnosti Katalonije na što je Madrid odgovorio uvođenjem izravne uprave nad tom sjeveroistočnom pokrajinom, dugotrajna kriza u Španjolskoj ulazi u subotu u novu fazu s mnogo neizvjesnosti.

Španjolski premijer Mariano Rajoy otpustio je katalonskog predsjednika vlade Carlesa Puigdemonta i potpredsjednika Oriola Junquerasa te naredio španjolskim ministarstvima preuzimanje dužnosti katalonskih ‘ministarstava’.

To izravno upravljanje trebalo bi trajati dva mjeseca do izbora u Kataloniji koje je Rajoy najavio za 21. prosinca. Nije, međutim jasno mogu li prijevremeni izbori razriješiti krizu. Jedna anketa koju su prije tjedan dana objavile katalonske novine El Periódico pokazala je da bi rezultati vjerojatno bili slični onima na posljednjim izborima 2015. kada je koalicija stranaka za neovisnost formirala manjinsku vladu.

Koaliciju “Zajedno za Da”, sastavljenu od desnog centra i ljevice, na putu prema proglašenju republike podržava antikapitalistička stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) s kojom imaju većinu u parlamentu.

Neke ranije ankete su pokazivale da je Katalonija podijeljena, te da je oko 50 posto stanovnika za neovisnost, a 50 posto protiv. Na referendum protivan španjolskom ustavu izašlo je 2,3 milijuna od 5,3 milijuna birača s pravom glasa od kojih je 90 posto izabralo uspostavu samostalne republike. Zagovornici ostanka u Španjolskoj uglavnom nisu izašli na birališta.

Izlaznost od 43 posto jednaka je izlaznosti na referendum u Hrvatskoj 2012. za ulazak u Europsku uniju koji je slijedio godinu dana poslije. EU je u petak ponovno podržao Rajoya te se usprotivio neovisnosti Katalonije.

Na temelju rezultata referenduma koalicija “Zajedno za Da” i CUP izglasali su neovisnost pokrajine gdje se proizvede petina svih roba i usluga u Španjolskoj. S vijećnica više katalonskih gradova uklonjene su španjolske zastave, a deseci tisuća ljudi na ulicama proslavili su odluku parlamenta. Zasad nema incidenata.

Zagovornici neovisnosti pozvali su stanovnike na neposluh kao odgovor na mjere Madrida. Službenici su dobili uputstva kako pružati miran otpor. Nepoznato je hoće li ti zahtjevi biti ispunjeni.

Rajoyeva vlada je poručila da neće nasilno reagirati već djelovati “mirnim” i “umjerenim” mjerama no također je nepoznato kako će postupiti ako sadašnja katalonska administracija odbije napustiti urede.

Neizvjesno kako će reagirati policija

Dio analitičara strahuje da bi to moglo rezultirati uhićenjima i naguravanjem, posebno bude li reagirala španjolska nacionalna policija. Ona je zajedno sa španjolskom civilnom gardom prisilno micala građane koji su mirno tijelima blokirali ulaze na birališta tijekom referenduma 1. listopada onemogućujući tako odnošenje biračkih kutija.

Jedan od glavnih problema za uvođenje direktne kontrole je katalonska autonomna policija “Mossos d’Esquadra” koja je tijekom referenduma odbila spriječiti stanovnike da glasuju, oglušivši se o nalog suda. Rajoy je rekao da je generalni direktor katalonske policije otpušten.

No, dio katalonske policije koji podržava neovisnost poručio je da će odbiti nalog snaga reda iz Madrida te neće sudjelovati u smjenjivanju aktualnih katalonskih ‘ministara’ i zastupnika. Čini se kako je 17.000 katalonskih policajaca podijeljeno na one koji podržavaju neovisnost i onih koji žele biti dio Španjolske.

Šef katalonske policije Josep Lluis Trapero, koji je pod istragom zbog neposluha tijekom referenduma, morat će djelovati po zapovijedi novih nadređenih. Bude li potrebno, Madrid katalonske policajce može zamijeniti španjolskom nacionalnom policijom i civilnom gardom.

Španjolsko ministarstvo gospodarstva već je preuzelo kontrolu nad katalonskim financijama blokirajući uporabu javnih fondova za organiziranje referenduma i aktivnosti vezanih za nezavisnost. Ono sada direktno uplaćuje novac osnovnim javnim službama u Kataloniji.

Prema novim mjerama Madrid preuzima potpunu kontrolu nad financijama. U strahu od povećanja poreza tijekom nove administracije, ili nakon odcjepljenja, brojne su tvrtke već izmjestile svoja sjedišta izvan Katalonije. Moguće je da zagovornici neovisnosti prestanu plaćati poreze u španjolski proračun.

Španjolska vlada je inicijalno najavila prije tjedan dana preuzimanje kontrole nad javnom katalonskom televizijom TV3, no na kraju je odustala od tog plana. Mediji bi mogli imati važnu ulogu u nadolazećim danima, a pristranost u izvještavanju zabilježena je s obje strane, i u Barceloni i Madridu.

Katalonija proglasila neovisnost

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban: Naša kampanja razotkriva briselske birokrate

Objavljeno

na

Objavio

Konzervativni mađarski premijer Viktor Orban branio je u petak svoju kontroverznu kampanju protiv predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera koja ga prikazuje kao zagovornika ilegalnih migracija.

Na službenoj Facebook stranici mađarske vlade prikazan je poster Junckera i američkog milijardera mađarskog porijekla Georgea Sorosa, uz popratni tekst “Vi također imate pravo znati što vam Bruxelles priprema”.

“Oni žele uvesti obvezne migrantske kvote. Žele umanjiti suvereno pravo država članica (EU-a) na zaštitu svojih granica. Oni bi omogućili imigraciju pomoću migrantskih viza”, piše na plakatu.

Komisija je oštro odbacila te optužbe, tvrdeći da Budimpešta širi “lažne vijesti”.

Orban, koji se nada da će zajedno s ostalim protuimigrantskim strankama dobro proći na europskih izborima u svibnju, ne popušta ni u petak.

“Ta kampanja razotkriva briselske birokrate”, rekao je u tjednom intervjuu državnom radiju. “Trenutna većina u Bruxellesu želi pojačati imigraciju koja će dovesti do toga da Europa više ne pripada Europljanima”, dodao je.

Juncker je u utorak rekao da bi Orbanovu stranku Fidesz trebalo izbaciti iz Europske pučke stranke (EPP), usporedivši Orbana s Marinom Le Pen, čelnicom francuske krajnje desnice.

Sve su glasniji pozivi da se njegova “nacionalistička” stranka, koja vodi oštru protuimigrantsku kampanju, isključi iz te skupine koja okuplja stranke kršćanskih demokrata i desnog centra.

Fidesz je snažan u svojoj domovini i osvojit će velik broj zastupnika na euroizborima te bi njegovo izbacivanje iz EPP-a oslabilo tu skupinu koja je najjača u Europskom parlamentu.

Mađarska je bila prva zemlja u Europi koja je 2015. zauzela tvrdo stajalište prema imigraciji. Te je godine u EU stiglo više od milijun ljudi, a polovica je na putu prema zapadnoj Europi prošla preko Mađarske.

(Hina)

Orban: Ponovno se javljaju snage koje žele otvorena društva i svijet bez nacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin SAD-u: Spreman sam za još jednu krizu u stilu kubanske raketne ako je vi želite

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je Rusija vojno spremna za krizu u stilu kubanske raketne krize ako je Sjedinjene Države žele i zaprijetio raspoređivanjem hipersoničnih nuklearnih projektila na brodove ili podmornice u blizini američkih teritorijalnih voda.

Kubanska raketna kriza razbuktala se 1962. kada je Moskva odgovorila na američko raspoređivanje projektila u Turskoj tako što je poslala balističke projektile na Kubu izazvavši spor koji je doveo svijet na rub nuklearnog rata.

Nakon više od pet desetljeća napetosti ponovno rastu zbog straha Rusije da bi Sjedinjene Države mogle rasporediti nuklearne projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi dok se raspada ključni sporazum Hladnoga rata o kontroli naoružanja.

Putinova izjava dana kasno u srijedu ruskim medijima uslijedila je nakon upozorenja da će Moskva uzvratiti na bilo kakav pokušaj SAD-a da rasporedi nove projektile bliže Rusiji raspoređivanjem svojih projektila bliže Sjedinjenim Državama ili raspoređivanjem bržih projektila ili oboje.

Putin je obrazložio svoje upozorenje po prvi puta rekavši kako bi Rusija mogla rasporediti hipersonične projektile na brodove i podmornice koji bi mogli vrebati kod američkih teritorijalnih voda ako bi Washington krenuo u raspoređivanje nuklearnog oružja kratkog i srednjeg dometa u Europi.

“(Govorimo o) mornaričkim nosačima: podmornicama ili površinskim brodovima. A možemo ih smjestiti, uz ovakvu brzinu i domet (naših projektila) … u neutralne vode. Plus, one nisu nepokretne, kreću se i oni će ih morati pronaći”, rekao je Putin prema transkriptu Kremlja.

“Pa ti računaj: Mach devet (brzina projektila) i preko 1000 km (njihov domet)”.

State Department odbacio je ranija Putinova upozorenja kao propagandu rekavši kako joj je namjera odvratiti pozornost od, kako tvrdi Washington, ruskog kršenja Sporazuma o nuklearnim snagama kratkog i srednjeg dometa (INF).

INF zabranjuje Rusiji i Sjedinjenim Državama da raspoređuju zemaljske projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi. Washington je 1. veljače rekao kako će se povući iz sporazuma za šest mjeseci ako Moskva ne prekine navodno kršenje.

Sjedinjene Države trenutno nemaju zemaljske nuklearne projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi, ali bi ih mogle razviti i rasporediti ako INF propadne. Putin je rekao kako bi neki od takvih projektila mogli pogoditi Moskvu za 10 do 12 minuta.

Putin je kazao kako bi njegov mornarički odgovor na tako nešto značio da bi Rusija mogla izvršiti udar na Sjedinjene Države brže nego bi američki projektili raspoređeni u Europi mogli pogoditi Moskvu jer bi vrijeme leta bilo kraće.

“On (izračun) ne bi bio u njihovu korist, u najmanju ruku kako stvari danas stoje. To je sigurno”, rekao je Putin.

Odnosi između Moskve i Washingtona su napeti, dodao je, ali napetosti nisu usporedive s onima kubanske raketne krize.

“One (napetosti) nisu razlog da se jača suprotstavljanje do razina kubanske raketne krize u 1960-im. U svakom slučaju, to nije ono što mi želimo”, rekao je Putin. “Ako to netko želi, pa OK, neka izvoli. Izložio sam danas što bi to značilo. Neka računaju (vrijeme leta projektila)”.

(Hina)

>>> Putin: Rusija će ciljati SAD ako Washington razmjesti rakete u Europi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari