Pratite nas

Iz Svijeta

KATALONIJA I ŠPANJOLSKA UŠLE U DOBA VELIKE NEIZVJESNOSTI I IZNIMNE NAPETOSTI

Objavljeno

na

Dan nakon proglašenja neovisnosti Katalonije na što je Madrid odgovorio uvođenjem izravne uprave nad tom sjeveroistočnom pokrajinom, dugotrajna kriza u Španjolskoj ulazi u subotu u novu fazu s mnogo neizvjesnosti.

Španjolski premijer Mariano Rajoy otpustio je katalonskog predsjednika vlade Carlesa Puigdemonta i potpredsjednika Oriola Junquerasa te naredio španjolskim ministarstvima preuzimanje dužnosti katalonskih ‘ministarstava’.

To izravno upravljanje trebalo bi trajati dva mjeseca do izbora u Kataloniji koje je Rajoy najavio za 21. prosinca. Nije, međutim jasno mogu li prijevremeni izbori razriješiti krizu. Jedna anketa koju su prije tjedan dana objavile katalonske novine El Periódico pokazala je da bi rezultati vjerojatno bili slični onima na posljednjim izborima 2015. kada je koalicija stranaka za neovisnost formirala manjinsku vladu.

Koaliciju “Zajedno za Da”, sastavljenu od desnog centra i ljevice, na putu prema proglašenju republike podržava antikapitalistička stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) s kojom imaju većinu u parlamentu.

Neke ranije ankete su pokazivale da je Katalonija podijeljena, te da je oko 50 posto stanovnika za neovisnost, a 50 posto protiv. Na referendum protivan španjolskom ustavu izašlo je 2,3 milijuna od 5,3 milijuna birača s pravom glasa od kojih je 90 posto izabralo uspostavu samostalne republike. Zagovornici ostanka u Španjolskoj uglavnom nisu izašli na birališta.

Izlaznost od 43 posto jednaka je izlaznosti na referendum u Hrvatskoj 2012. za ulazak u Europsku uniju koji je slijedio godinu dana poslije. EU je u petak ponovno podržao Rajoya te se usprotivio neovisnosti Katalonije.

Na temelju rezultata referenduma koalicija “Zajedno za Da” i CUP izglasali su neovisnost pokrajine gdje se proizvede petina svih roba i usluga u Španjolskoj. S vijećnica više katalonskih gradova uklonjene su španjolske zastave, a deseci tisuća ljudi na ulicama proslavili su odluku parlamenta. Zasad nema incidenata.

Zagovornici neovisnosti pozvali su stanovnike na neposluh kao odgovor na mjere Madrida. Službenici su dobili uputstva kako pružati miran otpor. Nepoznato je hoće li ti zahtjevi biti ispunjeni.

Rajoyeva vlada je poručila da neće nasilno reagirati već djelovati “mirnim” i “umjerenim” mjerama no također je nepoznato kako će postupiti ako sadašnja katalonska administracija odbije napustiti urede.

Neizvjesno kako će reagirati policija

Dio analitičara strahuje da bi to moglo rezultirati uhićenjima i naguravanjem, posebno bude li reagirala španjolska nacionalna policija. Ona je zajedno sa španjolskom civilnom gardom prisilno micala građane koji su mirno tijelima blokirali ulaze na birališta tijekom referenduma 1. listopada onemogućujući tako odnošenje biračkih kutija.

Jedan od glavnih problema za uvođenje direktne kontrole je katalonska autonomna policija “Mossos d’Esquadra” koja je tijekom referenduma odbila spriječiti stanovnike da glasuju, oglušivši se o nalog suda. Rajoy je rekao da je generalni direktor katalonske policije otpušten.

No, dio katalonske policije koji podržava neovisnost poručio je da će odbiti nalog snaga reda iz Madrida te neće sudjelovati u smjenjivanju aktualnih katalonskih ‘ministara’ i zastupnika. Čini se kako je 17.000 katalonskih policajaca podijeljeno na one koji podržavaju neovisnost i onih koji žele biti dio Španjolske.

Šef katalonske policije Josep Lluis Trapero, koji je pod istragom zbog neposluha tijekom referenduma, morat će djelovati po zapovijedi novih nadređenih. Bude li potrebno, Madrid katalonske policajce može zamijeniti španjolskom nacionalnom policijom i civilnom gardom.

Španjolsko ministarstvo gospodarstva već je preuzelo kontrolu nad katalonskim financijama blokirajući uporabu javnih fondova za organiziranje referenduma i aktivnosti vezanih za nezavisnost. Ono sada direktno uplaćuje novac osnovnim javnim službama u Kataloniji.

Prema novim mjerama Madrid preuzima potpunu kontrolu nad financijama. U strahu od povećanja poreza tijekom nove administracije, ili nakon odcjepljenja, brojne su tvrtke već izmjestile svoja sjedišta izvan Katalonije. Moguće je da zagovornici neovisnosti prestanu plaćati poreze u španjolski proračun.

Španjolska vlada je inicijalno najavila prije tjedan dana preuzimanje kontrole nad javnom katalonskom televizijom TV3, no na kraju je odustala od tog plana. Mediji bi mogli imati važnu ulogu u nadolazećim danima, a pristranost u izvještavanju zabilježena je s obje strane, i u Barceloni i Madridu.

Katalonija proglasila neovisnost

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Macronovi ustupci prekoračit će proračunska ograničenja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Francuska je na putu da iduće godine prekorači proračunska ograničenja Europske unije nakon što je predsjednik Emmanuel Macron najavio ustupke zbog žestokih uličnih prosvjeda

Macron je u ponedjeljak najavio povećanje plaća za najsiromašnije radnike i porezne rezove za umirovljenike kako bi se borio protiv nezadovoljstva, no njegova vlada će zbog toga morati smisliti nove prihode ili riskirati prekoračenje pravila EU-a o proračunskom deficitu od 3 posto BDP-a.

Njegovi ustupci prosvjednicima stvorili su pritisak na francuske državne obveznice, pa je razlika u njihovom prinosu u odnosu na njemačke porasla na najviše razine od svibnja 2017.

Premijer Edouard Philippe u utorak bi se trebao obratiti parlamentu s detaljima o financiranju najavljenih mjera u rebalansu proračuna, nekoliko tjedana prije no što on stupa na snagu.

‘Prema svim izgledima, deficit proračuna za 2019. će biti veći od granice od 3 posto’, napisao je ekonomist banke Societe Generale Michel Martinez.

No deficit neće dosegnuti 3,5 posto, kao što pišu neki francuski mediji, jer će vlada pokušati preraspodijeliti sredstva iz drugih stavki proračuna, smatra Martinez.

Mjere koje je u ponedjeljak najavio Macron stvorit će rupu od između 8 i 10 milijarda eura u proračunu, otkrili su ministri.

Tomu se mora pridodati i 4 milijarde eura koji nedostaju nakon što je Macron prošli tjedan odustao od poreza na fosilno gorivo koji je prvotno pokrenuo val prosvjeda ‘žutih prsluka’.

‘Napravit ćemo uštede, kao što smo rekli da budemo, počevši u vladi, a na nama je da to uspije’, poručio je glasnogovornik vlade Benjamin Griveaux.

U svom originalnom proračunu za 2019. vlada je ciljala na deficit od 2,8 posto BDP-a. To je temeljeno na prognozi rasta od 1,7 posto, no to se danas čini optimističnim predviđanjem jer gospodarstvo slabi.

No deficit u 2019. bio bi na samo 1,9 posto bez dugo planiranih poreznih olakšica koje će stajati 20 milijardi eura.

Jedan dužnosnik Elizejske palače u ponedjeljak je otkrio da Francuska ima manevarskog prostora ako se porezne olakšice ne uzmu u obzir.

Francusku u svakom slučaju očekuje stroga kontrola Europske komisije koja će najvjerojatnije u zamjenu za rast deficita tražiti predanost reformama.

Bilo kakav znak popustljivosti može komplicirati napete razgovore koje Komisija već vodi s Rimom oko ograničavanja proračunskog deficita.

(Hina)

 

Salvini o Macronu: Onaj koji sije siromaštvo, žanje prosvjede, onaj koji sije lažna obećanja, žanje reakciju periferija i sela

 

 

Višnja Starešina: Cijela se Europa trese. A što radi Plenković?

 

 

Robert Valdec iz Pariza otkriva tko se sve krije iza prosvjeda protiv Macrona

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Buduća brazilska vlada isključit će zemlju iz UN-ova pakta o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Budući brazilski ministar vanjskih poslova Ernesto Araujo najavio je u ponedjeljak da će nova brazilska vlada, koja uskoro stupa na dužnost, isključiti Brazil iz UN-ova pakta o migracijama, samo nekoliko sati nakon što je postojeća brazilska vlada prihvatila taj pakt.

“Bolsonarova vlada isključit će se iz Globalnog migracijskog pakta koji je pokrenut u Marakešu, s obzirom da je to neodgovarajući instrument kojim bi se trebalo nositi s problemom”, napisao je na Twitteru Araujo.

“Imigraciju ne treba tretirati kao globalni problem, nego radije sukladno realnosti i suverenitetu svake od zemalja”, dodao je.

Globalni pakt o migraciji usvojen je ranije u ponedjeljak na konferenciji u marokanskom gradu Marakešu, na kojoj su sudjelovala službena izaslanstva iz preko 150 zemalja. Pakt još mora potvrditi Opća skupština Ujedinjenih naroda.

“Iako ga je podržao Brazil i više od 150 zemalja, Globalni kompakt ne omogućava suvereno pravo država da odrede svoju migracijsku politiku”, naveo je budući brazilski šef diplomacije.

U srpnju su 192 zemlje jednoglasno odobrile pakt nakon 18 mjeseci pregovora.

Sjedinjene Države uskratile su svoju potporu u prosincu 2017. , a slijedio ih je još jedan broj zemalja.

Pakt postavlja niz ciljeva kako bi se osigurale “sigurne i regularne” migracije, uključujući zaštitu migranata od eksploatacije i kršenja ljudskih prava.

Araujo, skeptik i kada se radi o klimatskim promjenama te antiglobalist, trebao bi u siječnju postati novi brazilski šef diplomacije, kada vlada izabranog krajnje desnog predsjednika Bolsonara stupi na dužnost.

(Hina)

 

Ivica Šola: Nakon Europe, slijedi islamizacija Latinske Amerike

 

 

 

Višnja Starešina: Cijela se Europa trese. A što radi Plenković?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari