Pratite nas

Događaji

Katolički bogoslovni fakultet obilježio 350. obljetnicu postojanja

Objavljeno

na

Katolički bogoslovni fakultet (KBF) Sveučilišta u Zagrebu obilježio je u ponedjeljak svečanom sjednicom u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu  350. obljetnicu postojanja, u nazočnosti brojnih osoba iz hrvatskog religijskog, akademskog i političkog života.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je kako je KBF tijekom mnogih promjena statusa i internih reformi te unatoč svim izazovima održao kontinuitet i ostao vjeran svojoj dugoj i bogatoj tradiciji, kao ne samo najstarije crkvene, nego i hrvatske visokoškolske ustanove. “To pokazuje da je uloga Katoličke crkve u razvoju kulture, znanosti i obrazovanja kroz hrvatsku povijest izuzetno značajna”, dodao je.

Obrazovanje se ne može prepustiti zakonima tržišta i dobiti

“Ljudi su oduvijek bili najdragocjeniji hrvatski kapital u koji je potrebno ulagati, naša budućnost ovisi o poticanju izvrsnosti, inovativnosti i kreativnosti, zato treba imati moderan sustav odgoja i obrazovanja uz pomoć kojeg će nove generacije stjecati vještine potrebne za konkurentnost u Europi”, istaknuo je.

Plenković kaže da, s obzirom da su modernizacija i ulaganje u sustav obrazovanja strateško pitanje budućnosti i ove vlade, u tu svrhu je predviđen rast iz proračuna za preko milijardu kuna, što je oko 6,6 posto više nego u 2018.

“Istodobno smo svjesni da naša budućnost ovisi o zauzetosti za opće, više dobro, zbog čega odgoj i obrazovanje nisu mogući bez temeljenih vrijednosti”, napomenuo je, rekavši kako su zato one ugrađene u nove školske kurikulume.

Plenković je istaknuo kako se obrazovanje ne može prepustiti zakonima tržišta i dobiti, a teologija u tome ima svoje nezamjenjivo mjesto među drugim znanstvenim disciplinama.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji je i Veliki kancelar KBF-a, zahvalio je svima koji su u povijesti tog fakulteta svojim služenjem pridonijeli Crkvi, narodu i društvu na području znanosti, odgoja obrazovanja i kulture.

Oslonac i uporišta za pogled u budućnost

“Pogledom  u tako dugu prošlost mogu se samo nazrijeti okolnosti u kojima je fakultet nastajao, razvijao se, donosio plodove, suočavao se s različitim nedaćama i osporavanjima, nije nam moguće obuhvatiti sve što se dogodilo u stoljećima prije nas, ali je moguće naglasiti ono što je ostalo i što ostavlja oslonce i uporišta za pogled u budućnost”, napomenuo je.

Po njegovim riječima, u današnjim vremenima krize identiteta, egzistencijalne praznine, ravnodušnosti, sukoba i nasilja, svoju kršćansku vjeru treba trajno izricati na način koji doprinosi kršćanskim vrednotama, ne samo u bioetičkim pitanjima nego u svemu što se tiče dostojanstva čovjeka, razvoja tehnike, oblikovanja i primjene zakonskih rješenja, odgoja i obrazovanja.

“Ne postoji znanstveno područje iz kojega bi se teologija mogla izuzeti i ne promišljati stvarnost, teologija ne smije odustati od cjelovitosti pogleda čovjeka i svijeta, ona ima važnu zadaću uspostavljanja ekumenskih i religijskih susreta, otvara prostore traženja istine, propitivanja stvarnost”, dodao je.

Zahvalivši svima koji su doprinijeli rastu i procvatu tog fakulteta predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić rekao je kako je zadaća svakog učilišta biti čuvarom osjetljivosti za istinom i dobrotom, sa sviješću da povijest ne počinje od nas i nulte točke.

U ime Hrvatskog sabora KBF-u je na velikoj obljetnici čestitao potpredsjednik Sabora Željko Reiner, rekavši kako je taj fakultet svojevrsna kovačnica mladih duša koje se oblikuju da bi bile što sličnije svom stvoritelju, koje rese požrtvovnost, dobrota, ljubav prema bližnjem, posebno onim potrebitima.

“Ovo prijelazno razdoblje 4. inudstrijske revolucije predstavlja velik izazov, a to se odnosi i na KBF. Danas kad javnim prostorom dominiraju banalizam, senzacionalizam, lažne vijesti i promoviranje uspjeha bez teškog rada naša zajednička obaveza je prikazati važnost znanja i predstaviti znanost mladim ljudima živom, a ne suhoparnom”, dodao je.

Uloga isusovačkog reda na razvoj obrazovanja u Hrvatskoj

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras ocijenio je kako je danas hrvatsko društvo na prekretnici, pa treba omogućiti visoko obrazovanje s vrijednostima koje lijepo utjelovljuje KBF.

Pomoćnica hrvatske ministrice znanosti i obrazovanja Ivana Franić podsjetila je na važnu ulogu isusovačkog reda na razvoj obrazovanja u Hrvatskoj, istaknuvši kako bi tu baštinu trebalo revalorizirati i učiniti vidljivom.

Po njezinim riječima, u svijetu u kojem je protok znanja neograničen, a procesi depersonalizacije ponekad dovode u pitanje vrijednost ljudskog dostojanstva, upravo se od teologije očekuje da upozore na te procese, ponude rješenja, promisle i daju alternativu, uvijek bolja rješenja za čovjeka i društvo.

Na svečanosti su okupljene pozdravili još potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Miličić, predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove Dalibor Renić, predstavnici bogoslovnih fakulteta iz Ljubljane i Beograda, dok je dekan KBF-a Mario Cifrak predstavio godišnje izvješće o radu fakulteta.

Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu je kao ustanova povezan s akademijom koju su zagrebački Isusovci osnovali u svome kolegiju u Zagrebu, a kojoj je ugarsko-hrvatski kralj i izabrani rimski car Leopold I posebnom poveljom 1669. podijelio sva prava i povlastice što su ih tada imale druge akademije i sveučilišta na području njegova suvereniteta.

Godine 1869. je Hrvatski sabor na inicijativu biskupa Josipa Jurja Strossmayera izglasao zakonski članak o utemeljenju sveučilišta u glavnom gradu Zagrebu, kojim se “Vladi zemaljskoj nalaže, da učini shodne korake, da se nadbiskupski licej zagrebački preustroji u fakultet teologijski“.

Početkom 1952. Vlada NR Hrvatske donosi rješenje o ukidanju Rimokatoličkoga bogoslovnog fakulteta kao fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čime je prestao biti njegovim sastavnim dijelom, no 1990. to se rješenje proglašava ništavnim. Od 1998. godine KBF prestaje biti podstanar Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa i djeluje u novim vlastitim prostorima u Vlaškoj ulici 38. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Planine Afganistana će pričati o Hrvatima’

Objavljeno

na

Objavio

Pripadnici 11. hrvatskog kontingenta avionom Croatie Airlinesa sletjeli u RH

Pri ulasku u hrvatski zračni prostor ministar Krstičević 11. HRVCON-u poručio: “Hvala na profesionalno odrađenoj zadaći i doprinosu miru i stabilnosti”

Pripadnici 11. hrvatskog kontingenta koji su se nalazili u misiji Resolute Support u Afganistanu sletjeli su u petak, 27. ožujka 2020. godine u kasnim večernjim satima zrakoplovom Croatia Airlinesa u zračnu luku “Dr. Franjo Tuđman”. U zagrebačkoj zračnoj luci pripadnike 11. hrvatskog kontingenta dočekali su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj te zapovjednik Zapovjednog operativnog središta brigadni general Krešo Tuškan.

Ovo je prvi put da je transport pripadnika Hrvatske vojske organiziran zrakoplovom Croatie Airlinesa.

Iz Afganistana se vratilo 140 pripadnika 11. HRVCON-a, od čega 105 pripadnika Hrvatske vojske. Pripadnici Oružanih snaga Republike Albanije, Vojske Crne Gore te Armije Sjeverne Makedonije, sletjeli su u zračnu luku u Podgorici.

Naime, u Afganistanu ostaje 12. hrvatski kontingent koji je upućen u misiju u Afganistanu početkom ožujka gdje će do kraja misije obavljati redovne zadaće.

Ministar Krstičević poželio je dobrodošlicu hrvatskim vojnicima pri ulasku u hrvatski zračni prostor

“Dragi pripadnici 11. hrvatskog kontingenta, dobrodošli u hrvatski zračni prostor. U ime hrvatske Vlade hvala vam na profesionalno odrađenoj zadaći i doprinosu miru i stabilnosti. Dobrodošli kući!”, poruka je potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića prilikom ulaska zrakoplova Croatia Airlinesa s pripadnicima 11. HRVCON-a u hrvatski zračni prostor.

Braćo i sestre po oružju i svetome stjegu,sretan Vam povratak u Hrvatsku. Malobrojni znaju što ste činili i kako ste pronosili ime Hrvatske. Planine Afganistana će pričati o Hrvatima. Hvala Vam! Komentirao je Ivan Serta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Predsjednik Vlade s hrvatskim znanstvenicima o borbi protiv koronavirusa

Objavljeno

na

Objavio

U kontekstu aktivnosti Vlade u suzbijanju širenja globalne pandemije novog koronavirusa SARS—CoV-2 i bolesti COVID-19 koju uzrokuje, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je danas u Banskim dvorima sastanak i videokonferenciju s istaknutim hrvatskim znanstvenicima, stručnjacima za javno zdravstvo, molekularnim biolozima, epidemiolozima, infektolozima i virolozima, iz Hrvatske i inozemstva.

Na sastanku su sudjelovali akademik prof. dr. sc. Miroslav Radman (molekularni biolog, MedILS), akademik prof. dr. sc. Igor Rudan (Sveučilište u Edinburgu), prof. dr. sc. Nenad Ban (molekularni biolog, ETH Zürich), prof. dr. sc. Ozren Polašek (epidemiolog, Medicinski fakultet Split), prof. dr. sc. Alemka Markotić (Klinika za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”), prof. dr. sc. Dragan Primorac (genetičar, predsjednik Hrvatskog društva za humanu genetiku), prof. dr. sc. Gordan Lauc (molekularni biolog, Zavod za biokemiju i molekularnu biologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta), izv. prof. dr. sc. Josip Car (stručnjak za zdravstvene sustave, Imperial College London & NTU Singapore), izv. prof. dr. sc. Branko Kolarić (epidemiolog, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Andrija Štampar” i Medicinski fakultet u Rijeci), doc. dr. sc. Krunoslav Capak (epidemiolog, Hrvatski zavod za javno zdravstvo), doc. dr. sc. Petra Klepac (epidemiolog, London School of Hygiene and Tropical Medicine) i dr. sc. Andreja Ambriović Ristov (virolog, Institut Ruđer Bošković).

Svrha sastanka bila je razmjena mišljenja s multidisciplinarnom skupinom znanstvenika o mjerama koje je Hrvatska dosad poduzela u suzbijanju epidemije, ocjena sadašnjeg stanja te znanstvena promišljanja i prijedlozi za daljnje korake u borbi protiv bolesti COVID-19.

Svi sugovornici istaknuli su pravodobnu i djelotvornu reakciju Hrvatske te izrazili spremnost za daljnjim sudjelovanjem u ovakvim razmjenama znanstvenih promišljanja radi što učinkovitijeg suočavanja s pandemijom.

Zahvalivši se svima na sudjelovanju, predsjednik Vlade Plenković poručio je da je važno svaki dan ulagati sve moguće napore, na svim razinama, da bude što manje izgubljenih života te da se zaštiti zdravlje hrvatskih građana, priopćeno je iz Vlade RH.

‘Hrvatska ima najbolji stožer za obranu od corona virusa u cijelom svijetu’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari