Pratite nas

Iz Svijeta

Kineski predsjednik: Moramo biti spremni na teška vremena, međunarodna situacija se ubrzano komplicira

Objavljeno

na

Kina mora biti spremna na teška vremena jer se međunarodna situacija ubrzano komplicira, izjavio je u srijedu kineski predsjednik Xi Jinping, u vrijeme kada se njegova zemlja suočava s povećanim carinama u žestokom trgovinskom ratu sa SAD-om.

Dvije zemlje zaglavile su u začaranom krugu uzajamnog podizanja carina nakon što su propali pregovori o rješenju trgovinskog spora.

Napetosti su dodatno porasle kada je Washington prošloga tjedna uvrstio kineskog tehnološkog diva Huaweia na listu kompanija koje ne mogu kupovati komponente i tehnologiju američkih kompanija bez dozvole vlade.

“Danas, u vrijeme novog Dugog marša, moramo prevladati brojne velike rizike i izazove u domovini i inozemstvu te ostvariti nove pobjede socijalizma s kineskim specifičnostima”, rekao je Xi, prenosi novinska agencija Xinhua.

“Naša je zemlja još uvijek u fazi važnih strateških razvojnih prilika, no međunarodna se situacija ubrzano komplicira”, dodao je.

“Moramo biti svjesni dugoročne i složene prirode različitih nepovoljnih čimbenika u nas i izvan zemlje i u skladu s njima pripremiti se na teške situacije”, istaknuo je Xi.

U izvješću agencije ne precizira se koje su to teškoće niti je izravno spomenut trgovinski rat sa SAD-om.

Xi je također govorio o važnosti tehnologije i “naglasio da su tehnološke inovacije životna snaga kompanija”.

“Samo ako imate vlastito intelektualno vlasništvo i tehnologiju možete proizvesti konkurentne proizvode i samo tada možete postići stabilnu poziciju u oštroj konkurenciji”, rekao je kineski predsjednik.

U jeku trgovinskih tenzija s Pekingom, Donald Trump zabranio je prošli tjedan američkim kompanijama da trguju sa stranim telekomunikacijskim tvrtkama koje su procijenjene kao opasne za nacionalnu sigurnost. To je mjera koja je prije svega ciljala Huawei, kineski telekomunikacijski gigant.

Tvrtka se nalazi na popisu sumnjivih kompanija koji je izradilo ministarstvo trgovine, a s kojima se ne može surađivati bez zelenog svjetla američkih vlasti.

SAD je početkom svibnja više nego udvostručio carine na uvoz kineske robe u vrijednosti 200 milijardi dolara, s 10 na 25 posto.

Kina je na to odgovorila najavom da će od početka lipnja povećati carine do 25 posto na američki uvoz vrijedan 60 milijardi dolara.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Napad na Saudijsku Arabiju organizirao je i sponzorirao Iran

Objavljeno

na

Objavio

EPA/US GOVERNMENT

Saudijska Arabija predočila “dokaze” protiv Irana

Saudijsko ministarstvo obrane pokazalo je u srijedu ostatke dronova i krstarećih projektila koji, kako tvrdi, dokazuju upletenost Irana u subotnje napade na saudijska naftna postrojenja, prenose agencije.

Ukupno je lansirano 25 bespilotnih letjelica i krstarećih projektila. Napad, tvrdi Rijad, nisu organizirali jemenski hutisti. Bespilotne letjelice potvrđuju da je sve organizirao i sponzorirao Iran. Teheran optužbe odbacuje. Saudijska Arabija tvrdi da će se do kraja mjeseca u zemlji normalizirati proizvodnja nafte.

– Pozivamo međunarodnu zajednicu da potvrdi iransku odgovornost za nedavni napad. On nije izvorno počinjen iz Jemena, bez obzira na to koliko se Iran trudio da to tako prikaže. Pokrenut je sa sjevera i Iran ga je nesumnjivo sponzorirao. Dokazi koje sam pokazao su nesporni, rekao je glasnogovornik saudijskog ministarstva obrane Turki al-Maliki.

Uz ostale dijelove, pokazao je navodni dio krila iranskog drona.

– Podaci koje smo izvukli iz računala (drona) pokazuju da je iranski, rekao je.

Odgovornost za napade preuzeli su jemenski hutisti koje podržava Iran. Teheran niječe da je upleten i upozorava da će odgovoriti na bilo kakvu vojnu akciju.

Američki državni tajnik Mike Pompeo trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati sa sinom kralja Salmana, prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je strože sankcije Iranu koji smatra odgovornim za te napade.

Washington provodi kampanju “maksimalnog pritiska” na Iran otkako se 2018. povukao iz nuklearnog sporazuma koji je Iran 2015. sklopio sa šest svjetskih sila.

Napetosti su se dodatno zaoštrile otkako su u subotu bespilotnim letjelicama napadnuta ključna saudijska naftna postrojenja koja su pretrpjela štetu, a za što su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici hutisti, povezani s Iranom.

Snimke oštećenja na Abkaiku pokazale su 17 odvojenih eksplozija, što bi značilo ili da je korišteno više dronova ili da u napadu nisu korišteni samo Sammad-3 dronovi, tzv. dronovi samoubojice ili dronovi kamikaze.
Riječ je o tzv. lutajućem oružju koje neko vrijeme prelijeće područje na kojem se nalaze mete, traži točno određenu metu i napada je kada je locira.

Hutisti su početkom srpnja održali malu vojnu izložbu na kojoj su predstavili nove dronove i krstareće rakete, među kojima i borbene dronove Sammad-3.
Američki dužnosnici tvrde da je napad došao iz jugozapadnog Irana i da su u njemu korišteni dronovi i krstareće rakete.

Visoki američki dužnosnik je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da rezolucijom odgovori na napad na Saudijsku Arabiju, no teško da će se to dogoditi jer će Rusija i Kina, koje imaju pravo veta, stati iza Irana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemački predsjednik odbacuje zahtjeve Poljske za ratnom odštetom

Objavljeno

na

Objavio

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u srijedu je odbacio zahtjeve Poljske za isplatom odštete za Drugi svjetski rat, ocijenivši da to nije način na koji se treba baviti s prošlošću

Steinmeier kaže da pravi način da se odmaknemo od prošlosti i krenemo naprijed nije u tome da prošlost zakopamo, ‘već da na prošlost gledamo kao na zajedničku odgovornost za bolju budućnost’.

‘Nadam se da ćemo zajedno s Poljskom kročiti tim putem, bez da se osvrćemo unazad i gubimo u raspravama o plaćanju odštete’, kazao je šef njemčke države za Corriere della Sera.

Zavidan broj poljskih političara, uključujući i premijera Mateusza Morawieckog, sve više zagovara plaćanje ratne odštete Poljskoj, no do sada nije upućen niti jedan službeni zahtjev vladi u Berlinu.

Za njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, kako je početkom kolovoza u Varšavi kazao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Predsjednik njemačke države smatra da dvije zemlje trebaju odabrati put oprosta.

‘Za nas Nijemce, to ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, već prihvatiti našu krivnju i shvatiti našu odgovornost’, kazao je Steinmeier.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, ratnu odštetu procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos ‘europskoj periferiji’ koji bi ujedno podržao europski integracijski proces. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari