Pratite nas

Događaji

Katolički bogoslovni fakultet obilježio 350. obljetnicu postojanja

Objavljeno

na

Katolički bogoslovni fakultet (KBF) Sveučilišta u Zagrebu obilježio je u ponedjeljak svečanom sjednicom u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu  350. obljetnicu postojanja, u nazočnosti brojnih osoba iz hrvatskog religijskog, akademskog i političkog života.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je kako je KBF tijekom mnogih promjena statusa i internih reformi te unatoč svim izazovima održao kontinuitet i ostao vjeran svojoj dugoj i bogatoj tradiciji, kao ne samo najstarije crkvene, nego i hrvatske visokoškolske ustanove. “To pokazuje da je uloga Katoličke crkve u razvoju kulture, znanosti i obrazovanja kroz hrvatsku povijest izuzetno značajna”, dodao je.

Obrazovanje se ne može prepustiti zakonima tržišta i dobiti

“Ljudi su oduvijek bili najdragocjeniji hrvatski kapital u koji je potrebno ulagati, naša budućnost ovisi o poticanju izvrsnosti, inovativnosti i kreativnosti, zato treba imati moderan sustav odgoja i obrazovanja uz pomoć kojeg će nove generacije stjecati vještine potrebne za konkurentnost u Europi”, istaknuo je.

Plenković kaže da, s obzirom da su modernizacija i ulaganje u sustav obrazovanja strateško pitanje budućnosti i ove vlade, u tu svrhu je predviđen rast iz proračuna za preko milijardu kuna, što je oko 6,6 posto više nego u 2018.

“Istodobno smo svjesni da naša budućnost ovisi o zauzetosti za opće, više dobro, zbog čega odgoj i obrazovanje nisu mogući bez temeljenih vrijednosti”, napomenuo je, rekavši kako su zato one ugrađene u nove školske kurikulume.

Plenković je istaknuo kako se obrazovanje ne može prepustiti zakonima tržišta i dobiti, a teologija u tome ima svoje nezamjenjivo mjesto među drugim znanstvenim disciplinama.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji je i Veliki kancelar KBF-a, zahvalio je svima koji su u povijesti tog fakulteta svojim služenjem pridonijeli Crkvi, narodu i društvu na području znanosti, odgoja obrazovanja i kulture.

Oslonac i uporišta za pogled u budućnost

“Pogledom  u tako dugu prošlost mogu se samo nazrijeti okolnosti u kojima je fakultet nastajao, razvijao se, donosio plodove, suočavao se s različitim nedaćama i osporavanjima, nije nam moguće obuhvatiti sve što se dogodilo u stoljećima prije nas, ali je moguće naglasiti ono što je ostalo i što ostavlja oslonce i uporišta za pogled u budućnost”, napomenuo je.

Po njegovim riječima, u današnjim vremenima krize identiteta, egzistencijalne praznine, ravnodušnosti, sukoba i nasilja, svoju kršćansku vjeru treba trajno izricati na način koji doprinosi kršćanskim vrednotama, ne samo u bioetičkim pitanjima nego u svemu što se tiče dostojanstva čovjeka, razvoja tehnike, oblikovanja i primjene zakonskih rješenja, odgoja i obrazovanja.

“Ne postoji znanstveno područje iz kojega bi se teologija mogla izuzeti i ne promišljati stvarnost, teologija ne smije odustati od cjelovitosti pogleda čovjeka i svijeta, ona ima važnu zadaću uspostavljanja ekumenskih i religijskih susreta, otvara prostore traženja istine, propitivanja stvarnost”, dodao je.

Zahvalivši svima koji su doprinijeli rastu i procvatu tog fakulteta predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić rekao je kako je zadaća svakog učilišta biti čuvarom osjetljivosti za istinom i dobrotom, sa sviješću da povijest ne počinje od nas i nulte točke.

U ime Hrvatskog sabora KBF-u je na velikoj obljetnici čestitao potpredsjednik Sabora Željko Reiner, rekavši kako je taj fakultet svojevrsna kovačnica mladih duša koje se oblikuju da bi bile što sličnije svom stvoritelju, koje rese požrtvovnost, dobrota, ljubav prema bližnjem, posebno onim potrebitima.

“Ovo prijelazno razdoblje 4. inudstrijske revolucije predstavlja velik izazov, a to se odnosi i na KBF. Danas kad javnim prostorom dominiraju banalizam, senzacionalizam, lažne vijesti i promoviranje uspjeha bez teškog rada naša zajednička obaveza je prikazati važnost znanja i predstaviti znanost mladim ljudima živom, a ne suhoparnom”, dodao je.

Uloga isusovačkog reda na razvoj obrazovanja u Hrvatskoj

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras ocijenio je kako je danas hrvatsko društvo na prekretnici, pa treba omogućiti visoko obrazovanje s vrijednostima koje lijepo utjelovljuje KBF.

Pomoćnica hrvatske ministrice znanosti i obrazovanja Ivana Franić podsjetila je na važnu ulogu isusovačkog reda na razvoj obrazovanja u Hrvatskoj, istaknuvši kako bi tu baštinu trebalo revalorizirati i učiniti vidljivom.

Po njezinim riječima, u svijetu u kojem je protok znanja neograničen, a procesi depersonalizacije ponekad dovode u pitanje vrijednost ljudskog dostojanstva, upravo se od teologije očekuje da upozore na te procese, ponude rješenja, promisle i daju alternativu, uvijek bolja rješenja za čovjeka i društvo.

Na svečanosti su okupljene pozdravili još potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Miličić, predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove Dalibor Renić, predstavnici bogoslovnih fakulteta iz Ljubljane i Beograda, dok je dekan KBF-a Mario Cifrak predstavio godišnje izvješće o radu fakulteta.

Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu je kao ustanova povezan s akademijom koju su zagrebački Isusovci osnovali u svome kolegiju u Zagrebu, a kojoj je ugarsko-hrvatski kralj i izabrani rimski car Leopold I posebnom poveljom 1669. podijelio sva prava i povlastice što su ih tada imale druge akademije i sveučilišta na području njegova suvereniteta.

Godine 1869. je Hrvatski sabor na inicijativu biskupa Josipa Jurja Strossmayera izglasao zakonski članak o utemeljenju sveučilišta u glavnom gradu Zagrebu, kojim se “Vladi zemaljskoj nalaže, da učini shodne korake, da se nadbiskupski licej zagrebački preustroji u fakultet teologijski“.

Početkom 1952. Vlada NR Hrvatske donosi rješenje o ukidanju Rimokatoličkoga bogoslovnog fakulteta kao fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čime je prestao biti njegovim sastavnim dijelom, no 1990. to se rješenje proglašava ništavnim. Od 1998. godine KBF prestaje biti podstanar Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa i djeluje u novim vlastitim prostorima u Vlaškoj ulici 38. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica na obilježavanju pogibije Blage Zadre: Kako je moguće da pravna država tako revno vodi postupak protiv Živkovića, a još ne može prikupiti dokaze i naći krivce za razaranja i pokolj koji se ovdje dogodio

Objavljeno

na

Objavio

Foto Grad Vukovar

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nazočila je obilježavanju 28. obljetnice tragične pogibije general-bojnika Blage Zadre u Vukovaru, gdje je tom prigodom izrazila ponos što je povod okupljanja obnova sjećanja na jednoga od najvećih junaka Domovinskog rata, ali i tugu jer nas obljetnica njegove pogibije sjeća na tragediju hrvatskog Vukovara – najveće žrtve u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije.

„Rat je uvijek velika nesreća. No često nam upravo rat pokaže da među naizgled običnim ljudima žive najbolji među nama. Blago Zadro bio je jedan od takvih naizgled običnih hrvatskih ljudi, i imao je ono što obične ljude učini uzvišenim primjerima junaštva i domoljublja. Bio je istinski zapovjednik: preuzimao je odgovornost, prednjačio i ni u čemu se nije štedio“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

Istaknula je kako je Blago Zadro svojim primjerom poticao svoje suborce na vjeru u konačnu pobjedu, zbog čega je imao autoritet te bio cijenjen i voljen. „Njegova pogibija bila je ogroman gubitak za obranu Trpinjske ceste i Vukovara, ali nije obeshrabrila njegove suborce. I nakon pogibije on je ostao među svojim suborcima kao ime koje je ih vodilo i hrabrilo. Njegovo ime i danas je hrvatski svjetionik“.

Predsjednica je kazala kako još uvijek oplakujemo mnoge žrtve zločina bez kazne te kako pravda i istina moraju govoriti u Vukovaru. „Iako kao Predsjednica ne smijem utjecati na pravosuđe, mogu kao Hrvatica i građanka zajedno s hrvatskim braniteljima, s obiteljima naših ubijenih, umrlih i nestalih i s vama Vukovarcima upitati kako je moguće da hrvatsko pravosuđe još nije izreklo cjeloviti pravorijek o Vukovaru?“, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.

Poručila je kako se moramo upitati kako je moguće da pravna država tako revno vodi postupak protiv hrvatskoga branitelja i oca poginulih branitelja Marijana Živkovića, a još ne može prikupiti dokaze i naći krivce za razaranja i pokolj koji se ovdje dogodio i dodala kako unatoč tome što neće svi zločinci biti uhvaćeni i odgovarati za svoje zločine, mi moramo znati njihova imena i njihova nedjela, ne samo radi Vukovara i Vukovaraca, ne samo radi istine o Domovinskom ratu.

„Moramo to znati radi svih nas, današnjih i budućih, kako bismo napokon zatvorili ovu tešku povijesnu stranicu i konačno oslobodili svoju budućnost od okova prošlosti. Ožiljci će ostati, ali rane više neće boljeti ili će bar boljeti manje“.

Istaknula je kako je prvi korak u tom smjeru naći naše nestale te pozvala sve koji mogu pomoći da ih pronađemo neka pomognu. „Pozivam i odgovorne u Srbiji da učine taj iskorak u otkrivanju istine jer će to biti najveći korak ka konačnom miru i pravom pomirenju. Hrvatska je upravo pristankom na mirnu reintegraciju svojega državnog dijela Podunavlja pokazala da ne želi produljenje rata i produbljivanje sukoba. I zato srpska nacionalna manjina ima u Hrvatskoj sva prava. Vjerujemo da je pravo svakog da slobodno živi svoj identitet, s poštovanjem prema zemlji u kojoj živi, jedini pravi temelj ljudskog zajedništva i društvene kohezije“.

Naglasila je kako ime Blage Zadre nosi škola u Borovu naselju kao i mnoge ulice u Hrvatskoj, a na Hrvatskom vojnom učilištu dr. Franjo Tuđman ime Blage Zadre nosi Zapovjedno-stožerna škola. „Tako jedan od najvećih heroja Domovinskog rata stoji uz svojega vrhovnog zapovjednika, čijemu se pozivu odazvao i kojega je slijedio. Oni su svoje živote uložili u stvaranje i obranu Republike Hrvatske. Te vrijednosti moramo ugraditi u naše škole, u sustav domovinskog odgoja. A to je prije svega zadaća ministarstava obrazovanja i kulture, kako bi mladi ljudi znali što je temelj hrvatske države. To tražim i na tome ću ustrajati“, zaključila je Predsjednica Republike.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Župa Presvetoga Trojstva u Buhovu obilježila 50. obljetnicu

Objavljeno

na

Objavio

 Foto: Jabuka.tv

Župa Presvetoga Trojstva u Buhovu kod Širokog Brijega u nedjelju je obilježila 50. obljetnicu osnutka. Također predsjednik Vlade ŽZH je otvorio mjesni vodovod u rad.

Svečanom obilježavanju 50. obljetnice župe u Buhovu prethodila je trodnevnica u četvtak, petak i subotu, gdje su mještani uz molitvu, ispovijed i duhovnu glazbu željno iščekivali proslavu u nedjelju, piše Jabuka.tv, prenosi VečernjiList.

Pastoralno u ovoj župi već 33 godine djeluje don Pavao Filiović koji ističe kako je u vrijeme njegovoga dolaska bilo skoro 600 župljana.

Nedjeljna proslava započela je svečanim misnim slavljem u 11 sati koje je predvodio biskup Ratko Perić.

Inače crkva u Buhovu je vidljiva uz samu prometnicu koja povezuje Široki Brijeg i Međugorje.  A ona je kako i sam župnik don Pavao imala veliku ulogu u Domovinskom ratu.

Po završetku mise brojna izaslanstva položila su vijence i zapalili svijeće uz spomenik svim žrtvama iz ove župe u II. svjetskom ratu i poraću te Domovinskom ratu.

Zajedno su vijenac položili predstavnici Grada Širokog Brijega i Županije Zapadnohercegovačke.

Nakon toga iskorištena je prigoda i za svečano otvaranje mjesnog vodovoda na kojemu su radovi trajali neko vrijeme. Vodovod je u rad pustio predsjednik Vlade ŽŽH, a blagoslovio ga je biskup Ratko Perić.

To je za nas veliko djelo. Kada bismo usporedili proslavu 50. obljetnicu osnutka župe ili blagoslov vodovoda, ne znam kome bismo dali prednost, kroz smijeh  je nedavno istaknuo don Pavao u razgovoru za Jabuka.tv.

Ukupno se javilo 106 obitelji kako bi im se priključio vodovod, a ukupno je odrađeno 150 priključaka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari