Pratite nas

Keleberenje životu u Mostaru

Objavljeno

na

Sablasno je zurila gradska Vijećnica na Kantarevac. Unatoč šminkanju izvana, sablasna, prazna i strašna kakva jest zbog višegodišnjeg nemara, nebrige i bezobrazluka gradskih otaca što ju podigoše i praznom ostaviše bila je kao čudovište nad rasplesanom masom.

No, iza pustinje u Vijećnici, ljetni festival, iako je u neka doba s Neretve nanijelo prve znake jeseni, pokazao je kako unatoč praznini u vijećničkim klupama i glavama, postoji volja da se ispuni duh i, barem na ta dva dana, u mostarsko nebo pošalje pozitivna energija. Jer jedino negativno na Mostar Summer Festu bilo je to što je postojao samo jedan štand s bonovima i što uz ograde na Kantarevcu nije bilo više vreća za smeće. No, prvim mačićima, to će se oprostiti.

Iza besposlene vijećnice, u kojoj zjape prazne vijećničke klupe za prazne vijećničke glave, procvjetala je tako jedna sasvim obična, uspješna stvar. Jer, mudrosti za koncerte u ova vremena i ne treba previše. Bitna je volja. Za razliku od bezvoljnika, koji nemaju mudrosti ni za doček Nove godine u modernom, stolnom, UNESCO-vom, prozapadnom, turističkom i kakvom sve ne gradu.

S druge strane, u isto vrijeme, sedmim mačićima Dana filma ima se mnogo toga za zamjeriti. Sablasno su djelovala ”napucana” sjedala u mostarskom kinu. Osim na otvaranju, koje je opet ispalo nespretno jer dobitnici nagrade za životno djelo nisu dali da progovori riječ iako je izvedena pred publiku, projekcije mostarske filmske revije bile su prazne.

obrana i z‘Obranu i zaštitu’, film koji govori upravo o mostarskoj sablasti, o sada već vječitom čekanju da se netko nepoznat s papirima smiluje običnom čovjeku, pratilo je keleberenje uglavnom ženske publike. Zgrozile su se mostarske dame što glavni glumac filma svoju suprugu pokušava pomilovati po dupetu dok ova mijesi pitu. Pretrgale su se od smijeha i nastavile tako do kraja filma ne dopuštajući mu da barem malo zareže u dubinu i ne razgoli, onako filmski, stvarnost u kojoj jesmo i u kojoj velika većina ganja neke nedostižne papire. ”Pun mi je kurac”, iz usta glavne glumice rastrgao je dame od smijeha iako mnogi mogu posvjedičiti da su njihova usta i uši puni puno gorih stvari od rečenice kojom se u filmu nastojalo pokazati dokle nas dovodi paranoja u kojoj jesmo.

A pred dosanjano filmsko platno publiku nisu mogli dovesti ni izvikani filmovi iz regije. Kino dvoranu rezerviranu za Dane filma punili su uglavnom ljudi s akreditacijama, koji su se pak morali micati sa stolice nekome kome je prodana karta. Jer, sedmi mačići opet su ove godine zaboravili rezervirati mjesta za ljude kojima su kapom i šakom dijelili propusnice.

Iako se mora priznati da su Dani filma izašli kao pobjednici u borbi protiv vjetrenjača, mora se i priznati da sedam godina kasnije to više nije to. Ako je prvih godina cilj bio borba za kino, sad kad se ono dobilo, festival je postao navratnanos događaj. Unatoč zvučnim imenima, koja se pojave u Mostaru, unatoč prilici da se pogleda film, koji možda neće završiti u programu kina, Dani filma i pored izvikanih sponzorstava, postali su mlaka manifestacija. Čini se da im ozbiljno prijeti da se uvrsti u slične manifestacije u gradu, u recimo mostarsko-matično proljeće, na kojima su redovito oni reda i fotografa radi i na kojima se barem pojavi prvi čovjek grada. A na Danima filma ga nije bilo. Možda mu je netko napomenuo da je prve godine rekao ”vidimo se dogodine u kinu”, pa tako idućih pet godina.

Iako su oba festivala napravljena zbog publike, publika ih nije jednako sažvakala. Možda je publika u UNESCO-vom gradu bez kanti za smeće umrtvljena neviđenim i nedočekanim čovjekom s papirima iz filma i prazninom glava iz sablasne Vijećnice. Možda je istrzanost dnevno-političkim najavama promjena na bolje i dnevnih razočaranja umrtvila živce za promjene i festivalski duh grada. A ne bi smjela, jer priča se da Mostar čeka još nekoliko festivala.

No, bitnije bi bilo da se u gradu – koji unatoč tlapnjama o modernosti, kulturi i podastiranju nerazrađenih parkirališnih ideja sa zapada nije u potpunosti stao niti iza jednog događaja – ne dozvoli ono iz filmskog monologa nagrađene glumice. ”Sve se nekako promijenilo. Tko može, nek’ bježi. Nema više ljudi. Nema ti ovdje više života”, rezale su riječi smijeh i keleberenje.

Publika ne bi smjela biti samo publika kad je to u pitanju.

Berislav Jurič/dnevno

Što vi mislite o ovoj temi?

Intervju

Medved: Iz Domovinskog pokreta su još u kampanji postavljali uvjete koji su za nas neprihvatljivi

Objavljeno

na

Objavio

Ministra branitelja i zamjenika predsjednika HDZ-a Tomu Medveda zadnjih se dana spominje kao budućeg čelnog čovjeka objedinjenog resora obrane i branitelja.

U intervjuu za Obzor otkriva razmišlja li se doista o takvom spajanju i koliko bi ministarstava trebala imati nova Vlada. Govori i o izbornom uspjehu svoje stranke i liste, unutarstranačkim procesima i očekivanjima za lokalne izbore iduće godine.

HDZ je trijumfirao na ovim izborima. Jeste li očekivali ovoliku prednost pred SDP-ovom koalicijom?
Unatoč brojnim anketama, pokazalo se da narod prepoznaje naš rad i da želi da dokazani, odgovorni pojedinci vode državu sljedeće četiri godine. Smatram da je ključno što smo mi, za razliku od drugih, tražili obnovljeno povjerenje na osnovi rezultata koje smo postigli u protekle četiri godine, podizanjem standarda života te donošenjem odgovarajućih i pravodobnih odluka u brojnim krizama. Naša je Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem od 2016. godine neumorno radila na boljitku Hrvatske. Ostvarili smo političku stabilnost, pravnu sigurnost, gospodarski razvoj i društvenu solidarnost. Nikada nismo zaboravili da je temelj naše državnosti Domovinski rat i žrtva hrvatskih branitelja što smo dokazali aktivnostima koje smo provodili. Domoljublje nas je vodilo tijekom četiri godine našega mandata. Pokazali smo kako se brane životi i zdravlje naših građana, kako se čuvaju radna mjesta i spašava gospodarstvo.

Zapažen je i uspjeh vaše liste i vas osobno. Gotovo 30 posto preferencijskih glasova.
Posebno sam ponosan na rezultat koji smo postigli u 7. izbornoj jedinici gdje smo osvojili 6 mandata i 36 posto potpore, što je najbolji rezultat od 2003. Na listi HDZ-a u 7. izbornoj jedinici bili su snažni pojedinci, među kojima pet uspješnih žena, članica HDZ-a.

Građani su prepoznali kvalitetne pojedince i postignuća u našem mandatu. Poreznom reformom proračun svake županije, grada i općine povećao se za više od 25%, donijeli smo novi Zakon o brdsko-planinskom području i Zakon o potpomognutim područjima, što je posebno važno za to područje. Iz europskih fondova ugovoren je projekt rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Zagreb – Rijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac.

U Karlovcu je u tijeku realizacija projekta vrijednog 1,2 milijarde kuna, a pri kraju je dokumentacija za sustav obrane od poplava u Ogulinu. Raduje me da smo u našem programu za iduće razdoblje predvidjeli pokretanje Projekta Gorski kotar, Lika, Banovina i Zagora, kao i to što će naša buduća Vlada realizirati intervencijski plan Slunja i okolnih općina procijenjene vrijednosti oko dvije milijarde kuna.

Dobro nam je poznat problem vodno-komunalne infrastrukture u Karlovačkoj županiji gdje je u tijeku niz velikih projekata. Izgradit ćemo obilaznicu kod Turnja, cestu koja život znači. To su samo neki od konkretnih projekata koji su realizirani ili su u tijeku i to su glasači prepoznali.

Domovinski pokret i Most pokupili su znatan broj glasova desno od centra, a HDZ je ipak ostao gotovo netaknut. Čije ste glasove zapravo pridobili?
Hrvatska demokratska zajednica dobila je glasove većine građana koji su vrednovali naš dosadašnji rad i prepoznali kvalitetu našeg programa za sigurnu Hrvatsku. Vodili smo afirmativnu kampanju i nudili odgovore na buduće izazove. Bili smo puno prisutniji na terenu, puno jasniji u porukama, a smatram da su rezultatu pridonijela i TV sučeljavanja.

Od 11 izbornih jedinica u kojima smo imali svoje kandidate, pobijedili smo u njih devet, a u trećoj i osmoj HDZ je ostvario povijesni rezultat – u jednoj pet, u drugoj četiri mandata. Hrvatska je zakoračila u četvrto desetljeće svoje samostalnosti, ove godine obilježavamo 25. obljetnicu VRO Oluja te nakon svega što smo prošli, nakon svih postignuća nastavljamo odgovorno voditi Hrvatsku.

Je li ovakav rezultat pokazatelj da se HDZ treba trajno držati desnog centra, a glasove na desnici prepustiti manjim opcijama?
HDZ je čvrsto pozicioniran na desnom centru, gdje ga je postavio naš utemeljitelj dr. Franjo Tuđman, i tu će i ostati. U modernim vremenima na tim temeljima stvaramo novi suverenizam u okviru integracija kojima pripadamo. Imamo svoj jasan put određen Statutom stranke i njime se vodimo.

SDP je podbacio više nego što je bilo tko predviđao. Kako to tumačite? Može li se ta stranka oporaviti od ovakvog poraza?
SDP nije biračima ponudio nikakva rješenja za budućnost, a dio lijevog biračkog tijela uzela je koalicija Možemo koja je bila alternativa koaliciji Restart. Ovi izbori su pokazali da njima treba “restart”, a ne Hrvatskoj. Vrijeme će pokazati što novo mogu ponuditi svojim biračima i mogu li se uopće prilagoditi modernom vremenu i ponuditi svoja rješenja. To ćemo vidjeti kada izaberu novo vodstvo.

Istodobno rastu nove opcije na ljevici, s radikalnijom retorikom od SDP-a. Hoće li vam to stvarati više problema u Saboru?
Zastupnike biraju građani koji imaju određena očekivanja. Neke manje lijeve opcije pokazuju i određeno nepoznavanje demokratskih procesa i cjelokupnog sustava demokracije te zazivaju nedemokratske poteze i ukidanje pojedinih sloboda. Mi ćemo imati većinu u Hrvatskom saboru, a način na koji će raditi opozicija ćemo vidjeti. Nadam se da će biti konstruktivni, a ne vođeni populizmom.

HDZ je najavljivao da će nakon izbora koalirati s programski srodnim opcijama. Većinu ipak okupljate s manjinskim zastupnicima i liberalima. Zašto?
Razgovaramo sa strankama koje podržavaju naš program i čiji su programi kompatibilni s našim. Za dobivanje mandata za sastavljanje Vlade, potrebno je donijeti predsjedniku Republike 76 potpisa, a HDZ ima potrebnu većinu. Što se tiče suradnje sa svjetonazorski bliskim strankama, ona je poželjna, ali ne pod svaku cijenu i nemoguća pod uvjetima koje, i nakon našeg izbornog rezultata, slušamo u javnosti.

Iz Domovinskog pokreta prozivaju vas jer ste se odlučili za minimalnu većinu, a ne želite onu koja bi brojem zastupnika omogućila provođenje potrebnih reformi.
Iz Domovinskog pokreta su još u kampanji postavljali uvjete koji su za nas neprihvatljivi, poput onoga da predsjednik HDZ-a ne bi trebao biti i predsjednik Vlade, a ni nakon naše, kako ste rekli, trijumfalne pobjede nisu baš promijenili svoju retoriku. Ne razumijem takav pristup. Kada promjene dosadašnju retoriku, možemo razgovarati. Njihovi zastupnici u Hrvatskom saboru imat će priliku pokazati jesu li spremni na suradnju na razini potpore reformama i konkretnim projektima koje ćemo provoditi.

Kako ćete s minimalnom većinom izbjeći situaciju u kojoj ćete za svako glasovanje muku mučiti s okupljanjem kvoruma?
Ne bih se upuštao u takve prognoze, za sada nam je najvažnije sastaviti Vladu kako bismo što prije mogli nastaviti s radom.

Očekujete li da će HDZ-ova većina u Saboru s vremenom rasti? Koji bi vam zastupnici ili opcije mogle naknadno pružiti potporu?
HDZ nikada nije odbacio mogućnost suradnje i s nekim drugim strankama, no ne želim nagađati o tome tko bi nam mogao dati potporu.

Koliko će ministarstava imati nova Vlada?
Nova Vlada svakako će imati manje od sadašnjih 20 ministarstva, ali dopustite nam da prije konačne odluke analiziramo sve inačice i procjene koje su u tom kontekstu napravljene.

Za manju Vladu nužna su spajanja resora. Kojim ćete se kriterijima voditi u tom poslu?
Spajanje resora nužno je kako bi Vlada bila funkcionalnija i učinkovitija, a podudarne nadležnosti jedan su od kriterija u tom procesu. Nužno je ozbiljno i temeljito sagledavanje svih procesa. U proteklih 30 godina imali smo različite modele ustroja Vlade, s povijesnim odmakom možemo ocijeniti koji je model bio učinkovit, a gdje se griješilo. Očekujem da će novi ustroj Vlade dati odgovor na nove izazove te da će oslikavati iskazivanje prioriteta u državi.

Neslužbeno se najavljuje spajanje resora branitelja i obrane. Je li takav scenarij izgledan?
Ne bih komentirao medijska nagađanja. Razgovara se o svim inačicama, no svakako želim naglasiti da hrvatski branitelji neće biti zakinuti ni uskraćeni u potpori države jer moramo uspostaviti strukturu i ustroj koji će odgovoriti izazovima  vezanim uz to izrazito osjetljivo područje odnosa prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata. Tu prvenstveno mislim na pravo na primjeren odnos, kako države tako i cijelog društva.

Jeste li osobno spremni preuzeti takav resor?
Ako to bude odluka predsjednika, poštovat ću je. Svojim dosadašnjim životnim iskustvom, a posebno radom pokazao sam da sam spreman odgovoriti na različite izazove i pritom ostati uzdignute glave. Nikada nisam bježao od odgovornosti pa ne bježim ni danas.

Branitelji su dugo zagovarali izdvajanje u zaseban resor. Kako ćete im sada objasniti spajanje s obranom?
I u ovom resoru bilo je u povijesti različitih modela ustroja, koji se mogu s vremenskim odmakom sagledati kroz rezultate. Bez obzira na model ustroja svi procesi i nadležnosti se nastavljaju i hrvatski branitelji ne trebaju imati nikakvu bojazan ni neizvjesnost. Ni u kojem slučaju hrvatski branitelji neće ostati uskraćeni za prava i mjere koje smo u protekle četiri godine provodimo i s kojima se punim intenzitetom nastavlja.

Podsjećam da sam od početka svog mandata zagovarao dijalog i partnerski odnos s hrvatskim braniteljima i udrugama iz Domovinskog rata, zagovarao sam dostojanstven odnos institucija prema njima te se njihov glas i mišljenje danas itekako čuju. Ostvarili smo izvrsnu suradnju i uspješno provodimo sve zajedničke projekte i aktivnosti.

Bi li zajednički resor obrane i branitelja mogao podmiriti sve njihove potrebe i pružiti im jednako kvalitetnu uslugu?
Dopustite da obavimo sve konzultacije koje su pred nama. Svojim radom proteklih godina dokazao sam da zasigurno neću dopustiti da hrvatski branitelju budu za bilo što uskraćeni i ne želim da se ta teza uopće provlači i da se implicira nekvalitetna usluga za hrvatske branitelje, do toga sigurno neće doći.

Koji su prioriteti Vlade kad je riječ o politici prema braniteljima u predstojećem mandatu? Što ćete prvo napraviti?
Prioritet nam je pronalazak osoba nestalih u Domovinskom ratu, što smo pokazali i u proteklom mandatu kada smo prvi put donijeli i Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu. Donijeli smo novi Zakon o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji kojim smo ispravili dotadašnje nepravde.

U našoj nadležnosti su i civilni stradalnici iz Domovinskog rata, a odmah nakon formiranja Vlade krećemo s normativnim uređenjem koje će riješiti probleme s kojima se oni suočavaju. Također, nastavljamo s provedbom svih uspješnih aktivnosti i mjera poput EU projekata, stambenog zbrinjavanja i mjera samozapošljavanja te gospodarskih aktivnosti kroz zadruge i OPG-ove, važna nam je i kultura sjećanja te posebno očuvanje zdravlja hrvatskih branitelja i jačanje psihosocijalne pomoći za hrvatske branitelje.

Može li Hrvatska i pored koronakrize računati na nabavu novih borbenih zrakoplova? U kojem roku?
Moramo nastaviti jačati Hrvatsku vojsku koja je jamac hrvatske sigurnosti. Vratili smo vojsku u Sinj, Vukovar, Ploče, Varaždin, Udbinu i Pulu. Povećali smo i materijalnu, ali i tehničku opremljenost Hrvatske vojske i na tome ćemo raditi i dalje. Što se obrane tiče, to je svakako nastavak daljnje modernizacije i opremanje Hrvatske vojske, ulaganje u čovjeka koji je središte sustava, obrazovanje, jačanje odnosa s EU i NATO partnerima, afirmacija unutar zajedničke sigurnosne i obrambene politike, jačanje domaće obrambene industrije.

Vezano uz opremanje Hrvatske vojske višenamjenskim borbenim avionima do kraja mandata, podsjećam da je naša Vlada donijela odluku da se započne postupak nabavke i da je odluka na snazi. Dakako da je ovo pitanje izravno vezano za gospodarsko i ekonomsko stanje u Hrvatskoj, ali uvjeren sam da će se nakon oporavka od posljedica krize uzrokovane koronavirusom stvoriti uvjeti za okončanje tog izrazito važnog projekta.

Važan element je sustav domovinske sigurnosti koji je omogućio optimalno djelovanje državnih institucija te lokalne i regionalne samouprave. Sustavom je povećana učinkovitost, kvalitetna organizacija, predviđanje i pravodobna reakcija, a svoju svrhu dokazao u COVID-19 krizi i potresu. U ovim krizama bili su uključeni i hrvatski branitelji. Sustav je potrebno dodatno unaprijediti, a posebno po pitanju integraciju hrvatskih branitelja u sustav domovinske sigurnosti koji mogu pridonijeti svojim iskustvom.

Jeste li spremni voditi i poslove vezane uz međunarodnu suradnju u MORH-u, posebno kad je riječ o NATO-u? Imate li za to potrebno iskustvo?
Kako je pitanje odabira ministara za pojedine resore u nadležnosti predsjednika Vlade, ne želim prejudicirati tko će obnašati koju dužnost. No, kada me pitate za poznavanje resora, mogu kazati da sam svojim dugogodišnjim radom u tom sustavu stekao puno iskustvo i izvrsno ga poznajem, a od velike mi je pomoći i iskustvo izvan sustava da bih ga gledao iz druge perspektive.

Zbog čega HDZ mijenja glavnog tajnika nakon ovakve izborne pobjede?
Pozicija glavnog tajnika zahtijeva iznimno puno vremena i napora, rad na terenu i svakodnevnu suradnju sa stranačkim organizacijama. Predsjednik Sabora je to iznimno dobro radio, ali svakako je važno  nastaviti  kontinuirano graditi još snažniju stranačku organizaciju i u skladu s tim pronaći ćemo najbolje rješenje.

Kao Jandrokovićev nasljednik spominje se Krunoslav Katičić. On je u stranci relativno slabo poznat, nikada se nije okušao u unutarstranačkim procesima. Što ga kvalificira za, po mnogima, drugu funkciju po snazi u stranci?
Krunoslav Katičić bit će novi glavni tajnik HDZ-a, on je obavljao izvrstan posao kao državni tajnik u Vladi te već radi kao zamjenik glavnog tajnika stranke, a dokazao se i angažmanom u pretkampanji i kampanji.

Obzor /Večernji list

Ministar Medved: Manjinama potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Rekordan broj oboljelih od koronavirusa u OBŽ

Objavljeno

na

Objavio

U zadnja 24 sata na području Osječko-baranjske županije utvrđen je do sada najveći broj oboljelih od koronavirusa u jednom danu, čak 50.

U laboratorijima Kliničkog bolničkog centra Osijek i Zavoda za javno zdravstvo OBŽ obrađeno je ukupno 174 uzorka, a pozitivni su bili nalazi za 42 osobe iz Đakova, četiri iz Osijeka te po jedne osobe iz Belog Manastira, Belišća, Tenja i Višnjevca.

Tim povodom danas, 11. srpnja 2020. godine, održana je sjednica Stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije na kojoj je razmatrana aktualna situacija, osobito u Đakovu koje je najveće žarište koronavirusa na području županije. Naime, na širem području grada pozitivna na koronavirus je 241 osoba, s tim da 134 oboljelih su časne sestre koje žive u samostanu.

– Želim pojasniti da časne sestre ne prenose zarazu na druge građane. One su već mjesec dana u vlastitoj karanteni i samoizolaciji te molim da ih se ne stigmatizira. Isto tako naglašavam da se broj testiranja na području Osječko-baranjske županije ne smanjuje, a odvija se po procjenama epidemiologa i po uputama liječnika. Ponovno naglašavam i pozivam sve građane da se pridržavaju propisanih mjera jer je to jedini način zaustavljanja širenja oboljenja – rekao je Goran Ivanović, načelnik Stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije, dok je nove mjere koje je propisao Nacionalni stožer civilne zaštite i čije će poštivanje pojačano nadzirati inspektori civilne zaštite pojasnio Zvonko Grgec, pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Osijek.

Epidemiolog dr. Tomislav Dijanić rekao je da su sve nadležne službe reagirale odmah po pojavi koronavirusa na području Đakova te su svi podaci o kretanju oboljenja poznati i evidentirani, pa se poduzimaju i potrebne mjere.

U Kliničkom bolničkom centru Osijek, kako je rekao ravnatelj dr. Željko Zubčić, trenutno je hospitalizirano 27 pacijenata. Dva pacijenta su na respiratoru, a nažalost stanje još dva pacijenta je srednje teško te ukoliko im se stanje pogorša bit će smješteni na respirator.

Samoizolacija je jučer određena za 44 kontakt osoba oboljelih, a pod tom mjerom je ukupno 762 osobe.

Policija je obavila 46 provjera osoba u samoizolaciji i nije utvrdila ni jedno kršenje te mjere.

241 na širem području Đakova.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari