Pratite nas

Vijesti

Kitarović je lider kakvog Hrvatska danas treba

Objavljeno

na

 Blaćenje se ne će lijepiti o Kolindu

Užurbani, polupečeni dogovori iz stražnjih soba osuđeni na odumiranje u ništavilo utjecaja na oporavak gospodarstva, sporo obračunavanje korupcijom i to «vrhuškom» umjesto izgradnje  antikorupcijskog sustava u svim mjestima javne službe diljem Hrvatske, ili mjere nacionalističkog ponosa neće spasiti Hrvatsku od ekonomskog bankrota i društvene dezintegracije. Vodstvo hoće! Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović je vođa («lider»); ona je to već dokazala i njena pojava iziskuje poštovanje sposobnosti voditeljstva. Ono što je najvažnije jest da je Grabar-Kitarović prvak demokratskog mišljenja i djelovanja – onog što hrvatskom društvu treba.

Razmazivanje blata

Činjenica je da se ona često percipira kao lider vidljiva je i u kampanji blaćenja protiv nje u koje se već dosta dugo upušta njezina oporba, često putem medija koje oočito kontrolira Ivo Josipović, odnosno njegov izborni logor. Kampanja razmazavanja blata obično je povezana s puštanjem u javnost negativnih etiketa čiji je cilj oklevetati neku istaknutu političku ličnost ili svrstati tu ličnost u manje vrijedne ili u nepoželjnu ‘kategoriju’ ljudi.

Aco StankovićPrije nekoliko mjeseci, kada se najavila mogućnost da će Kolida Grabar-Kitarović biti kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima kampanja blaćenja protiv nje bila je usmjerena na seksističke primjedbe poput “ona je lijepa žena”, “Ona je lijepa, plavokosa žena koja zna što hoće”, “ona je napredovala u karijeri s lakoćom poput ‘noža kroz mekani maslac'”. Kad je njezina kandidatura postala sve više i više mogućoj nju je pak oporbeni logor etiketorao “Barbikom”! No, Kolinda se čvrsto držala tla te su njezini napadači shvatili da seksističko mrljanje, čiji je cilj bio uvjeriti narod kako jedna plavuša, žena lijepog izgleda ne može posjedovati svojstva potrebna u ulozi predsjednika države, i iznenada umanjli seksističko blaćenje ali ne i bez uvođenja «masonske strašilice» u igru, gdje ju se pokušalo prikazati kao osobu koja je bliska masonskim udrugama svijeta koje nemaju ništa dobra donijeti za Hrvatsku, pa ni za svijet!

Kako seksističko blaćenje i masonsko zastrašivanje nisu urodili očito željenim plodom oporbeni logor Josipovića okreće se na pokušaj urušavanja liderskih kvaliteta koje Grabar-Kitarović očito posjeduje i zdušno predstavlja. I tako, kampanja blaćenja protiv Grabar-Kitarović biva podignuta na visočiju razinu, odnosno onu razinu na kojoj se pokušavaju umanjiti njezine liderske kvalitete tako da se javnosti prikaže kako ona nema vlastitog stajališta o važnim pitanjima već bi za sve pitala narod ili dala hrvatskom narodu da odluči!

 

Njezin nastup u TV programu «Nedjeljom u 2», u Nedjelju 21. rujna, pokazao se kao «idealna» prilika nakon koje će gotovo sve glavne medije u Hrvatskoj prikazati Grabar-Kitarović baš u tom novom ali i negativnom svijetlu što Josipovićev logor želi slati u javnost. Većina hrvatskih medija objavili su članke ili komentare u vezi njezinog nastupa u «Nedjeljom u 2» baš onako kako kampanja blaćenja naručuje

 

Njezin nastup u TV programu «Nedjeljom u 2», u Nedjelju 21. rujna, pokazao se kao «idealna» prilika nakon koje će gotovosve glavne medije u Hrvatskoj prikazati Grabar-Kitarović baš u tom novom ali i negativnom svijetlu što Josipovićev logor želi slati u javnost. Većina hrvatskih medija objavili su članke ili komentare u vezi njezinog nastupa u «Nedjeljom u 2» baš onako kako kampanja blaćenja naručuje. Objavljeni su komentari ili članci prepuni poluistine, prepuni negativnih konotacija u vezi njezinih odgovora na neka od za hrvatsku javnost «važnih» pitanja. Svi oni, ama baš svi, propustili su –namjerno- istaknuti kako odgovori Grabar-Kitarović na ova pitanja ukazuju na to da ona ima vlastito mišljenje po svim tim pitanjima ali da ona stavlja mišljenje u narodu iznad svog vlastitog mišljenja.

Kako se radi o kampanji blaćenja to naravno nisu mogli pisati jer bi onda to bilo pozitivno za nju, pozitivno za demokraciju koju ona prakticira, a negativno za demokraciju u Hrvatskoj koja sada vlada i u kojoj politička elita definira način demokratičnosti gdje uključivanje mišljenja naroda ne dolazi u obzir; gdje je osobno mišljenje nekog političkog «velikana» važnije od onog što javnost ili narod ima za reći – takvima javne rasprave o kojima Grabar-Kitarović govori ne znače ništa, a one su duša i tijelo svake potpune demokracije!

Na početku intervjua u “Nedjeljom u 2”, Grabar-Kitarović je izjavila:

“… proputovala sam svijet i nitko mi ne može reći da Hrvatska s ovakvim potencijalima kakve imamo, da se mora nalaziti u situaciji u kakvoj je danas, a da bismo izašli iz ovakvog stanja treba nam snažno liderstvo, trebaju nam ljudi koji znaju, koji mogu, koji imaju hrabrosti i ja vjerujem da sam ja ta.”

Kada je riječ o njenim odgovorima na ‘važna pitanja’ većina je glavnih medija djelovala smišljeno, ne objavljujući glavne djelove njezinih odgovora kako bi ju prikazali kao osobu koja nema osobno mišljenje, da se želi konzultirati s javnošću (s ljudima) o svemu – kao da je uvažavanje mišljenja građana loša osobina! I onda što je bila jezgra njezinih odgovora u nastupu u «Nedjeljom u 2»:

Ćirilica u Vukovaru

Na pitanje: “ćirilični natpisi na javnim zgradama u Vukovaru, da ili ne, što mislite? Odgovorila je: “Ja nisam protiv tih znakova … ali sam protiv tih ploča ako njihovo postavljanje stvara nered.”

Komunistički zločini

Za pitanja koja se odnose na podjele javnosti iz Drugog svjetskog rata i nakon Drugog svjetskog rata, komunizam, socijalizam, ustaštvo i koje se stalno raznose po javnosti, odgovorila je: “… to je prošlost, dolazi nova generacija uTrg Maršala TitaHrvatskoj … mnogi su ljudi stradali u komunizmu, ja sam imala susjede koji su išli u zatvor samo zato što bi otplevali neku hrvatsku pjesmu, moj ujak je završio na Golom otoku zato što je smetao jednom gospodinu kojem se sviđala djevojka s kojom je on hodao… odmaknuti se od tog poglavlja, ja sam rođena daleko od Drugog svjetskog rata… trebamo se ujediniti, pomiriti…činjenica je da se u Hrvatskoj nije dogodila ta zadovoljština, onima koji su na ovaj ili onaj način stradali u komunističkom režimu…žrtva je žrtva, zločin je zločin….moramo voditi računa o tome da oni koji su se ogriješili u prošlom režimu, sumnja se da su počinili krivična i kaznena djela u najmanju ruku ne mogu biti na visokim državnim funkcijama.”

Gradski trg u Zagrebu nosi ime Josipa Broza Tita

Na pitanje o tome da li Zagreb treba imati trg nazvan po Maršalu Titu odgovorila je: “…dakle da li nama treba trg koji se zove po osobi iz totalitarnog režima, dobro pitanje…kao predsjednica ne bih mijenjala imena gradskim trgovima i ulicama, dopustila bih da se o tome provede javna rasprava ali evo kad već razgovaramo o tome došlo je vrijeme da Zagreb dobije trg ili neku veliku ulicu koja se zove i po prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu koje još uvijek nemamo.”

Kada je voditelj programa rekao: trg dr Franje Tuđmana ja mislim da postoji? Ona je odgovorila: “Pa nešto reprezentativno i veliko u centru grada!” Zar vi imate mišljenje o Maršalu Titu? – pitao je ponovno voditelj programa. Grabar-Kitarović je odgovorila: “Ja osobno ne bi nazivala trgove po njemu, ali poštujem da ima ljudi koji ga cijene.”

Na koncu, Grabar-Kitarović je rekla:

“Ja ne dijelim ljude na lijevo i desno, ja ulazim u izbore jasno, s modernim konzervatizmom, koji je uključiv, tolerantan i koji poštuje tuđe mišljenje i računam na birače u Hrvatskoj i računam da će se prije svega valorizirati naši programi i ono što može pomaknuti Hrvatsku unaprijed, što može unaprijediti život u Hrvatskoj, što nas može izvući iz siromaštva.”

Izvješća ili članci većine medija u Hrvatskoj u vezi ovog intervjua bila su više pokušaji oblikovanja negativnog javnog mnijenja o Grabar-Kitarović nego izvješća o stvarnim odnosno punim odgovorima koje je ona pružila na tom televizijskom programu. Novinarstvo ima veliku ulogu u demokraciji,mediji a ta uloga jest da novinari stvore i stvaraju informacijsko okruženje koje će javnosti pružiti potpune informacije i tako doprinijeti razvoju demokracije. U demokracijama, ljude treba točno i potpuno informirati i srce mi lomi kada vidim kako većina novinara koji su o ovom televizijskom razgovoru pisali ili govorili nije u stvari prepoznala punu demokraciju i demokratične namjere predsjedničke kandidatkinje. Žalosno je što se ti novinari nisu potrudili ukazati na to da se iz odgovora koje je na pitanja dala Grabar-Kitarović jasno vidi da je ona osoba sa jasnim stavovima ali da svoje vlastite stavove stavlja sa strane i da računa na bogatstvo znanja i mišljenja u hrvatskom narodu kako bi pod njezinim vodstvom Hrvatska izašla iz teškog stanja u kojem se nalazi. Ako su pak ti novinari toliko zreli i prepoznaju demokraciju i njezine vrednote koje treba širiti u javnosti, ali to nisu učinili jer recimo Grabar-Kitarivić bi se morala prikazati u pozitivnom svijetlu s kojim ona i sije, onda je jasno tko kontrolira većinu novinarstva u Hrvatskoj! Grabar-Kitarović sigurno ne!

Ina Vukić, prof., Sydney, Australija/hkv

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Kandidat za predsjednika CDU-a traži odgađanje potpisivanja Marakeškog sporazuma

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Jedan od kandidata za funkciju predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Jens Spahn, traži odgodu potpisivanja Migrantskog sporazuma Ujedinjenih naroda, tzv. Marakeškog sporazuma, kako bi stranka na svom kongresu početkom prosinca imala vremena prvo raspraviti i glasati o ovom spornom dokumentu.

„Sva pitanja u vezi ovog sporazuma koja muče građane moraju biti otvoreno diskutirana“, rekao je Spahn u razgovoru za dnevnik Bild am Sonntag te zaključio da, ako sva pitanja ne budu razjašnjena, potpisivanje treba odgoditi do daljnjega.

On je kritizirao dosadašnji odnos savezne vlade, u kojoj on obnaša funkciju ministra zdravstva, prema temi Globalnog sporazuma o regulaciji migracija.

„Zbog toga jer se nismo otvorili za raspravu o ovoj temi stječe se dojam kod građana da nešto želimo sakriti i to šteti samom sporazumu“, rekao je Spahn. On je zatražio da se na stranačkom kongresu glasuje o tomu treba li prihvatiti sporazum o migracijama ili ne.

Spahn je dodao kako je to bilo vidljivo i tijekom rasprave o Transatlantskom trgovinskom sporazumu TTIP koji je zbog pregovora koji su se odvijali u tajnosti naišao na nepovjerenje kod građana.

Jens Spahn predvodi konzervativno krilo CDU-a i jadan je od otvorenih kritičara izbjegličke politike Angele Merkel.
CDU u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt je na svojoj sjednici u subotu založio za to da njemačka vlada odbije potpisati sporazum o migracijama.

(Hina)

 

Ivan Hrstić: Kako je Marakeški kompakt neobvezujući kad u njemu 46 puta piše ‘obvezujemo se’?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Mađarska povukla blokadu hrvatskom ulasku u OECD, Orban u prosincu u RH

Objavljeno

na

Objavio

Mađarska podržava ulazak Hrvatske u Organizaciju za europsku suradnju i razvoj (OECD), objavila je šefica hrvatske diplomacije Marija Pejčinović Burić u intervjuu za Večernji list u subotu, što znači da je slovenska blokada ostala jedina prepreka ulasku RH u klub najrazvijenih zemalja svijeta.

“Mađarska je naša susjedna i prijateljska zemlja s kojom nas veže cijeli niz povijesnih, kulturnih i drugih veza, ali su zasigurno najjače one između ljudi, a one su čvrste i bliske. Mađarska daje podršku našem ulasku u OECD”, rekla je ministrica za u intervjuu za subotnje izdanje Večernjeg lista.

Pojedinosti nije iznijela, ali je Hini potvrđeno da je Mađarska povukla protivljenje hrvatskom ulasku u organizaciju najrazvijenijih zemalja svijeta s 36 članica.

Mađarska je proteklih godinu dana blokirala ulazak Hrvatske u OECD tvrdeći da Zagreb ne poštuje odluke UN-ova arbitražnog suda (UNCITRAL) koji je ustvrdio da nema dovoljno dokaza da su ugovori sklopljeni 2009. s MOL-om nastali kao plod koruptivnih aktivnosti.

Slovenija još uvijek blokira ulazak Hrvatske u OECD zbog odbijanja arbitražne presude o granici. Mađarski premijer Victor Orban u petak je u Budimpešti objavio najavio da će službeno posjetiti Hrvatsku početkom prosinca, objavila je agencija MTI.

Govoreći o odnosima s Hrvatskom, Orban je rekao da je mađarska vlada spor s MOL-a i dalje smatra pitanjem koje se treba riješiti unutar tvrtke, a ne pregovorima dvoju vlada. “Pokušavao sam im objasniti da podizanje spora oko MOL-a na razinu vlada proizvelo snažniji mađarski odgovor, što može nanijeti velike štete bilateralnim odnosima”.

‘O pravnim aspektima odnosa tvrtki moraju suditi međunarodni sudovi i Mađarska će prihvatiti njihove odluke’, kazao je.

‘Trebamo unaprijediti odnose sa Mađarskom, mislim da je to nama važna susjedna zemlja i da bez obzira na niz otvorenih pitanja, moramo pronalaziti one kanale i one teme koje nas povezuju, a ne dijele’, prokomentirao je premijer Andrej Plenković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari