Pratite nas

Iz Svijeta

Kina: Plenković obišao most Hangzhou Bay

Objavljeno

na

Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji boravi u višednevnom radnom posjetu Kini, sastao se u nedjelju u Šangaju s gradonačelnikom Yingom Yongom, a prije toga je obišao 36 kilometara dugačak most Hangzhou Bay, građevinski ponos tvrtke China Road and Bridge Corporation (CRBC) koja je dobila posao izgradnje Pelješkog mosta.

Most Hangzhou Bay, otvoren 2007. godine, impresivan je graditeljski pothvat koji je preko istoimenog zaljeva na istočnoj obali Kine povezao okruge Jiaxing i Ningbo u pokrajini Zheijang.

Riječ je o gospodarski jednom od najpropulzivnijih područja Kine, a most je put od kineske gospodarske prijestolnice Šangaja, grada od 23 milijuna stanovnika, do najveće svjetske luke Ningboa skratio za više od 200 kilometara.

Kineski domaćini iskoristili su posjet hrvatskog premijera kako bi mu omogućili da i uživo vidi jedan najdužih cestovnih mostova na svijetu, koji je tvrtka CRBC sagradila u roku od pet godina. Ta je kineska državna kompanija u travnju ove godine s Hrvatskom potpisala ugovor o izgradnji Pelješkog mosta vrijedan 2,08 milijardi kuna.

Projekt Pelješkog mosta spomenut je i na razgovorima Plenkovića i šangajskog gradonačelnika Yinga. “Kad smo jutros vidjeli uživo taj iznimni inženjerski i poduzetnički zadatak koji je obavljen na tako zahtjevnom mostu dugačkom 36 kilometara, uvjereni smo da će CRBC biti jednako efikasan i uspješan u izgradnji Pelješkog mosta”, rekao je Plenković.

On je podsjetio da je sadašnji kineski predsjednik Xi Jinping prije petnaestak godina postavio kamen temeljac za taj most, te dodao da uspješan dovršetak projekta pokazuje kako “uz veliku predanost i tako veliki pothvat može biti pokrenut i dovršen doslovno u roku od pet godina”, rekao je hrvatski premijer. “To je zaista iznimno postignuće”, naglasio je.

Plenković je most Hangzhou Bay obišao u pratnji predsjednika uprave CRBC-a Lua Shana, koji je hrvatskim novinarima dan ranije rekao da je projekt Pelješkog mosta “vrlo važan za CRBC”.

“Riječ je o prilično sofisticiranom mostu, kako zbog prilično velikog raspona središnjeg luka, tako i zbog strogih europskih zakona o zaštiti okoliša”, rekao je Lu. “Moramo biti vrlo oprezni kod svih tehničkih pitanja, i osobito kod okoliša, kako ne bismo prekršili europske standarde i kako ne bismo razočarali ljude”, rekao je Lu.

Ugovor za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama, vrijedan 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a) potpisan je 23. travnja između predstavnika Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija CRBC, a 85 posto troškova, odnosno 375 milijuna eura, financira se iz fondova EU-a.
Pelješki most bit će dug 2,4 kilometra i visok 55 metara, a imat će četiri prometna traka. Najveći raspon lukova u središnjem dijelu mosta iznosit će 568 metara. Krajem srpnja počeo je teći rok od 36 mjeseci za realizaciju izgradnje mosta.

Plenković je nakon obilaska mosta otputovao u Šangaj, gdje će u ponedjeljak uz brojne svjetske čelnike sudjelovati na otvaranju sajma China International Import Expo, na kojem se očekuje preko 3000 tvrtki iz cijeloga svijeta.

Na sajmu će sudjelovati i izaslanstvo HGK-a i predstavnici hrvatskih tvrtki. Tijekom boravka u Šangaju Plenković će održati radni sastanak s predsjednikom tvrtke Huawei za Europu, kao panelist će sudjelovati na forumu ‘Trade & Innovation’, otvorit će Ured HTZ-a te sudjelovati na Hrvatsko-kineskom gospodarskom forumu u organizaciji HGK-a.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Iz Svijeta

Zarif upozorava da bi se i Iran mogao ponašati ‘nepredvidljivo’ kao i SAD

Objavljeno

na

Objavio

Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif upozorio je u srijedu da bi Teheran mogao “nepredvidljivo” postupiti odgovarajući na “nepredvidljive” politike američkog predsjednika Donalda Trumpa.

“Uzajamna nepredvidljivost dovest će do kaosa. Predsjednik Trump ne može biti nepredvidljiv i očekivati od drugih da budu predvidljivi. Nepredvidljivost će dovesti do uzajamne nepredvidljivosti, a nepredvidljivost je kaotična”, rekao je Zarif u govoru na Stockholmskom međunarodnom institutu za mirovna istraživanja (SIPRI).

“Arapi u Zaljevu ne mogu postići stabilnost u regiji trošeći milijarde dolara na kupnju zapadnog oružja. Nikakva strana vojna nazočnost u Zaljevu ne može spriječiti nesigurnost”, kazao je.

Dodao je da arapske zemlje u Zaljevu ne bi smjele pokušavati “kupiti sigurnost izvana” i osudio slanje ratnih mornarica u Zaljev.

“Ako želite razgovarati o sigurnosti, nemojte slati flotile u Perzijski zaljev. To je mala vodena površina. Slanjem flotila ne štitite slobodu plovidbe, nego je ograničavate.”

Velika Britanija, Australija i Bahrein do sada su se priključili američkoj sigurnosnoj misiji pružanja zaštite trgovačkim brodovima na Bliskom istoku.

“Ne možete imati otok sigurnosti zahvaljujući svojoj floti u Perzijskom zaljevu dok SAD vodi ekonomski rat protiv Irana”, rekao je Zarif. (Hina)

 

Iran: SAD pretvara Perzijski zaljev u ‘bure baruta spremno za paljenje’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemačka ukida tzv. solidarni prirez za obnovu bivšeg DDR-a

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka vlada odlučila je u srijedu za najveći dio poreznih obveznika ukinuti plaćanje tzv. solidarnog prireza koji je uveden nakon ujedinjenja dviju njemačkih država kao potpora za gospodarski oporavak bivše Istočne Njemačke.

„Troškovi ujedinjenja su najvećim dijelom pokriveni. Zato danas možemo pokrenuti mehanizam koji će dovesti do toga da od 2021. najveći dio poreznih obveznika više neće morati plaćati solidarni prirez“, rekao je nakon sastanka vlade ministar financija i vicekancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD).

Nacrt zakona predviđa postupno ukidanje solidarnog prireza od 2021. za 90 posto svih poreznih obveznika. Daljnjih 6,5 posto bi plaćalo smanjenu stopu, a samo 3,5 posto onih s najvećim primanjima (preko 74.000 eura bruto godišnjih primanja) bi solidarni prirez plaćalo u istom obujmu kao i dosad.

Unija CDU/CSU, veći partner u demokršćansko-socijaldemokratskoj vladi Angele Merkel, zalagala se za potpuno ukidanje solidarnog prireza.

Solidarni prirez je uveden 1991. kako bi se financirala obnova infrastrukture i gospodarstva na istoku zemlje. Isprva je taj prirez iznosio 7,5 posto, a 1995. je smanjen na 5,5 posto. (Hina)

 

Njemačka obilježava 58. obljetnicu gradnje zloglasnog Berlinskog zida

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari