Pratite nas

Gospodarstvo

Katarina Lucić u Otvorenom: Tražimo da se vrate preplaćene kamate!

Objavljeno

na

U emisiji Otvoreno, posvećenoj temi dužnika u švicarskim francima i dugoročnim rješenjima za izlazak iz dužničkog ropstva gostovali su Katarina Lucić iz Udruge Franak, Zoran Bohaček – direktor Hrvatske udruge banaka, predsjednik Narodne stranke – reformista Radimir Čačić, ekonomski strateg HSLS-a Josip Budimir i član Naprijed Hrvatska – progresivnog saveza, Josip Kregar.

[ad id=”68099″]

Tražili smo formiranje istražnog povjerenstva od HNB-a, rekla je Katarina Lucić. Zanima ih tijek novca svake banke i traže da se vrate preplaćene kamate obzirom da postoji presuda Vrhovnog suda. Pozdravljaju izmjene i dopune Zakona o potrošačkim kreditima kojima bi se vratio preplaćen novac. „Svaki dan ljudi ostaju na ulici radi tih iznosa koji su preplatili“, istaknula je. Nedopustivo je bankama odobriti porezne olakšice i treba im udariti visoke financijske penale, kao u Europi gdje su izrečene visoke kazne.

Cijeli problem je predimenzioniran, tvrdi Zoran Bohaček. Ljudi su ugroženi zbog gubitka posla, primanja – zbog gospodarske krize. Preplaćene kamate u presudama nigdje ne postoje kao pojam, tvrdi. Nemoguće je napraviti generalan propis za sve dužnike, to može biti samo individualno, smatra Bohaček. Citirao je viceguvernera koji je rekao da su prosječne kamatne stope, do trenutka kada ih je država fiksirala, narasle samo 0,7%.

Josip Kregar rekao je kako bismo individualnim parnicama imali tisuće sporova, što nijedan pravni sustav ne može izdržati. Ono što je prilično jasno svima, istaknuo je Kregar, da se ovdje ne radi o obijesnim neplaćanjima, nego su građani postali žrtve krize i ne mogu otplaćivati kredite.

Ekonomski strateg HSLS-a Josip Budimir predlaže nešto drugo: umjesto lova u mutnom da se povede računa o ljudima koji su egzistencijalno ugroženi. Smatra da je kriv način formiranja kamatne stope:  Vlada je zamrznula tečaj da zaštiti dužnike – a zapravo je zaštitila banke. Porezni obveznici će to sve platiti, rekao je.

Radimir Čačić smatra da svatko rado čuje izraze poput „neodgovorno tiskanje novca“. Slaže se s inicijativom gospodina Kregara da se riješi svaka individualna inicijativa uz izbjegavanje troškova suda. Čačić smatra kako je istina što kaže g. Bohaček, kako je riječ o samo sedam posto dužnika, no da je topedeset sedam tisuća obitelji. Ističe kako su i njihovi jamci su u istom problemu, a još brojeći članove obitelji – to je tristo tisuća ljudi!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministar Marić: Ulazimo u turbulentna vremena

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) na 18. međunarodnoj u konferenciju o poticanju izvoza naglasak stavlja na utjecaj uvođenja eura na izvoz i izvoznike.

To je tema i glavnog panela konferencije na kojemu uz potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, gostuju i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago, predsjednica uprave HBOR-a Tamara Perko i drugi.

– Što se tiče EU fondova imamo rast od 420 posto. HBOR je uvijek podržavao poduzetnike koji su se financirala iz EU fondova. Kada smo se odlučili još koncentriranije fokusirati na taj dio, imamo stvarno jako dobre rezultate, rekla je među ostalim o rezultatima HBOR-a Tamara Perko.

– Krediti za investicije imaju stopu od 1,3%. Smanjili smo kamatne stope, kamatna stopa iznosi 1,5% posto, a ako zaposlite nekoga mlađeg od 30 godina ona pada još za 0,2%. Što se tiče pripreme izvoza, smanjena je kamatna stopa s 3 na 1,75%, dodaje.

Ministar financija Zdravko Marić kaže pak da su izvoznici možda i najvažniji segment hrvatskog gospodarstva, piše HRT

– Sabor je jučer izglasao proračun i projekcije za 2021. i 2022. S proračunom nastavljamo s pozitivnim trendovima javnih financija. Imamo stabilnost javnih financija koje više nisu prepreke gospodarstvu i bilo kome tko želi u Hrvatskoj stvarati.

– Stabilnost javnih financija i uravnoteženost proračuna nije nešto što radimo zbog toga što to traže Bruxelles, Washington ili Frankfurt. Nama je to važno. Prijedlog proračuna za iduću godinu predviđa suficit od 0,2%. Meni su dvije stvari važne. To je smanjenje javnoga duga u BDP-u. Drugi element, što mene posebno raduje, a to je da rashodnu stranu proračuna odgovorno shvaćamo te da se ponašamo racionalno vezano uz novac poreznih obveznika. Na to sam posebno ponosan. Već četvrti godinu za redom imamo prihode iznad našeg plana, dodaje ministar financija. Projekcija za iduću godinu jest rast BDP-a od 2,5%.

Marić dodaje da se očekuje daljnji doprinos osobne i investicijske potrošnje.

– Koga god od financijskih stručnjaka pitate, ja sam siguran da nitko neće zanemariti investicijsku komponentu kao jednu od najvažnijih. Također, tu je izvoz roba i usluga. Ulazimo u turbulentna vremena na globalnom okviru. Najveće gospodarske velesile imaju nesuglasice, a vidimo i što se događa na području EU-a. Naš izvoz ipak i dalje doprinosi našem gospodarstvu.

Ministar financija kaže i da ima zabrinjavajućih stvari.

– Naša struktura gospodarstva otkriva i dalje poprilično visoku uvoznu ovisnost, a to je sada i vidljivije nego prije. Tijekom recesije nismo se toliko na to obazirali, ali sada kada je period uzlaznog ciklusa, posebno treba voditi brigu o tom elementu. Kako to smanjiti? Jedini način je da jačamo domaću komponentu, proizvodnu, poglavito onu s prizvukom izvozne orjentiranosti. Bez stvaranja novih vrijednosti teško da možemo očekivati značajnije iskorake, dodaje Zdravko Marić.

 

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Službeno počela gradnja pristupne ceste za Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je početkom listopada potpisan ugovor o izgradnji pristupnih cesta, zajednica ponuditelja koju čine Strabag AG i Strabag d.o.o. jučer je uvedena u posao na izgradnji pristupne ceste za Pelješki most na dionici Duboka – Sparagovići/Zaradeže.

Primopredajom tehničke dokumentacije, dostavom imenovanja i otvaranjem građevinskog dnevnika službeno je započela izgradnja ove dionice duge 12,04 kilometara, ističu u Hrvatskim cestama.

Zajednica ponuditelja Strabag AG i Strabag d.o.o. će navedeni posao izgradnje pristupa do postojeće cestovne mreže sa strane kopna i sa Pelješke strane izvršiti za 478.3 milijuna kuna (bez PDV-a), s rokom dovršetka od 33 mjeseca. Izgradnja ove dionice vrlo je zahtjevna jer uključuje izgradnju dva tunela, dva mosta i vijadukta te ostalih popratnih komponenti.

Očekuje se da će drugi izvođač, grčki Avax S.A., koji će graditi stonsku obilaznicu, poddionice Sparagovići – Prapratno i Prapratno – Doli, ukupne duljine 18 km i ugovorene vrijednosti posla 511.5 milijuna kuna (bez PDV-a), biti uveden u posao krajem studenog ili početkom prosinca, a rok za dovršetak te dionice bit će 28 mjeseci, prenosi Slobodna Dalmacija

Iz Hrvatsskih cesta podsjećaju kako je trenutno na gradilištu Pelješkog mosta u tijeku gradnja prvih stupova. Na morskom stupnom mjestu 8 (S8) potpuno je gotova naglavnica pilota i krenuli su armirački radovi. Nakon toga slijede betonski radovi pa se već priprema i oplata za gradnju stupa. Izrada naglavnica pilota u tijeku je na stupnim mjestima 5, 6, 7 i 9.

Na kopnenoj strani S2 je u poodmakloj fazi gradnje, a na pelješkoj strani na S13 rade se temelji. Stupna mjesta S6, 7, 8 i 9 imaju najveće naglavnice, a u svaku od njih ide 3200 kubnih metara betona te 1200 tona armature. Te naglavnice imaju dimenzije rukometnog igrališta, 29 puta 25 metara, a debljina im je pet metara. S8 bi prvi trebao biti gotov, i to do kraja godine, a isto ovisi i o vremenskim uvjetima.

Materijal i pogoni su već spremni za početak proizvodnje. Očekuje se da bi potkraj siječnja ili početkom veljače 2020. godine prvi elementi mogli stići na gradilište. Oko 400 segmenata čelične rasponske konstrukcije dovozit će se brodovima iz Kine, neki dijelovi bit će dugi šest, a neki 12 metara, ovisno je li raspon na stupu sa zategom ili bez njega. Na gradilištu je u ovom trenutku 410 kineskih i 60 hrvatskih radnika te 21 plovilo. Dinamika radova u skladu je sa planom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari