Pratite nas

Vijesti

Kitarović je lider kakvog Hrvatska danas treba

Objavljeno

na

 Blaćenje se ne će lijepiti o Kolindu

Užurbani, polupečeni dogovori iz stražnjih soba osuđeni na odumiranje u ništavilo utjecaja na oporavak gospodarstva, sporo obračunavanje korupcijom i to «vrhuškom» umjesto izgradnje  antikorupcijskog sustava u svim mjestima javne službe diljem Hrvatske, ili mjere nacionalističkog ponosa neće spasiti Hrvatsku od ekonomskog bankrota i društvene dezintegracije. Vodstvo hoće! Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović je vođa («lider»); ona je to već dokazala i njena pojava iziskuje poštovanje sposobnosti voditeljstva. Ono što je najvažnije jest da je Grabar-Kitarović prvak demokratskog mišljenja i djelovanja – onog što hrvatskom društvu treba.

Razmazivanje blata

Činjenica je da se ona često percipira kao lider vidljiva je i u kampanji blaćenja protiv nje u koje se već dosta dugo upušta njezina oporba, često putem medija koje oočito kontrolira Ivo Josipović, odnosno njegov izborni logor. Kampanja razmazavanja blata obično je povezana s puštanjem u javnost negativnih etiketa čiji je cilj oklevetati neku istaknutu političku ličnost ili svrstati tu ličnost u manje vrijedne ili u nepoželjnu ‘kategoriju’ ljudi.

Aco StankovićPrije nekoliko mjeseci, kada se najavila mogućnost da će Kolida Grabar-Kitarović biti kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima kampanja blaćenja protiv nje bila je usmjerena na seksističke primjedbe poput “ona je lijepa žena”, “Ona je lijepa, plavokosa žena koja zna što hoće”, “ona je napredovala u karijeri s lakoćom poput ‘noža kroz mekani maslac'”. Kad je njezina kandidatura postala sve više i više mogućoj nju je pak oporbeni logor etiketorao “Barbikom”! No, Kolinda se čvrsto držala tla te su njezini napadači shvatili da seksističko mrljanje, čiji je cilj bio uvjeriti narod kako jedna plavuša, žena lijepog izgleda ne može posjedovati svojstva potrebna u ulozi predsjednika države, i iznenada umanjli seksističko blaćenje ali ne i bez uvođenja «masonske strašilice» u igru, gdje ju se pokušalo prikazati kao osobu koja je bliska masonskim udrugama svijeta koje nemaju ništa dobra donijeti za Hrvatsku, pa ni za svijet!

Kako seksističko blaćenje i masonsko zastrašivanje nisu urodili očito željenim plodom oporbeni logor Josipovića okreće se na pokušaj urušavanja liderskih kvaliteta koje Grabar-Kitarović očito posjeduje i zdušno predstavlja. I tako, kampanja blaćenja protiv Grabar-Kitarović biva podignuta na visočiju razinu, odnosno onu razinu na kojoj se pokušavaju umanjiti njezine liderske kvalitete tako da se javnosti prikaže kako ona nema vlastitog stajališta o važnim pitanjima već bi za sve pitala narod ili dala hrvatskom narodu da odluči!

 

Njezin nastup u TV programu «Nedjeljom u 2», u Nedjelju 21. rujna, pokazao se kao «idealna» prilika nakon koje će gotovo sve glavne medije u Hrvatskoj prikazati Grabar-Kitarović baš u tom novom ali i negativnom svijetlu što Josipovićev logor želi slati u javnost. Većina hrvatskih medija objavili su članke ili komentare u vezi njezinog nastupa u «Nedjeljom u 2» baš onako kako kampanja blaćenja naručuje

 

Njezin nastup u TV programu «Nedjeljom u 2», u Nedjelju 21. rujna, pokazao se kao «idealna» prilika nakon koje će gotovosve glavne medije u Hrvatskoj prikazati Grabar-Kitarović baš u tom novom ali i negativnom svijetlu što Josipovićev logor želi slati u javnost. Većina hrvatskih medija objavili su članke ili komentare u vezi njezinog nastupa u «Nedjeljom u 2» baš onako kako kampanja blaćenja naručuje. Objavljeni su komentari ili članci prepuni poluistine, prepuni negativnih konotacija u vezi njezinih odgovora na neka od za hrvatsku javnost «važnih» pitanja. Svi oni, ama baš svi, propustili su –namjerno- istaknuti kako odgovori Grabar-Kitarović na ova pitanja ukazuju na to da ona ima vlastito mišljenje po svim tim pitanjima ali da ona stavlja mišljenje u narodu iznad svog vlastitog mišljenja.

Kako se radi o kampanji blaćenja to naravno nisu mogli pisati jer bi onda to bilo pozitivno za nju, pozitivno za demokraciju koju ona prakticira, a negativno za demokraciju u Hrvatskoj koja sada vlada i u kojoj politička elita definira način demokratičnosti gdje uključivanje mišljenja naroda ne dolazi u obzir; gdje je osobno mišljenje nekog političkog «velikana» važnije od onog što javnost ili narod ima za reći – takvima javne rasprave o kojima Grabar-Kitarović govori ne znače ništa, a one su duša i tijelo svake potpune demokracije!

Na početku intervjua u “Nedjeljom u 2”, Grabar-Kitarović je izjavila:

“… proputovala sam svijet i nitko mi ne može reći da Hrvatska s ovakvim potencijalima kakve imamo, da se mora nalaziti u situaciji u kakvoj je danas, a da bismo izašli iz ovakvog stanja treba nam snažno liderstvo, trebaju nam ljudi koji znaju, koji mogu, koji imaju hrabrosti i ja vjerujem da sam ja ta.”

Kada je riječ o njenim odgovorima na ‘važna pitanja’ većina je glavnih medija djelovala smišljeno, ne objavljujući glavne djelove njezinih odgovora kako bi ju prikazali kao osobu koja nema osobno mišljenje, da se želi konzultirati s javnošću (s ljudima) o svemu – kao da je uvažavanje mišljenja građana loša osobina! I onda što je bila jezgra njezinih odgovora u nastupu u «Nedjeljom u 2»:

Ćirilica u Vukovaru

Na pitanje: “ćirilični natpisi na javnim zgradama u Vukovaru, da ili ne, što mislite? Odgovorila je: “Ja nisam protiv tih znakova … ali sam protiv tih ploča ako njihovo postavljanje stvara nered.”

Komunistički zločini

Za pitanja koja se odnose na podjele javnosti iz Drugog svjetskog rata i nakon Drugog svjetskog rata, komunizam, socijalizam, ustaštvo i koje se stalno raznose po javnosti, odgovorila je: “… to je prošlost, dolazi nova generacija uTrg Maršala TitaHrvatskoj … mnogi su ljudi stradali u komunizmu, ja sam imala susjede koji su išli u zatvor samo zato što bi otplevali neku hrvatsku pjesmu, moj ujak je završio na Golom otoku zato što je smetao jednom gospodinu kojem se sviđala djevojka s kojom je on hodao… odmaknuti se od tog poglavlja, ja sam rođena daleko od Drugog svjetskog rata… trebamo se ujediniti, pomiriti…činjenica je da se u Hrvatskoj nije dogodila ta zadovoljština, onima koji su na ovaj ili onaj način stradali u komunističkom režimu…žrtva je žrtva, zločin je zločin….moramo voditi računa o tome da oni koji su se ogriješili u prošlom režimu, sumnja se da su počinili krivična i kaznena djela u najmanju ruku ne mogu biti na visokim državnim funkcijama.”

Gradski trg u Zagrebu nosi ime Josipa Broza Tita

Na pitanje o tome da li Zagreb treba imati trg nazvan po Maršalu Titu odgovorila je: “…dakle da li nama treba trg koji se zove po osobi iz totalitarnog režima, dobro pitanje…kao predsjednica ne bih mijenjala imena gradskim trgovima i ulicama, dopustila bih da se o tome provede javna rasprava ali evo kad već razgovaramo o tome došlo je vrijeme da Zagreb dobije trg ili neku veliku ulicu koja se zove i po prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu koje još uvijek nemamo.”

Kada je voditelj programa rekao: trg dr Franje Tuđmana ja mislim da postoji? Ona je odgovorila: “Pa nešto reprezentativno i veliko u centru grada!” Zar vi imate mišljenje o Maršalu Titu? – pitao je ponovno voditelj programa. Grabar-Kitarović je odgovorila: “Ja osobno ne bi nazivala trgove po njemu, ali poštujem da ima ljudi koji ga cijene.”

Na koncu, Grabar-Kitarović je rekla:

“Ja ne dijelim ljude na lijevo i desno, ja ulazim u izbore jasno, s modernim konzervatizmom, koji je uključiv, tolerantan i koji poštuje tuđe mišljenje i računam na birače u Hrvatskoj i računam da će se prije svega valorizirati naši programi i ono što može pomaknuti Hrvatsku unaprijed, što može unaprijediti život u Hrvatskoj, što nas može izvući iz siromaštva.”

Izvješća ili članci većine medija u Hrvatskoj u vezi ovog intervjua bila su više pokušaji oblikovanja negativnog javnog mnijenja o Grabar-Kitarović nego izvješća o stvarnim odnosno punim odgovorima koje je ona pružila na tom televizijskom programu. Novinarstvo ima veliku ulogu u demokraciji,mediji a ta uloga jest da novinari stvore i stvaraju informacijsko okruženje koje će javnosti pružiti potpune informacije i tako doprinijeti razvoju demokracije. U demokracijama, ljude treba točno i potpuno informirati i srce mi lomi kada vidim kako većina novinara koji su o ovom televizijskom razgovoru pisali ili govorili nije u stvari prepoznala punu demokraciju i demokratične namjere predsjedničke kandidatkinje. Žalosno je što se ti novinari nisu potrudili ukazati na to da se iz odgovora koje je na pitanja dala Grabar-Kitarović jasno vidi da je ona osoba sa jasnim stavovima ali da svoje vlastite stavove stavlja sa strane i da računa na bogatstvo znanja i mišljenja u hrvatskom narodu kako bi pod njezinim vodstvom Hrvatska izašla iz teškog stanja u kojem se nalazi. Ako su pak ti novinari toliko zreli i prepoznaju demokraciju i njezine vrednote koje treba širiti u javnosti, ali to nisu učinili jer recimo Grabar-Kitarivić bi se morala prikazati u pozitivnom svijetlu s kojim ona i sije, onda je jasno tko kontrolira većinu novinarstva u Hrvatskoj! Grabar-Kitarović sigurno ne!

Ina Vukić, prof., Sydney, Australija/hkv

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Projekcija filma ‘A Plastic Ocean’ – U sklopu obilježavanja 28. obljetnice osnutka 4. GBR

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu programa obilježavanja

28 .OBLJETNICE OSNUTKA 4. GARDIJSKE BRIGADE

pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović

 Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade poziva vas na

Projekciju dokumentarnog filma ‘A Plastic Ocean’ (Plastični ocean)

u subotu 27. travnja 2019. u 20 sati,  Sjeverni toranj  Sveučilišne knjižnice u Splitu, Ruđera Boškovića 31

Organizatori projekcije su Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade i Udruga „La Révolution Albatros“ (Francuska), u suradnji sa Sveučilištem u Splitu. 

Uvodnu riječ održati će Ćiro Ugrin – predsjednik  Ronilačkog kluba veterana 4. gardijske brigade i Ana Elizabeta Robb – predsjednica udruge ‘La Révolution Albatros’. Moderatorica ovog događanja je članica Ronilačkog kluba veterana 4. gardijske brigade i znanstvena suradnica ‘La Révolution Albatros’,  dr.sc. Ljiljana Zmijanović.

O filmu Plastični ocean (A Plastic Ocean)

U ovom avanturističkom dokumentarcu, redatelj Craig Leeso udružio je snage s roniteljicom na dah Tanyom Streeter te međunarodnim timom znanstvenika i istraživača. Zajedno sa svima njima upustio se u četverogodišnje putovanje na dvadeset lokacija diljem svijeta, kako bi istražio krhko stanje naših oceana, razotkrio alarmantne istine o zagađenju plastikom i ukazao na razna rješenja koja se mogu odmah inicirati, s trenutnim učinkom. Film ‘Plastični ocean’ pomogao je i doprinio globalnoj raspravi, utjecao na legislativu, prouzročio industrijske inovacije, natjerao trgovce da ponovno promisle svoje poslovanje, a potrošače da donose inteligentnije odluke prilikom kupnje. Sniman u više od 60 zemalja i na četiri kontinenata, film je ovjenčan s brojnim nagradama na međunarodnim filmskim festivalima, uključujući Njemačku nagradu za filmove o okolišu, čiji je prethodni dobitnik bio Al Gore.

Craig Lesson nagrađivani je novinar, filmaš, televizijski voditelj i javni govornik. Osnivač je Leeson Media International i Ocean Vista Films, a uz to predsjedava Shot Hong Kong Film Festivalom. Također je i azijski dopisnik za Seven Network te međunarodni dopisnik za globalnu mrežu Al Jazeera English. Svoju je dokumentarističku filmsku karijeru započeo na National Geographic Channel.

Redatelj: Craig Leeson
Scenarist: Craig Leeson, Mindy Elliott
Glazba: Miriam Cutler
Glumci: David Attenborough, Sylvia Earle, Craig Leeson
Zemlja: Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina, SAD
Godina: 2016.
Trajanje: 102′

Besplatnu projekciju filma omogućila je Ana Elizabeta Robb (vlasnica važeće licence),u suradnji s dr.sc.Ljiljane Zmijanović, a cjelokupan doprinos svih sudionika je ‘pro bono publico’.

U tjednu prije prikazivanja filma završena je velika ekološka akcija ronilačkog čišćenje glomaznog otpada podmorja Gradske luke Split,  u organizaciji Ronilačkog kluba veterana 4. Gardijske brigade i Lučke uprave Split.

Ćiro Ugrin, Predsjednik Ronilačkog kluba veterana 4. Gardijske brigade

Dr.sc.Ljiljana Zmijanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Šestorica osumnjičenih u aferi Uljanik ostaju u istražnom zatvoru

Objavljeno

na

Objavio

Sutkinja istrage Županijskoga suda u Rijeci Ksenija Zorc odlučila je u srijedu da šestorica osumnjičenih u aferi Uljanik ostaju u istražnom zatvoru, a sutra će se odlučivati o produljenju 30-dnevnog pritvora koji istječe 26. travnja.

U pritvoru su bivši predsjednik Uprave Uljanik grupe Gianni Rossanda, bivši članovi Uprave Marinko Brgić i Veljko Grbac, bivši predsjednik Uprave “3. maja” Maksimilijan Percan, bivši direktori Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić i  Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc,

Uhićeni su 26. ožujka, a 28. ožujka im je određeno 30-dnevno zadržavanje u istražnom zatvoru kako bi se spriječio utjecaj na svjedoke. Izvanraspravno vijeće Županijskoga suda u Rijeci 18. travnja ukinulo je rješenje o pritvoru i vratilo na ponovno odlučivanje nakon žalbe odvjetnika okrivljenika kako bi se ponovno razmotrile odlučne činjenice – osnovana sumnja na počinjenje i razlozi za određivanje pritvora zbog utjecaja na svjedoke, kako je tada  objašnjeno na riječkome Županijskom sudu.

Uz njih šestoricu, osumnjičeno je još osam osoba te tvrtka Uljanik plovidba, i to za kažnjiva djela zloporabe u gospodarskom poslovanju i subvencijsku prijevaru u tvrtkama Uljanik i “3. maj” kojim je tim tvrtkama i državnom proračunu nanesena šteta od 1,2 milijarde kuna. Sumnja se da su kaznena djela počinjena na području Rijeke i Pule od siječnja 2010. do sredine listopada 2017. Osumnjičeni su još i bivši predsjednik Uprave Uljanik grupe Anton Brajković i bivši direktori Uljanik Shipmanagementa Darko Šorc, Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan, bivši direktori “3. maja” Zdravko Pliško i Domagoj Klarić te još dvije osobe čiji identitet ne navodi Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci.

Za neke od njih Županijsko državno odvjetništvo nije ni tražilo zadržavanje u istražnom zatvoru, a neki su pušteni da se brane sa slobode nakon ispitivanja u PNUSKOK-u.

Zamjenik županijske državne odvjetnice u Rijeci Nenad Bogosavljev, nakon završenog ročišta, na pitanje novinara kad će početi ispitivati svjedoke, rekao je da će to učiniti nakon što rješenje o provođenju istrage postane pravomoćno. Na dodatno pitanje kad bi to moglo biti, rekao je da su trojica okrivljenika preko svojih branitelja podnijela žalbu na rješenje o provođenju istrage pa je predmet dostavljen sutkinji istrage na odlučivanje, a rok za odluku je osam dana.

 Nobilo: Današnja odluka besmislena i unaprijed napisana

Odvjetnik Anto Nobilo, branitelj Giannija Rossande, ocijenio je kako je “katastrofalno za suđenje u ovom postupku” to što je sutkinja istrage imala napisano rješenje o zadržavanju u istražnom zatvoru okrivljenika prije nego što je završilo današnje ročište, što su branitelji primijetili. “Bilo bi normalno i u skladu sa zakonom da su obje strane zauzele svoje stavove pa da sud potom presudi. Ona je imala unaprijed napisano rješenje i onda pustila strane i okrivljenike da iznose argumente”, rekao je.

“Ljude su strpali u zatvor i potom ni sud ni državno odvjetništvo nisu napravili ni jednu radnju u mjesec dana. Tijek postupka ovdje u Rijeci je nezabilježen u analima hrvatskog pravosuđa, nitko od nas odvjetnika to dosad nije vidio”, istaknuo je Nobilo.

Naveo je da se već sutra odlučuje o produljenju pritvora za sljedeća dva mjeseca, a danas je odlučeno o istražnom zatvoru u prvom mjesecu.

” Sad se žalimo, ovo je nepravomoćno rješenje, a sutra se donosi novo pa ovo prvo postaje besmisleno ako će se sutra, a vjerojatno hoće, donijeti novo rješenje o produljenju pritvora”, rekao je.

Upitao se nije li vrijeme da se zatraži izuzeće suda u Rijeci i rekao da će se o tome konzulitrari s kolegama odvjetnicima, braniteljima u ovom predmetu. Ustvrdio je da je očito prevelik utjecaj različitih čimbenika na sud u Rijeci da bi se moglo provesti pravedno suđenje. “Ti utjecaji su –  od politike do moguće nezadovoljnih ljudi čije obitelji rade u ‘3. maju’. Ovo nije slučajno, ne može biti pitanje nesposobnosti suda”, ocijenio je.

Na novinarsko pitanje o kojim je utjecajima iz politike riječ, Nobilo je odgovorio: “Nisam im držao svijeću, ali znam da kad su se odvijala ova spektakularna uhićenja, Vlada je donosila odluku da će prestati financirati brodogradilišta i do tada su se faktično stekli uvjeti za stečaj. Tada je politici sigurno odgovarao spektakl. Analiza spisa pokazuje da policija nije bila spremna za podizanje kaznene prijave pa su je skrpali kroz noć, a to je netko naručio.”

Budimir: Veliko razočaranje u prvosudni sustav – u ulogu suca istrage

Braniteljica Dragutina Pavletića Marija Budimir ocijenila je da je današnje ročište veliko razočaranje u pravosudni sustav i u ulogu koju bi sudac istrage trebao imati. Rješenje o određivanju istražnog zatvora bilo je pred sutkinjom dok su okrivljenici iznosili svoja očitovanja na prijedlog ŽDO u Rijeci o pritvoru, rekla je, dodajući da je sutkinja istrage otvorila to rješenje i pročitala odmah nakon što je zadnji okrivljenik iznio svoje očitovanje.

“Potreba izuzeća riječkog suda se nameće sama po sebi jer je do toga doveo sud svojim postupanjem. Od dana kad je donesena odluka o ukidanju rješenja o istražnom zatvoru do danas proteklo je deset dana bez ikakve odluke te je žalosno da netko može biti lišen slobode bez ikakve odluke suda”, rekla je.

Branitelj Silvana Kranjca Ivan Smokrović je rekao kako bi se, s obzirom na to da nije ispitan nijedan svjedok u mjesec dana, a sprečavanje utjecaja na svjedoke je razlog zadržavanja u istražnom zatvoru, tim tempom istražni zatvor mogao pretvoriti u izdržavanje kazne, a to bi bila povreda svih elementarnih prava. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari