Pratite nas

Hrvatska

Katolička Crkva u nedjelju 1. lipnja slavi 48. svjetski dan sredstava društvenoga priopćivanja

Objavljeno

na

Katolička Crkva u nedjelju 1. lipnja slavi 48. svjetski dan sredstava društvenoga priopćivanja, a papa Franjo uobičajenu prigodnu papinsku poruku posvetio je temi »Komunikacija u službi istinske kulture susreta« u kojoj odmah na početku ističe paradoks: dok s jedne strane razvoj na polju transporta i komunikacijske tehnologije omogućuje ljudima zbližavanje i povezivanje, a globalizacija ih čini međuzavisnima, na drugoj strani sve je više podjela i sve je dublji jaz između bogatih i siromašnih, protagonista i isključenih. Upravo u takvim okolnostima papa Franjo doslovno ističe: »U tome svijetu mediji nam mogu pomoći osjetiti se bliže jedni drugima i stvoriti novi osjećaj jedinstva ljudske obitelji koji potiče na solidarnost i ozbiljno zauzimanje za dostojanstveniji život.«

papa_novinari1

Katolička Crkva od II. vatikanskoga koncila pozitivno gleda na medije, a citirana rečenica iz Papine poruke pokazuje da i sadašnje vodstvo Crkve prepoznaje potencijal medija za pomoć ljudima, za pozitivni doprinos. Zastupajući takav stav, ni Crkva ni njezino vodstvo nisu nimalo naivni, niti su smetnuli s uma da postoje mediji koji su ponajprije sredstvo u službi profita, određene politike, ideologija i manipuliranja. Naime, Crkvi je dobro poznato da u silnoj množini suvremene medijske proizvodnje ima i pravih bisera, iznimno vrijednih priloga, a postoje čak i mediji koji su isključivo okrenuti dobru, promicanju dobra, solidarnosti, vječnih vrjednota. Štoviše, upravo takve medije i sama Katolička Crkva osniva diljem svijeta, a osnovala ih je i u Hrvatskoj. Crkveni mediji, bili osnovani od institucionalne Crkve ili od vjernika laika – članova Crkve, integralni su dio crkvenoga organizma, Crkve kao takve, te je sav njihov smisao postojanja da budu konzumirani pa da na taj način, dopunjavajući i aktualizirajući navještaj i plodove radosne vijesti, nadahnjuju i potiču osobni susret korisnika tih medija s Bogom, sa zajednicom Božjega naroda i s teškim pitanjima suvremenih ljudi. Veliki grijeh propusta čine oni vjernici koji se često vrlo nepromišljeno i olako lišavaju blagodati sadržaja crkvenih medija, ostajući u svojim okvirima često djetinje vjerske informiranosti potpuno nespremni za izazove suvremenoga vjerničkoga života i svjedočenja.

Također nedomišljeno i olako i neki pastoralni djelatnici zaboravljaju da su u crkvenoj službi stvarno onoliko koliko po njima, po njihovu zalaganju – u što spada i promicanje crkvenih medija – navještaj radosne vijesti i vjerodostojnih crkvenih poruka dopire do svakoga čovjeka koji je povjeren njihovoj pastoralnoj brizi. Nerijetko se čuju kukanja kao da napredak crkvenoga života ovisi samo o pojedincima, a ne primjećuju se niti se koriste danas veoma brojna pomoćna sredstva iz radionica različitih crkvenih izdavača, a koja su plod djelovanja brojnih kompetentnih crkvenih poslenika. Nije li sve očitija kriza crkvenih medija tek pokazatelj puno dublje i opasnije krize crkvenoga napretka i služenja u suvremenim društvenim okolnostima? Dok papa Franjo ističe da nam mediji mogu pomoći, zašto toliki u Crkvi u Hrvatskoj uopće ne mare za crkvene medije?

U suvremenoj Crkvi, pa i u novijim papinskim porukama za Dan medija, sve se veća pozornost posvećuje internetu i društvenim mrežama, odnosno tzv. novim medijima, što je i opravdano i potrebno, no pri tome se često zaboravlja na neumanjenu vrijednost klasičnih medija, koji, premda su sada u krizi, ne će nestati i kojima je baš u sadašnjem povijesnom času potrebno pomoći da baš budu ne samo prisutni, nego i konzumirani u svakoj kršćanskoj obitelji. Internet danas pruža tek prvu informaciju, koja redovito mora biti vrlo kratka, a relevantna informiranost, koja može nadahnjivati i pokretati, stječe se isključivo studioznim čitanjem.

»Kad god je glavna svrha komunikacije potaknuti na potrošnju ili manipulaciju ljudima, tada je riječ o silovitom napadu poput onoga kojem je bio izložen čovjek iz prispodobe kojega su razbojnici pretukli i ostavili uz cestu« – poručio je doslovno papa Franjo u svojoj poruci za Dan medija i na taj način upozorio i na činjenicu zastrašujućega djelovanja medija. Svjetski dan sredstava društvenoga priopćivanja od svoga utemeljenja ima zadaću poticati kod vjernika odgoj za korištenje medijima, za razvijanje kritičnosti prema svim medijima i medijskim ponudama – jer su sposobni nanijeti teške i čak nezacjeljive rane. Osobito su ranjivi djeca i mladi pa velika odgovornost za dobro tih naraštaja leži i na društvu, osobito školstvu, ali i na obitelji i na Crkvi. Ako je kriterij za prepoznavanje razbojničkoga djelovanja, na koje podsjeća Papa, nesluženje općemu dobru uz služenje grupnim interesima, neiznošenje istine, a iznošenje friziranih konstrukcija i interpretacija, neprincipijelno selektivno iznošenje negativnosti ili njegovanje dvostrukih mjerila, ovisno o (ne)pripadnosti jatu, onda je hrvatska javnost prispodobiva trajno napadnutom i napadanom čovjeku koji vapi za bližnjim koji bi mu zavio rane. Ne nameće li se baš katoličkim vjernicima hitna zadaća u suvremenom hrvatskom društvu da baš oni budu pravi bližnji, tj. oni koji prepoznaju žrtve medijskoga razbojništva, koji priskaču u pomoć i povijaju žrtvama rane koje su često političke, ideološke ili učinci širenja suvremenih brojnih oblika kulture smrti? Postojanje crkvenih medija i plemenitih medijskih ponuda i u Hrvatskoj potvrđuju stav pape Franje da mediji mogu pomoći u osposobljavanju vjernika za liječenje često teških rana brojnih suvremenika, čak i članova Crkve.

Ivan Miklenić / Glas Koncila

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

U Zagrebu otkriven spomenik Franji Tuđmanu

Objavljeno

na

Objavio

Na raskrižju ulica Grada Vukovara i Hrvatske bratske zajednice u ponedjeljak je uz govore državnih čelnika otkriven spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića.

Spomenik visok četiri metra, uz zvuke domoljubnog evergreena “Tvoja zemlja” Alfija Kabilja i Drage Bitvića, zajednički su otkrili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, članovi obitelji Tuđman, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević i kipar Kovačić.

Okupljenima, među kojima nije bio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić jer je zbog plućne embolije proteklog vikenda završio u bolnici, obratili su se čelni ljudi države, Vlade i Hrvatskog sabora ističući povijesnu veličinu i važnost Tuđmanove uloge u stvaranju hrvatske države.

Grabar-Kitarović: Tuđman znao da ljudska prava ne može ostvariti narod koji nije slobodan

Predsjednica Grabar-Kitarović rekla je kako 10. prosinca već devetnaest godina za cijeli hrvatski narod ima osobito značenje.

“Toga dana 1999. godine umro je prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. I upravo toliko godina Zagrepčanke i Zagrepčani, ali i cijeli hrvatski narod, čekaju trenutak kada će mu se i u glavnome gradu Zagrebu podići spomenik”, rekla je predsjednica.

Podsjetila je kako je današnji dan ujedno i Međunarodni dan ljudskih prava, a Tuđman je znao da se ideal temeljnih ljudskih prava ne može u potpunosti ostvariti u narodu koji nije slobodan.

Još u mladosti taj ga je ideal nosio i vodio. Njime nadahnut uključio se i u antifašistički pokret, no vrlo brzo nakon završetka rata uvidio je da nova država nije ostvarila ljudske, socijalne i nacionalne ideale hrvatskoga naroda, kazala je.

Pretrpjevši velika ratna i poratna stradanja, razjedinjen ideološkim podjelama i opterećen nepravednim stigmama, bio je u bivšoj državi osuđen na drugorazredni položaj. Mnogi Hrvati nisu se s time mirili, ali malo je bilo onih koji su imali jasnu viziju rješenja hrvatskoga pitanja, a još je manje bilo onih koji su ga znali realistično oblikovati i provoditi kao Tuđman, rekla je predsjednica.

Prepoznao je znakove vremena i znao da se trenutak ne smije propustiti

Ključ njegova uspjeha, istaknula je, bila je vjera da i brojem mali narodi kao što je hrvatski imaju pravo na velike ideje i sposobnost da ih provedu. Kao povjesničar, Tuđman je prepoznao znakove vremena koji su naviještali kraj neuspjelog jugoslavenskog projekta. Isto je tako znao da se ključni povijesni trenutak ne smije propustiti jer bi neuspjeh značio politički, pa i biološki nestanak hrvatskoga naroda s povijesne scene.

A kada je Hrvatska bila napadnuta i uvučena u neželjeni rat, ni trenutka nije zdvajao niti se dao pokolebati u svojim ciljevima, istaknula je.

Tuđman je bolno je doživljavao narodne tragedije, ali vjerovao je da narod koji se bori u pravednom obrambenom ratu ne može izgubiti. No, kada je “Olujom” konačno zapečaćena hrvatska sloboda i neovisnost, nije nadmeno trijumfirao. Došao je u Vukovar s pruženom rukom pomirbe i mira.

Znao je da se hrvatsko pitanje ne rješava samo u Hrvatskoj, nego i izvan nje, ali je čvrsto vjerovao da je, uz Božju pomoć, kako je često govorio, ključ konačnog uspjeha u snazi zajedništva Hrvata i svih domoljuba, bez obzira na vjeru i naciju.

Umjesto nadmetanja u osporavanju ili veličanju Tuđmana, mnogo produktivnije bilo bi reaktualizirati i reafirmirati bitne vrijednosti njegove baštine i ugrađivati ih u političku osnovu dalje izgradnje hrvatskoga društva i države. To je utoliko važnije što se Hrvatska, kao i cijela Europa, suočava s izazovima koji traže ljude požrtvovnog domoljublja, jasne političke vizije i dosljednosti.

“Hrvatski narod volio je svojega prvog predsjednika. To je znao iskazati za njegova života, u danima oproštaja s njime i u svim godinama od tada do danas. U našu narodnu dušu trajno su upisane njegove riječi: „Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što”, poručila je Grabar-Kitarović.

Plenković: Tuđman zaslužio ovakvu počast u glavnom gradu Hrvatske

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je kao prvi hrvatski predsjednik pod čijim je vodstvom ostvarena višestoljetna težnja o slobodnoj, demokratskoj, neovisnoj, međunarodno priznatoj Hrvatskoj, Tuđman svojim javnim i političkim djelovanjem zaslužio i ovakav oblik počasti u glavnom gradu Hrvatske.

Istaknuo je da su postignuća hrvatske države pod Tuđamnovim vodstvom omogućile slobodno izražavanje našeg nacionalnog i državnog identiteta. “Zbog toga je očuvanje tih vrijednosti posebno važno, njegovo pozitivno političko naslijeđe temelj je moderne Hrvatske koji moramo njegovati, nadograđivati i razvijati u značajno drukčijim društvenim i političkim okolnostima”, poručio je.

Dodao je kako danas imamo odgovornost prepoznati nove strateške prioritete i u njihovom ostvarenju voditi dijalog, tražiti zajednička rješenja, jačati hrvatske institucije i graditi međunarodni ugled zemlje. To, kazao  je, dugujemo i svim braniteljima, ali i mladim generacijama rođenim u samostalnoj Hrvatskoj.

Plenković je naglasio kako su upravo Tuđmanovo političko umijeće, idejna i intelektualna širina temeljena na dugogodišnjem povijesnom izučavanju, osobno i obiteljsko iskustvo, odlučujuće pridonijeli ostvarenju hrvatskih strateških nacionalnih interesa u iznimno zahtjevnim okolnostima.

Istaknuo je da je pod njegovim vizionarskim vodstvom, zahvaljujući jedinstvu, požrtvovnosti i hrabrosti hrvatskog naroda, a pogotovo hrvatskih branitelja, Hrvatska ostvarila svoje najveće uspjehe – uvođenje demokratskog višestranačkog sustava, neovisnost i međunarodno priznanje, obranu od agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, oslobođenje zemlje vojnoredarstvenim operacijama Bljesak i Oluja, kao i mirnu reintegraciju Podunavlja, završetak sukoba u BiH te obnovu ratom razrušenih krajeva Hrvatske.

“Ujedno, uspostavio je smjer i jasno opredjeljenje o pripadnosti europskom i transatlantskom civilizacijskom krugu i nužnosti integracije Hrvatske u zajednicu najrazvijenijih europskih država. Svi ti uspjesi trajna su politička ostavština prvog hrvatskog predsjednika”, ustvrdio je Plenković.

Jandroković: Spomenik u pokretu prema naprijed

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je da spomenik koji Tuđmana prikazuje u pokretu prema naprijed na pravi način odražava život i dijelo prvog hrvatskog predsjednika “Dr. Franjo Tuđman bio je uvijek ispred drugih i poveo hrvatski narod u stvaranje svoje nacionalne države”, istaknuo je.

Naglasio je kako se za prvog hrvatskog predsjednika se može reći da je bio jedan od rijetkih državnika koji je uspio pretvoriti svoje dalekosežno promišljanje, svoju viziju i borbu za hrvatsku državu u stvarnost. A njegova vizija, rekao je Jandroković, bila je slobodna, neovisna i suverena Hrvatska, demokratska i višestranačka te Hrvatska koja pripada Europi.

(Hina)

Ponosni Hrvat s rukom na srcu – na vjetrometinama bura, nevera i oluja povijesnih zbiljnosti

 

TVORAC MODERNE HRVATSKE I NAŠ PONOS dr. FRANJO TUĐMAN (1922-1999.)

 

 

 

IN MEMORIAM: Dr. Franjo Tuđman (10. prosinca 1999. – 10. prosinca 2018.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović sutra ide u Marakeš! Evo što je poručio

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Predstavnici više od stotinu zemalja naći će se u ponedjeljak i utorak u Marakešu gdje bi trebao biti potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama kao izraz zajedničke volje država da definiraju katalog ciljeva i mjera koje će u skladu s nacionalnim zakonodavstvima moći koristiti u situacijama regularnih migracija.

Hrvatsku će u Marakešu predstavljati ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. U izjavi Hini uoči odlaska na konferenciju Božinović je podsjetio da su migracije globalni problem koji se dugoročno mora rješavati na globalnoj razini, odnosno u okviru Ujedinjenih naroda.

Hrvatska politika prema nezakonitim prelascima granice se neće mijenjati

“Kompakt je tek početak procesa i bitno je istaknuti da se nakon njegova potvrđivanja naša nacionalna politika neće mijenjati pa će policija i dalje sprječavati svaki pokušaj nezakonitog ulaska na hrvatski teritorij”, poručio je Božinović.

Ministar očekuje da će se u Marakešu otvoriti rasprava i o uzrocima napuštanja matičnih zemalja, odnosno kako na migracije utječu, primjerice, politika ili klimatske promjene.

“U deklaraciji piše da svaka država pa tako i Hrvatska, može odrediti što u vezi s migracijama smatra regularnim, a što ne”, kazao je Božinović, dodajući da ćemo i dalje samostalno i suvereno odlučivati tko u Hrvatsku može doći i proći kroz njen teritorij te, eventualno, u njoj ostati živjeti.

Izradi Globalnog kompakta o migracijama prethodilo je usvajanje Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. a obilježilo ju je i povlačenje nekih zemalja predvođenih SAD-om koje su već krajem prošle godine prestale sudjelovati u izradi dokumenta.

Protivnici strahuju od zadiranja u suverenitet, a zagovornici pozivaju na zaštitu ljudskih prava

Približavanjem konferencije u Marakešu Globalnom kompaktu usprotivio se još niz država, među kojima neke iz srednje i istočne Europe. Protivnici Globalnog kompakta o migracijama kao najveće zamjerke navode zadiranje u suverenitet država, izjednačavanje legalnih i ilegalnih migracija te strahuju od nekontroliranog priljeva migranata, dok zagovornici pozivaju na potrebu zajedničkog upravljanja migracijama i bolju zaštitu ljudskih prava.

U Globalnom kompaktu o migracijama nabrojane su 23 mjere koje države nisu obvezne implementirati.

Neke od njih su minimaliziranje negativnih čimbenika koji potiču migracije, borba protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, korištenje migracijskog pritvora samo kao krajnje mjere, osiguranje pristupa osnovnim uslugama, integracija migranata, ulaganje u razvoj vještina i priznavanje vještina, kvalifikacija i kompetencija.

Nakon usvajanja na konferenciji u Marakešu tekst Globalnog kompakta bit će dodatno potvrđen od država članica UN-a i usvajanjem rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari