Pratite nas

Hrvatska

Katolička Crkva u nedjelju 1. lipnja slavi 48. svjetski dan sredstava društvenoga priopćivanja

Objavljeno

na

Katolička Crkva u nedjelju 1. lipnja slavi 48. svjetski dan sredstava društvenoga priopćivanja, a papa Franjo uobičajenu prigodnu papinsku poruku posvetio je temi »Komunikacija u službi istinske kulture susreta« u kojoj odmah na početku ističe paradoks: dok s jedne strane razvoj na polju transporta i komunikacijske tehnologije omogućuje ljudima zbližavanje i povezivanje, a globalizacija ih čini međuzavisnima, na drugoj strani sve je više podjela i sve je dublji jaz između bogatih i siromašnih, protagonista i isključenih. Upravo u takvim okolnostima papa Franjo doslovno ističe: »U tome svijetu mediji nam mogu pomoći osjetiti se bliže jedni drugima i stvoriti novi osjećaj jedinstva ljudske obitelji koji potiče na solidarnost i ozbiljno zauzimanje za dostojanstveniji život.«

papa_novinari1

Katolička Crkva od II. vatikanskoga koncila pozitivno gleda na medije, a citirana rečenica iz Papine poruke pokazuje da i sadašnje vodstvo Crkve prepoznaje potencijal medija za pomoć ljudima, za pozitivni doprinos. Zastupajući takav stav, ni Crkva ni njezino vodstvo nisu nimalo naivni, niti su smetnuli s uma da postoje mediji koji su ponajprije sredstvo u službi profita, određene politike, ideologija i manipuliranja. Naime, Crkvi je dobro poznato da u silnoj množini suvremene medijske proizvodnje ima i pravih bisera, iznimno vrijednih priloga, a postoje čak i mediji koji su isključivo okrenuti dobru, promicanju dobra, solidarnosti, vječnih vrjednota. Štoviše, upravo takve medije i sama Katolička Crkva osniva diljem svijeta, a osnovala ih je i u Hrvatskoj. Crkveni mediji, bili osnovani od institucionalne Crkve ili od vjernika laika – članova Crkve, integralni su dio crkvenoga organizma, Crkve kao takve, te je sav njihov smisao postojanja da budu konzumirani pa da na taj način, dopunjavajući i aktualizirajući navještaj i plodove radosne vijesti, nadahnjuju i potiču osobni susret korisnika tih medija s Bogom, sa zajednicom Božjega naroda i s teškim pitanjima suvremenih ljudi. Veliki grijeh propusta čine oni vjernici koji se često vrlo nepromišljeno i olako lišavaju blagodati sadržaja crkvenih medija, ostajući u svojim okvirima često djetinje vjerske informiranosti potpuno nespremni za izazove suvremenoga vjerničkoga života i svjedočenja.

Također nedomišljeno i olako i neki pastoralni djelatnici zaboravljaju da su u crkvenoj službi stvarno onoliko koliko po njima, po njihovu zalaganju – u što spada i promicanje crkvenih medija – navještaj radosne vijesti i vjerodostojnih crkvenih poruka dopire do svakoga čovjeka koji je povjeren njihovoj pastoralnoj brizi. Nerijetko se čuju kukanja kao da napredak crkvenoga života ovisi samo o pojedincima, a ne primjećuju se niti se koriste danas veoma brojna pomoćna sredstva iz radionica različitih crkvenih izdavača, a koja su plod djelovanja brojnih kompetentnih crkvenih poslenika. Nije li sve očitija kriza crkvenih medija tek pokazatelj puno dublje i opasnije krize crkvenoga napretka i služenja u suvremenim društvenim okolnostima? Dok papa Franjo ističe da nam mediji mogu pomoći, zašto toliki u Crkvi u Hrvatskoj uopće ne mare za crkvene medije?

U suvremenoj Crkvi, pa i u novijim papinskim porukama za Dan medija, sve se veća pozornost posvećuje internetu i društvenim mrežama, odnosno tzv. novim medijima, što je i opravdano i potrebno, no pri tome se često zaboravlja na neumanjenu vrijednost klasičnih medija, koji, premda su sada u krizi, ne će nestati i kojima je baš u sadašnjem povijesnom času potrebno pomoći da baš budu ne samo prisutni, nego i konzumirani u svakoj kršćanskoj obitelji. Internet danas pruža tek prvu informaciju, koja redovito mora biti vrlo kratka, a relevantna informiranost, koja može nadahnjivati i pokretati, stječe se isključivo studioznim čitanjem.

»Kad god je glavna svrha komunikacije potaknuti na potrošnju ili manipulaciju ljudima, tada je riječ o silovitom napadu poput onoga kojem je bio izložen čovjek iz prispodobe kojega su razbojnici pretukli i ostavili uz cestu« – poručio je doslovno papa Franjo u svojoj poruci za Dan medija i na taj način upozorio i na činjenicu zastrašujućega djelovanja medija. Svjetski dan sredstava društvenoga priopćivanja od svoga utemeljenja ima zadaću poticati kod vjernika odgoj za korištenje medijima, za razvijanje kritičnosti prema svim medijima i medijskim ponudama – jer su sposobni nanijeti teške i čak nezacjeljive rane. Osobito su ranjivi djeca i mladi pa velika odgovornost za dobro tih naraštaja leži i na društvu, osobito školstvu, ali i na obitelji i na Crkvi. Ako je kriterij za prepoznavanje razbojničkoga djelovanja, na koje podsjeća Papa, nesluženje općemu dobru uz služenje grupnim interesima, neiznošenje istine, a iznošenje friziranih konstrukcija i interpretacija, neprincipijelno selektivno iznošenje negativnosti ili njegovanje dvostrukih mjerila, ovisno o (ne)pripadnosti jatu, onda je hrvatska javnost prispodobiva trajno napadnutom i napadanom čovjeku koji vapi za bližnjim koji bi mu zavio rane. Ne nameće li se baš katoličkim vjernicima hitna zadaća u suvremenom hrvatskom društvu da baš oni budu pravi bližnji, tj. oni koji prepoznaju žrtve medijskoga razbojništva, koji priskaču u pomoć i povijaju žrtvama rane koje su često političke, ideološke ili učinci širenja suvremenih brojnih oblika kulture smrti? Postojanje crkvenih medija i plemenitih medijskih ponuda i u Hrvatskoj potvrđuju stav pape Franje da mediji mogu pomoći u osposobljavanju vjernika za liječenje često teških rana brojnih suvremenika, čak i članova Crkve.

Ivan Miklenić / Glas Koncila

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Situacija je bila jako opasna – Katastrofa je izbjegnuta

Objavljeno

na

Objavio

Na izvanrednoj konferenciji za novinare pomoćnik ministra Siniša Orlić rekao je kako su oko 16.30 dobili informaciju da je zaustavljen prodor vode u trup broda.

Iz Splita smo uputili naše eksperte, inspektora Lučke kapetanije, inspektore Hrvatskog hidrografskog zavoda, ronioce koji su vični ovakvim situacijama. Ronioci su izvršili pregled trupa te ustanovili da postoji otvor kroz koji je prodirala voda između skladišta i strojarnice. Na taj otvor ugrađena je aluminijska ploča te voda više ne prodire u brod, rekao je Orlić.

Izvijestio je kako je oko podneva iz Trogira isplovio remorker koji bi oko 19 sati trebao stići na poziciju gdje je turski brod kako bi ga doteglio u trogirsko brodogradilište na popravak.

Opovrgnuo je informacije koje su se pojavile u medijima da je brod bio neispravan i kako je prevozio opasan teret.

Brod ima sva osiguranja kako bi se nadoknadila eventualna šteta do koje bi došlo u našem akvatoriju, naglasio je Orlić.

Situacija je bila jako opasna, jutros je izgledalo da će brod potonuti, no najnovije informacije kažu kako straha nema. Na pitanje novinara, Orlić je rekao kako je brod prevozio 3.000 tona magnezita.

Rano jutros dogodila se nesreća na turskom teretnom brodu “Haksa”, nakon čega je more prodrlo u strojarnicu. Pokrenuta je spasilačka akcija u koordinaciji hrvatskih i talijanskih službi. Posada je većim dijelom evakuirana, a na brodu su ostali zapovjednik i 4 člana posade. Žrtava nema, a zasad ni onečišćenja mora. U brodskim spremnicima nalazi se 70 tona pogonskoga goriva i maziva.

Osam od ukupno trinaest članova posade policijskim su brodom dovezeni u splitsku luku. Od osam članova posade, šest je turskih državljana i dva Indijca.

Havarija na turskom brodu dogodila se u međunarodnim vodama 16 milja sjeverozapadno od otoka Jabuka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković s austrijskim kancelarom razgovarao o zaštiti vanjskih granica EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Premijer Andrej Plenković razgovarao je u subotu na rubu Europskog foruma Wachau s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom o zaštiti vanjskih granica EU-a, zauzevši se za sveobuhvatan pristup koji će rješavati problem na njegovom izvoru, uz pomoć Grčkoj, Italiji i Malti koje podnose velik teret migrantske krize, priopćeno je iz Vlade.

»Važan je sveobuhvatan pristup koji će rješavati problem na njegovom izvoru, uz pomoć prije svega Grčkoj, Italiji i Malti, zemljama koje su prve u doticaju sa srednjomediteranskom ili istočnomediteranskom migracijskom rutom«, kazao je Plenković u izjavi za novinare.

»Hrvatska kvalitetno štiti svoje granice, uložili smo jako puno u tehničku infrastrukturu i dobro iskoristili omotnicu koju smo dobili za Schengen. Više od 6000 hrvatskih policajaca angažirano je na čuvanju granice. Naša je zadaća da budu dobro opremljeni i obučeni te da zaštite Hrvatsku od nezakonitih migracija«, naglasio je.
Dodao je da Hrvatska smatra da su odnosi Turske i Europske unije ključni za kontrolu dinamike migracijskih tokova.

Nakon sastanka s austrijskim kancelarom Plenković je sudjelovao na Europa-Forumu Wachau u raspravi o temi »Europa koja štiti: Izazovi sigurnosti i bobe protiv ilegalnih migracija«. Forum se održava u dolini Wachau, u benediktinskom samostanu Göttweig nedaleko od Kremsa.

Fokus foruma, na kojem su uz kancelara Kurza sudjelovali i premijeri Srbije i Crne Gore, Ana Brnabić i Duško Marković, bio je na ključnim temama europske politike: sigurnosti, migracijskoj politici, proširenju, novom višegodišnjem proračunu EU-a, izazovima Brexita te prioritetima austrijskog predsjedanja Europskom unijom koje počinje 1. srpnja ove godine.

S obzirom na to da Hrvatska preuzima predsjedanje Unijom početkom 2020., Plenković je istaknuo kako je potrebno nastojati da prioriteti teže prema istom cilju, a jedan od njih je nastavak procesa proširenja i suradnja sa zemljama susjedstva.

Govoreći o budućnosti Europske unije, važnom je ocijenio reformu Dublinske uredbe.

»Moramo pronaći dobar balans između zajedničke odgovornosti, europske solidarnosti i realnih kapaciteta svake od zemalja. Hrvatska se pridržava preuzetih obveza. Nastojimo poštivati nacionalno zakonodavstvo, europsko pravo i međunarodne konvencije, a istodobno poslati poruku solidarnosti i zaštite ljudskih prava«, rekao je.
Hrvatska ima dvije ambicije kada je riječ o tješnjoj integraciji, a to su ulazak u schengenski prostor i eurozonu, kazao je.

Pozdravio je to što Njemačka i Austrija podržavaju hrvatske napore za ulazak u Schengen.

Plenković je u petak sudjelovao na tradicionalnom okupljanju Kleine Zeitunga u Poguschu, kojem su prisustvovali austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen i kancelar Kurz.

Kazao je da je taj skup, na kojem je sudjelovala austrijska politička, gospodarska, akademska i kulturna zajednica, bio prigoda za unaprjeđenje odnosa Hrvatske i Austrije.

Dodao je da je i ovaj njegov posjet, u kontekstu nedavnog posjeta Münchenu, posvećen jačanju odnosa Hrvatske s Austrijom i Njemačkom, odnosno Štajerskom, Donjom Austrijom i Bavarskom.

»To su bitne zemlje u Njemačkoj i Austriji i zbog Hrvata koji ovdje žive, ali prije svega zbog snažnih gospodarskih odnosa koje imamo i koje će Vlada unaprjeđivati«, kazao je premijer, kako se navodi u priopćenju.

(Hina)

 

Kurz: Protjerat ćemo 60 imama i zatvoriti sedam džamija u Austriji

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori