Pratite nas

Iz Svijeta

Kina protiv upotrebe sile te za povratak međunarodnom pravu

Objavljeno

na

Kina je u subotu obznanila kako se “protivi upotrebi sile” nakon udara koje su u Siriji izveli SAD, V. Britanija i Francuska, te je zatražila povratak “u okvire međunarodnog prava”.

“Protivimo se stalnoj upotrebi sile u međunarodnim odnosima i podržavamo poštivanje suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih zemalja”, izjavila je Hua Chunying, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova.

“Pozivamo sve strane da se vrate u okvire međunarodnog prava i riješe krizu dijalogom i pregovorima”, dodala je ona u priopćenju na stranici ministarstva.

“Svaka jednostrana vojna akcija koja zaobilazi Vijeće sigurnosti UN-a u suprotnosti je s elementarnim načelima i normama međunarodnog prava, te samo komplicira rješenje sirijskog problema”, rekla je Hua.

“Političko rješenje je jedino moguće”, dodala je ona podsjećajući da Peking zahtijeva “potpunu, pravednu i objektivnu istragu” o kemijskom napadu u Siriji, te da “nijedna strana ne smije prejudicirati rezultate” iste.

(Hina)

SAD, Velika Britanija i Francuska izvele zračni udar u Siriji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban: Spremni smo surađivati u ratu protiv antisemitizma

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski premijer Viktor Orban ustvrdio je u četvrtak da njegova zemlja ima “nultu toleranciju” prema antisemitizmu poručivši Židovima u Mađarskoj da se mogu osjećati sigurnima i rekao je tijekom susreta s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom da će njegova vlada surađivati s Izraelom u borbi protiv te pojave.

“Spremni smo surađivati u ratu protiv antisemitizma”, kazao je Orban istaknuvši da su jedan od oblika antisemitizma izjave protiv Izraela, prenio je izraelski portal Ynet drugog dana posjeta mađarskog premijera.

Orban je bio suočen s “optužbama za antisemitizam” zbog vođenja kampanje protiv židovskog milijardera Georgea Sorosa.

“Svi židovski građani u Mađarskoj su pod zaštitom vlade”, kazao je Orban.

“Ponosni smo na to da se u Mađarskoj…. Židovi mogu osjećati sigurnima”, istaknuo je on na početku razgovora s  izraelskim premijerom.

“Vi ste stali uz Izrael ponovno i ponovno na međunarodnim forumima i to je važno i jako to cijenimo”, rekao je Netanyahu Orbanu dodajući kako obojica “shvaćaju da je prijetnja radikalnog islama stvarna”.

Netanyahu je našao zajednički jezik s Orbanom u žestokim kritikama na račun migranata i Sorosa, koji podržava ljevicu u njihovim zemljama.

(Hina/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kolinda Grabar Kitarović: Albanija je bila naš prijatelj kada nam je bilo potrebno

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatska snažno podržava europsku integraciju Albanije i pozdravlja napredak koji je do sada postigla u ispunjavanju kriterija neophodnih za članstvo u Europskoj uniji, izjavila je u četvrtak u albanskom parlamentu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

“Hrvatska snažno podržava europsku integraciju Albanije i pozdravlja napredak ostvaren u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU. Kao zemlja energičnih i marljivih mladih ljudi, Albanija ima izvrsne izglede”, kazala je predsjednica drugog dana službenog posjeta Tirani gdje se sastala s predsjednikom parlamenta Gramozom Rucijem.

Također je iskoristila priliku čestitati albanskoj strani na odluci Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019.

“Čestitam vam na odluci Vijeća koja prepoznaje napredak Albanije i utire put otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019”, kazala je predsjednica.

Poručila je da će Hrvatska nastaviti podržavati proces europske integracije Albanije prenoseći svoja iskustva i znanja stečena na vlastitom europskom putu.

“Trebamo nastaviti zajedno raditi kako bismo uspostavili još bolju suradnju (…) kao zemlja s iznimnim geostrateškim položajem, Albanija će imati sve značajniju ulogu u jugoistočnoj Europi. Hrvatske se raduje daljnjem jačanju svojih strateških odnosa s Albanijom”, poručila je Grabar-Kitarović.

To će, kako je istaknula, pridonijeti pozitivnim procesima u susjedstvu, kako u vidu stabilnosti i sigurnosti, tako i u poboljšanju gospodarske sigurnosti.

“Hrvatska i Albanija mogu zajedno puno toga učiniti”, kazala je predsjednica.

Ponovila je da Hrvatska pridaje veliku važnost stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu jugoistočne Europe i snažno zagovara europsku perspektivu cijelog tog prostora.

“Albanija je veoma važan partner, strateški i politički, i EU je to prepoznao”, kazala je predsjednica.

U svom se govoru osvrnula i na “trajno i nerazdvojno prijateljstvo” između dvije zemlje i ulogu albanske nacionalne manjine u hrvatskom društvu.

“Albanija je bila naš prijatelj kada nam je bilo potrebno”, kazala je i podsjetila na brojne Albance koji su se borili u Domovinskom ratu.

“Bili smo doslovce braća po oružju, prije nego smo 2009. ušli zajedno u NATO. Mnogi su Albanci žrtvovali svoje živote za Hrvatsku i vjerujte mi – Hrvatska to neće zaboraviti”.

Kazala je da je Hrvatska, zemlja na raskrižju kršćanstva i islama, pomorske i kontinentalne tradicije, izvrstan primjer suživota, uključivosti i integracije raznih kultura i religija.

“Albanci su u potpunosti integrirani i cijenjeni pripadnici hrvatskog društva (…) kako vole i štuju Hrvatsku, a istovremeno su ponosni i domoljubni Albanci, sjajan su primjer pozitivnog utjecaja na odnose naših zemalja”, kazala je predsjednica, posebno podsjetivši na zajednicu Arbanasa kod Zadra koja tamo obitava od 18. stoljeća.

Također je podsjetila da prijateljstvo između dvije zemlje seže još u doba kada su Dalmacija i Albanija bile pod vlašću Venecijanske Republike i u tom kontekstu istaknula ulogu albanskog Gjergja Kastriotija Skenderbega.

Albanija je inače 2018. proglasila “Godinom Skenderbega”, s brojnim kulturnim događanjima.

Predsjednica je kazala da valja znati da su Skenderbeg i njegov sin primili titulu počasnih građana Dubrovačke Republike za njihov doprinos u borbi protiv Osmanlija.

Nije zaboravila spomenuti niti ulogu hrvatskog povjesničara, prevoditelja i političara Milana Šufflaya, jednog od utemeljitelja albanologije, te povjesničara iz 18. stoljeća Andrije Kačića Miočića, kao osobe kojima dugujemo povijesne veze s Albanijom.

Kao “nesumnjivo povijesni trenutak” u međusobnim odnosima navela je otvaranje hrvatskog veleposlanstva u Tirani u ožujku 1994.

“Neka dugo živi hrvatsko-albansko prijateljstvo”, poručila je hrvatska predsjednica na kraju govora.

Svoj boravak u Albaniji nastavlja posjetom luci Drač.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori