Pratite nas

Običaji

Kićenje bora – religiozni čin ili poganski običaj?

Objavljeno

na

Gotovo je nezamisliva proslava Božića bez lijepo ukrašenih zelenih borova. Nema doma u kojemu ovih blagdanskih dana neće biti na važnom mjestu postavljen lijepo ukrašeni bor. I ne samo u domovima gdje stanuju ljudi, nego je praksa raširena i na crkve i katedrale, trgove, izloge dućana i sve druge prostore gdje se okupljaju ljudi.c.tree_1

Skoro da je to okićeno zimzeleno stablo postalo predmetom obožavanja. Najčešće se postavlja uz jaslice, ili neku sliku koja prikazuje rođenje Djeteta Isusa. Odakle poveznica blagdana Božića i okićenog bora?

Prije svega, Spasiteljevo utjelovljenje i okićeni bor nemaju nikakvih dodirnih točaka. Veza je nastala tek u novijim stoljećima kršćanstva, a preuzeta je iz drugih, nekršćanskih, kultura.

Taj, uobičajeni zimski prizor, zabijeljenog bora, koji je sam po sebi ukras, osobito je bio prisutan u starih germanskih plemena kod kojih se on pojavljuje kao sveti predmet i simbol. Običaj je bio povezan sa zimskim solsticijem (oko 21. prosinca) koji su smatrali danom ponovnog rođenja boga Sunca.

Ukrašavanje stabala kasnije je postao jedan od kršćanskih običaja, i to nakon što je Crkva 25. prosinca odredila kao dan Kristova rođenja, time zamijenivši pogansku proslavu solsticija. Također, prema crkvenim zapisima, sveti Bonifacije pokušao je germanskim plemenima kršćanstvo predstaviti objašnjavajući nauk o Presvetom Trojstvu koristeći sortu sjeverne bijele jele zbog njezina naizgled trokutastog oblika.

Početke običaja kićenja bora moguće je pratiti upravo preko germanskih naroda, od 16. stoljeća pa nadalje. Svakako, običaji kićenja bora u kršćanstvu se pojavljuju ponajprije u protestantskim zemljama, što je u katoličkom svijetu dočekano s rezervom. Početkom 19. stoljeća običaj se raširio u sve dijelove svijeta i ubrzo je postao općeprihvatljivim znakom Božića u svim slojevima društva.

I u Hrvatskoj se u to vrijeme, sredinom 19. stoljeća, pojavljuje ovaj, već rašireni običaj kićenja bora, na što je osobito utjecala njemačka tradicija te tadašnji prostorno-politički odnosi. Ipak, kod nas je ovaj običaj također postojao iz davnine, ali u drugom obliku, po drvetu Badnjak.

Rezultat suvremene komercijalizacije Božića jest i postavljanje božićnih ukrasa i okićenih borova mnogo ranije nego što je to uobičajeno. Postavljaju se posvuda, i prirodna i umjetna drvca, u raznim oblicima i s bezbrojnim vrstama nakita. Sve bliješti, treperi i titra.

Na koncu ostaje da odgovorimo na pitanje je li kićenje bora religiozni čin ili poganski običaj? Čini se da na to pitanje najbolje odgovara činjenica kako su u svemu tome i opet svoj interes pronašli upravo golemi trgovački lanci, jer je prava ekspanzija božićnih ukrasa i kričarija nadošla upravo s njihovom pojavom. Pa zbog toga; kako je ovaj običaj iz poganstva došao, tako se prema istome i vraća.

Nije ni čudo da brojni biskupi i teolozi već naveliko kritiziraju postavljanje borova u katedrale i crkve. Ili, ako se već “mora”, neka se to čini diskretno i s osjećajem za sveto. Bor u božićno vrijeme ne smije odvlačiti pažnju u crkvi, ni svojim kičastim dekorom jeftinih kineskih kuglica srebrne i zlatne boje, niti neukusnim treperavim lampicama od deset kuna.

Teo Miles/Bitno.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Najljepša Hrvatica u narodnoj nošnji je Martina Romić iz Subotice

Objavljeno

na

Objavio

Na 5. Reviji tradicijske odjeće i izboru najljepše Hrvatice izvan Hrvatske, u Tomislavgradu, Martina Romić iz Subotice, ponijela je titulu najljepše! Njena prva pratilja je Klara Jamić iz Njemačke, dok je druga pratilja Noemi Molnar iz Mađarske.

Događaj je održan u petak navečer u Tomislavgradu, a u zabavnom programu nastupio je Miroslav Škoro.

Cijelu godinu radi se na ovom zahtjevnom projektu, a djevojke su od 3. do 7. srpnja u suradnji Udruge »Stećak« iz Tomislavgrada i Hrvatske matice iseljenika posjećivale mjesta gdje žive Hrvati, a susrele su se i s kardinalom Vinkom Puljićem koji ih je ohrabrio i pozvao na to da nikada ne zaborave hrvatske korijene od kojih su potekli.

Projekt je održan pod pokroviteljstvom dr. Dragana Čovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Vlade Hercegbosanske županije i općine Tomislavgrad.

Cilj ovoga programa jest susret i povezivanje Hrvata iz cijeloga svijeta u svrhu promicanja naše zajedničke tradicijske kulture te upoznavanje i pružanje potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini, posebice u jačanju i očuvanju nacionalnog i kulturnoga identiteta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Običaji

Dream Team Babe i ‘Navijačka’ oduševile na Večeri folklora i tradicijskih običaja

Objavljeno

na

Objavio

dream team babe navijačka
tomislavcity.com

Ligaj dide, ligaj nek se krevet grije, baba nikad zakasnila nije! – između ostalog se orilo na opće veselje. Na kraju su publiku počastile navijačkom pjesmom koju su, priznaše, tek večer prije napisale, prenosi tomislavcity.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari