Pratite nas

Keleberenje životu u Mostaru

Objavljeno

na

Sablasno je zurila gradska Vijećnica na Kantarevac. Unatoč šminkanju izvana, sablasna, prazna i strašna kakva jest zbog višegodišnjeg nemara, nebrige i bezobrazluka gradskih otaca što ju podigoše i praznom ostaviše bila je kao čudovište nad rasplesanom masom.

No, iza pustinje u Vijećnici, ljetni festival, iako je u neka doba s Neretve nanijelo prve znake jeseni, pokazao je kako unatoč praznini u vijećničkim klupama i glavama, postoji volja da se ispuni duh i, barem na ta dva dana, u mostarsko nebo pošalje pozitivna energija. Jer jedino negativno na Mostar Summer Festu bilo je to što je postojao samo jedan štand s bonovima i što uz ograde na Kantarevcu nije bilo više vreća za smeće. No, prvim mačićima, to će se oprostiti.

Iza besposlene vijećnice, u kojoj zjape prazne vijećničke klupe za prazne vijećničke glave, procvjetala je tako jedna sasvim obična, uspješna stvar. Jer, mudrosti za koncerte u ova vremena i ne treba previše. Bitna je volja. Za razliku od bezvoljnika, koji nemaju mudrosti ni za doček Nove godine u modernom, stolnom, UNESCO-vom, prozapadnom, turističkom i kakvom sve ne gradu.

S druge strane, u isto vrijeme, sedmim mačićima Dana filma ima se mnogo toga za zamjeriti. Sablasno su djelovala ”napucana” sjedala u mostarskom kinu. Osim na otvaranju, koje je opet ispalo nespretno jer dobitnici nagrade za životno djelo nisu dali da progovori riječ iako je izvedena pred publiku, projekcije mostarske filmske revije bile su prazne.

obrana i z‘Obranu i zaštitu’, film koji govori upravo o mostarskoj sablasti, o sada već vječitom čekanju da se netko nepoznat s papirima smiluje običnom čovjeku, pratilo je keleberenje uglavnom ženske publike. Zgrozile su se mostarske dame što glavni glumac filma svoju suprugu pokušava pomilovati po dupetu dok ova mijesi pitu. Pretrgale su se od smijeha i nastavile tako do kraja filma ne dopuštajući mu da barem malo zareže u dubinu i ne razgoli, onako filmski, stvarnost u kojoj jesmo i u kojoj velika većina ganja neke nedostižne papire. ”Pun mi je kurac”, iz usta glavne glumice rastrgao je dame od smijeha iako mnogi mogu posvjedičiti da su njihova usta i uši puni puno gorih stvari od rečenice kojom se u filmu nastojalo pokazati dokle nas dovodi paranoja u kojoj jesmo.

A pred dosanjano filmsko platno publiku nisu mogli dovesti ni izvikani filmovi iz regije. Kino dvoranu rezerviranu za Dane filma punili su uglavnom ljudi s akreditacijama, koji su se pak morali micati sa stolice nekome kome je prodana karta. Jer, sedmi mačići opet su ove godine zaboravili rezervirati mjesta za ljude kojima su kapom i šakom dijelili propusnice.

Iako se mora priznati da su Dani filma izašli kao pobjednici u borbi protiv vjetrenjača, mora se i priznati da sedam godina kasnije to više nije to. Ako je prvih godina cilj bio borba za kino, sad kad se ono dobilo, festival je postao navratnanos događaj. Unatoč zvučnim imenima, koja se pojave u Mostaru, unatoč prilici da se pogleda film, koji možda neće završiti u programu kina, Dani filma i pored izvikanih sponzorstava, postali su mlaka manifestacija. Čini se da im ozbiljno prijeti da se uvrsti u slične manifestacije u gradu, u recimo mostarsko-matično proljeće, na kojima su redovito oni reda i fotografa radi i na kojima se barem pojavi prvi čovjek grada. A na Danima filma ga nije bilo. Možda mu je netko napomenuo da je prve godine rekao ”vidimo se dogodine u kinu”, pa tako idućih pet godina.

Iako su oba festivala napravljena zbog publike, publika ih nije jednako sažvakala. Možda je publika u UNESCO-vom gradu bez kanti za smeće umrtvljena neviđenim i nedočekanim čovjekom s papirima iz filma i prazninom glava iz sablasne Vijećnice. Možda je istrzanost dnevno-političkim najavama promjena na bolje i dnevnih razočaranja umrtvila živce za promjene i festivalski duh grada. A ne bi smjela, jer priča se da Mostar čeka još nekoliko festivala.

No, bitnije bi bilo da se u gradu – koji unatoč tlapnjama o modernosti, kulturi i podastiranju nerazrađenih parkirališnih ideja sa zapada nije u potpunosti stao niti iza jednog događaja – ne dozvoli ono iz filmskog monologa nagrađene glumice. ”Sve se nekako promijenilo. Tko može, nek’ bježi. Nema više ljudi. Nema ti ovdje više života”, rezale su riječi smijeh i keleberenje.

Publika ne bi smjela biti samo publika kad je to u pitanju.

Berislav Jurič/dnevno

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Mario Karamatić: SDA radi na odcjepljenju RS i uspostavi HRHB, reisova građanska je islamska BiH

Objavljeno

na

Objavio

SDA uporno nastavlja raditi na odcjepljenju Republike Srpske i uspostavi Hrvatske Republike Herceg Bosne, rekao je Mario Karamatić, predsjednik HSS-a BiH i izaslanik u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta BiH, komentirajući za Hrvatski Medijski Servis inicijativu Stranke demokratske akcije da se pred Ustavnim sudom BiH ispita ustavnost naziva entiteta Republika Srpska. 

Karamatić je mišljenja da SDA radi sve da Hrvatima i Srbima ogadi Bosnu i Hercegovinu.

Podsjećamo, jučer je SDA najavila da će preko svojih predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine pred Ustavnim sudom BiH pokrenuti inicijativu ustavnosti imena entiteta Republika Srpska. Takvu inicijativu obrazlažu činjenicom time da ime Republika Srpska, u kojoj su po Ustavu konstitutivna sva tri naroda, diskriminira Bošnjake i Hrvate.

S druge strane, predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je da SDA dolijeva ulje na vatru u BiH je Republika Srpska spremna donijeti odluku o osamostaljenju i uspostaviti kontrolu nad svojim granicama ukoliko se formalizira navedena inicijativa SDA.

Dokaz da je SDA bila uključena u Komšićev izbor

Predsjednik HSS-a za Hrvatski je Medijski Servis komentirao i izjavu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića da su Željka Komšića izabrali gađani i da je time narod kaznio politiku HDZ-a.

“Džaferovićeva izjava da je izbor Željka Komšića za hrvatskog člana predsjedništva BiH odgovor naroda na politiku HDZ-a BiH je još jedan dokaz da je SDA bila aktivno uključena u izbor Željka Komšića i da je izabran uz njihovu pomoć. To najbolje pokazuje broj glasova koji je dobio DF, a taj broj apsolutno je nesrazmjeran s brojem glasova koje je dobio Željko Komšić, rekao je Karamatić za HMS.

Građanska BiH jednako Islamska BiH

Upitan da komentira izjavu reisa-l-uleme Huseina ef. Kavazovića da je Bosni i Hercegovini potrebna građanska država Karamatić kaže da bi u tom slučaju postojao znak jednakosti između građanske i islamske Bosne i Hercegovine. “Treba razumijeti njegovu izjavu, s tim kada reis kaže građanska država misli na islamsku državu”, rekao je Karamatić.

Podsjećamo, reis Kavazović je u intervjuu jednoj sarajevskoj agenciji ustvrdio da je Bosni i Hercegovini potrebna građanska država da bi, kako kaže, Bosna i Hercegovina postala moderna i liberalna država. Također, Kavazović je napomenuo da će Bosna i Hercegovina opstati unatoč svim nedaćama jer je više od pola njenih građana smatra jedinom domovinom. /HMS/

 

Zbog poteza SDA Dodik sazvao hitnu presicu: Ovo je kap koja je prevršila mjeru…

 

 

 

SDA odlučila pokrenuti postupak ocjene ustavnosti naziva Republike Srpske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Žigmanov: Hrvati iz Srbije ohrabreni su porukama hrvatskog premijera i predsjednice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov ohrabrujućim i poticajnim ocjenjuje poruke i obećanja hrvatskog premijera i predsjednice, s kojima je razgovarao prije dva dana u Zagrebu, prenijeli su u četvrtak mediji na hrvatskom jeziku u Vojvodini.

„Bilo je riječi o nekoliko kapitalnih projekata za hrvatsku manjinu u Srbiji – o stavljanju u funkciju rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, edukacijsko-rekreacijskom centru na Primorju, trajnom rješavanju prostornih problema novinske kuće „Hrvatska riječ“ u Subotici, o mjerama kadrovskoga snaženja, otvaranju i uređivanju područnih ureda Hrvatskog nacionalnog vijeća i drugo“, naveo je Žigmanov u izjavi hrvatskom programu Radio televizije Vojvodine (RTV).

Dodao je kako se mora istaknuti da su naišli na iznimno dobar prijem u hrvatskoj vladi te da je iskazano razumijevanje za djelovanje hrvatske zajednice.

„Posebno nas je ohrabrila spremnost vrha Hrvatske da na planu političkog djelovanja, ali i materijalno-financijskom, podupru naše kapitalne projekte“, rekao je Žigmanov.

Izjavio je kako je bilo govora i o hrvatsko-srpskim odnosima te da je zaključeno kako je ovo razdoblje stagnacije.

„Ti su odnosi sada gotovo na mrtvoj točki. Mi trpimo posljedice zbog toga, ali ne možemo učiniti da se oni poprave. Bilo je također riječi i o projekcijama za 2019., međutim ni one nisu optimistične jer se u Srbiji očekuju izvanredni izbori, a i dalje traje nestabilnost zbog Kosova“, rekao je Žigmanov.

Drugim riječima, zaključio je, i ova godina bit će vjerojatno razdoblje statusa quo u hrvatsko-srpskim odnosima.

Žigmanov je u utorak predvodio izaslanstvo Hrvata iz Srbije koje je imalo susrete s premijerom i predsjednicom Hrvatske, a bili su gosti i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

U priopćenju hrvatske vlade navodi se da je premijer Andrej Plenković izrazio spremnost hrvatske vlade da u idućem razdoblju poveća izdvajanja za konkretne projekte koji su važni za položaj hrvatske zajednice od 58 tisuća članova u Srbiji, kao i zaštitu hrvatskog kulturnog identiteta.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je naglasila „kako će institucije Republike Hrvatske nastaviti podupirati Hrvate u Vojvodini i Srbiji u očuvanju njihovog identiteta i zaštiti njihovog položaja“.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari