Pratite nas

Iz Svijeta

KATALONIJA I ŠPANJOLSKA UŠLE U DOBA VELIKE NEIZVJESNOSTI I IZNIMNE NAPETOSTI

Objavljeno

na

Dan nakon proglašenja neovisnosti Katalonije na što je Madrid odgovorio uvođenjem izravne uprave nad tom sjeveroistočnom pokrajinom, dugotrajna kriza u Španjolskoj ulazi u subotu u novu fazu s mnogo neizvjesnosti.

Španjolski premijer Mariano Rajoy otpustio je katalonskog predsjednika vlade Carlesa Puigdemonta i potpredsjednika Oriola Junquerasa te naredio španjolskim ministarstvima preuzimanje dužnosti katalonskih ‘ministarstava’.

To izravno upravljanje trebalo bi trajati dva mjeseca do izbora u Kataloniji koje je Rajoy najavio za 21. prosinca. Nije, međutim jasno mogu li prijevremeni izbori razriješiti krizu. Jedna anketa koju su prije tjedan dana objavile katalonske novine El Periódico pokazala je da bi rezultati vjerojatno bili slični onima na posljednjim izborima 2015. kada je koalicija stranaka za neovisnost formirala manjinsku vladu.

Koaliciju “Zajedno za Da”, sastavljenu od desnog centra i ljevice, na putu prema proglašenju republike podržava antikapitalistička stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) s kojom imaju većinu u parlamentu.

Neke ranije ankete su pokazivale da je Katalonija podijeljena, te da je oko 50 posto stanovnika za neovisnost, a 50 posto protiv. Na referendum protivan španjolskom ustavu izašlo je 2,3 milijuna od 5,3 milijuna birača s pravom glasa od kojih je 90 posto izabralo uspostavu samostalne republike. Zagovornici ostanka u Španjolskoj uglavnom nisu izašli na birališta.

Izlaznost od 43 posto jednaka je izlaznosti na referendum u Hrvatskoj 2012. za ulazak u Europsku uniju koji je slijedio godinu dana poslije. EU je u petak ponovno podržao Rajoya te se usprotivio neovisnosti Katalonije.

Na temelju rezultata referenduma koalicija “Zajedno za Da” i CUP izglasali su neovisnost pokrajine gdje se proizvede petina svih roba i usluga u Španjolskoj. S vijećnica više katalonskih gradova uklonjene su španjolske zastave, a deseci tisuća ljudi na ulicama proslavili su odluku parlamenta. Zasad nema incidenata.

Zagovornici neovisnosti pozvali su stanovnike na neposluh kao odgovor na mjere Madrida. Službenici su dobili uputstva kako pružati miran otpor. Nepoznato je hoće li ti zahtjevi biti ispunjeni.

Rajoyeva vlada je poručila da neće nasilno reagirati već djelovati “mirnim” i “umjerenim” mjerama no također je nepoznato kako će postupiti ako sadašnja katalonska administracija odbije napustiti urede.

Neizvjesno kako će reagirati policija

Dio analitičara strahuje da bi to moglo rezultirati uhićenjima i naguravanjem, posebno bude li reagirala španjolska nacionalna policija. Ona je zajedno sa španjolskom civilnom gardom prisilno micala građane koji su mirno tijelima blokirali ulaze na birališta tijekom referenduma 1. listopada onemogućujući tako odnošenje biračkih kutija.

Jedan od glavnih problema za uvođenje direktne kontrole je katalonska autonomna policija “Mossos d’Esquadra” koja je tijekom referenduma odbila spriječiti stanovnike da glasuju, oglušivši se o nalog suda. Rajoy je rekao da je generalni direktor katalonske policije otpušten.

No, dio katalonske policije koji podržava neovisnost poručio je da će odbiti nalog snaga reda iz Madrida te neće sudjelovati u smjenjivanju aktualnih katalonskih ‘ministara’ i zastupnika. Čini se kako je 17.000 katalonskih policajaca podijeljeno na one koji podržavaju neovisnost i onih koji žele biti dio Španjolske.

Šef katalonske policije Josep Lluis Trapero, koji je pod istragom zbog neposluha tijekom referenduma, morat će djelovati po zapovijedi novih nadređenih. Bude li potrebno, Madrid katalonske policajce može zamijeniti španjolskom nacionalnom policijom i civilnom gardom.

Španjolsko ministarstvo gospodarstva već je preuzelo kontrolu nad katalonskim financijama blokirajući uporabu javnih fondova za organiziranje referenduma i aktivnosti vezanih za nezavisnost. Ono sada direktno uplaćuje novac osnovnim javnim službama u Kataloniji.

Prema novim mjerama Madrid preuzima potpunu kontrolu nad financijama. U strahu od povećanja poreza tijekom nove administracije, ili nakon odcjepljenja, brojne su tvrtke već izmjestile svoja sjedišta izvan Katalonije. Moguće je da zagovornici neovisnosti prestanu plaćati poreze u španjolski proračun.

Španjolska vlada je inicijalno najavila prije tjedan dana preuzimanje kontrole nad javnom katalonskom televizijom TV3, no na kraju je odustala od tog plana. Mediji bi mogli imati važnu ulogu u nadolazećim danima, a pristranost u izvještavanju zabilježena je s obje strane, i u Barceloni i Madridu.

Katalonija proglasila neovisnost

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Tenzije između Podgorice i Beograda: Srbijanska predsjednica vlade Brnabić pozvala Srbijance da ne ljetuju u Crnoj Gori

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što se Srbija nije našla na listi država s kojom će Crna Gora 1.lipnja otvoriti granicu, srbijanski mediji oštro su u ponedjeljak napali crnogorsku vladu, a srbijanska predsjednica vlade Ana Brnabić pozvala je stanovnike Srbije da ne ljetuju u Crnoj Gori.

U ponedjeljak je crnogorski predsjednik vlade Duško Marković najavio da će Crna Gora otvoriti granice sa zemljama u kojima je broj zaraženih manji od 25 u odnosu na 100 tisuća stanovnika, a na listi su se našle: Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Albanija, Grčka

Mediji u Podgorici prenijeli su pisanje provladinih portala u Srbiji, koji su odluku crnogorske vlade predstavili kao napad na Srbiju, a Crnu Goru su optužili da je fašistička i rasistička zemlja, te su kao glavnoga krivca za neotvaranje granice sa Srbijom označili predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Podgorički portal CDM izdvojio je pojedine naslove srbijanskih medija: “Milovi fašisti dopustili ulaz u Crnu Goru svima osim Srbima iz Srbije i Republike Srpske” naslov je u tabloidu “Informer”, dok “Kurir” objavljuje tekst s naslovom: “Maske konačno pale: Crna Gora otvara granice 1. lipnja, ali ne i za Srbe”. Stanoviti portal “Republika” tekst je naslovio: “Milo rasist i srbomrzac: Crna Gora otvara granice 1. lipnja, ali ne i za Srbiju”.

Istodobno, većina crnogorskih medija prenosi i izjavu srbijanske predsjednice vlade Ane Brnabić, koja je za “Pink” ocijenila kako su srbijanski građani sada mogli vidjeti da su nepoželjni u Crnoj Gori.

“Ovakav odnos crnogorskoga predsjednika vlade poslao je jasnu poruku građanima. Zamolila bih da građani što duže i u većem broju ostaju u našoj Srbiji i da ako negdje moraju otići ne idu tamo gdje su građani Srbije nepoželjni”, priopćila je Brnabić ističući da vlada te zemlje neće uvoditi recipročne mjere prema građanima Crne Gore, ali će spriječiti “još snažnije i još oštrije ulazak crnogorskih kriminalaca i mafijaških klanova iz Crne Gore, koji su desetljećima ubijali po Srbiji i teroriziralii naše građane”.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić za “Blic” je ustvrdio kako je potez crnogorskih vlasti da zatvore granicu za državljane Srbije “smiješan i besmislen čin” te ocijenio kako Crna Gora tim potezom sama sebi nanosi štetu.

Dačić je upitao, koje će onda turiste imati te dodao kako je crnogorska vlast ovom odlukom poslala poruku gdje trebaju ići srbijanski građani kao turisti i gdje će ostaviti svoje novce.

Crnogorski predsjednik vlade Duško Marković najavio je u ponedjeljak, nakon što je u nedjelju Crna Gora postala prva korona-free država u Europi, da će zemlja za određene države otvoriti granice 1. lipnja, te da će sljedeći tjedan početi s radom vrtići i igraonice, a bit će dopuštene i svadbe, krštenja te ograničen broj publike na sportskim događajima.

Crnogorske zdravstvene vlasti najavile su da će proglasiti kraj epidemije na teritoriju Crne Gore nakon što u toj zemlji 28 dana ne bude novih slučajeva obolijevanja od koronavirusa, što bi se moglo dogoditi 2. lipnja.

Tenzije između Podgorice i Beograda počele u siječnju.

Crna Gora i Srbija pogoršale su međusobne odnose nakon što je crnogorska Skupština potkraj 2019. izglasovala Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji regulira vlasništvo nad imovinama vjerskih zajednica. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori i službeni Beograd tvrde da je zakon usmjeren isključivo protiv te vjerske organizacija i da joj država želi “oteti crkve i manastire”. Najviši srbijanski dužnosnici javno su tada poduprli prosvjede koje je SPC organizirala u Crnoj Gori, dok je početkom siječnja tijekom prosvjeda ispred crnogorskoga Veleposlanstva u Beogradu došlo do pokušaja paljenja zastave Crne Gore.

Tada su i Crna Gora i Srbija na razgovor u MVP pozvali veloposalnike u Podgorici i Beogradu, koji su odbili primiti prosvjedne note.

Diplomatske tenzije između Podgorice i Beograda privremeno su utihnule nakon što je zbog epidemije koronavirusa SPC u Crnoj Gori zaustavila prosvjede. (Hina)

Milo Đukanović zabija zadnji čavao u lijes velike Srbije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Francusko-njemački poziv za brzo otvaranje granica u Europi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: arhiva

Predsjednik francuskog parlamenta i njegov njemački kolega pozvali su u utorak na otvaranje što je prije moguće granica između europskih zemalja, nakon što su one bile više tjedana zatvorene zbog pandemije koronavirusa.

“Francuska i Njemačka moraju raditi na trenutnoj obnovi slobodnog kretanja u okviru Šengenskog prostora čim se ispune uvjeti”, ističu u zajedničkoj izjavi Richard Ferrand i Wolfgang Schauble, koju objavljuje agencija France presse.

“Zatvaranje francusko-njemačke granice već ima ozbiljne posljedice, koje nadilaze graničnu regiju, a posebno su važne za percepciju njemačko-francuskih odnosa”, navode Ferrand, član centrističke stranke LREM francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, i Schauble, jedan od stupova Kršćansko-demokratske unije CDU, kancelarke Angele Merkel, zauzimajući se za “što bržu akciju”.

Tekst zajedničke izjave objavljen je dva dana uoči sastanka Francusko-njemačke parlamentarne skupštine, novog foruma dvaju parlamenata uspostavljenog u cilju jačanja odnosa dviju zemalja, koji će biti posvećen lekcijama koje Europa može izvući iz pandemije Covida-19.

Do danas je predviđeno ponovno otvaranje granica unutar Europe od sredine lipnja, no do sada vlada nered s tim u vezi kod različitih europskih zemalja, unatoč pozivima Europske komisije na više međusobnih konzultacija.

Predsjednici dvaju nacionalnih parlamenata također su u zajedničkoj izjavi “pozdravili” i dali svoju “potporu” najnovijem prijedlogu francuskog predsjednika Macrona i njemačke kancelarke Merkel kojim je predložen plan oporavka u Europi vrijedan 500 milijardi eura, za oporavak od pandemije, financiran iz duga ugovorenog unutar Europske unije.

“Francuska i Njemačka preuzimaju zajedničku odgovornost za Europsku uniju” tim prijedlogom koji ide za tim da “Europa iziđe ojačana nakon krize izazvane koronavirusom”, navode predsjednici francuskog i njemačkog parlamenta. (Hina)

George Soros: Koronavirus prijeti opstanku Europske unije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari