Pratite nas

Klapska pisma –odraz duše hrvatskoga čovika

Objavljeno

na

Klapa je krug, a središte mu je u Omišu, zapisao je u svom prekrasnom eseju o fenomenu tradicionalnog dalmatinskog klapskog pjevanja književnik Jakša Fiamengo. U malom obalnom gradiću podno Mosora, nadomak slavne Poljičke republike i drevnih glagoljaša , u Omišu, ponosnom gradu gusara, knezova Kačića i Šubica, Hrvoja Vukčića Hrvatinića, Ivaniša Nelipića, Stjepana Kosače, na mjestu gdje se bistra Cetina ulijeva u more, već se 45 god. Na malom Trgu sv. Mihovila „ pod Omiškom stinom „ u tercama klapske pisme događa veliki čin očuvanja i zaštite drevne hrvatske povijesti, književnosti i glazbene kulturne baštine. Da bi „pisma potekla „, klapi, onoj izvornoj, potrebna je tek katun, volat, konoba, balatura, sular i sklaline. Prijateljstvom povezani, članovi klape, licima koja zrače i koja su međusobno usredotočena na svaku gestu, ton i  riječ,tvore jedinstven sklad, suglasje i uživaju ujedinjeni u pjesmi. Ljudi od pjesme svojim glasovima čuvaju svoje iskone, svjedoče i nastavljaju glasove svojih didova, opjevavajući čarobne prizore mora, sunca, obale i otoka, brodica, pijeska, vina, maslina i negdašnji težak život ribara, pomoraca i težaka kroz stoljeća.

Riječ „klapa „ došla je iz tršćanskog govora u kojem „clapa“ označuje skupinu ljudi povezanu prijateljskim odnosima. Njihovo pjevanje temelji se na a capella pjevanju (bez pratnje ) te označava vokalno-glazbenu folklornu pojavu na području obalnog dijela Dalmacije i njenih otoka. Klapa se javlja sredinom 19 stoljeća a pod njom se podrazumijeva određeni broj muških pjevača ( od 5 do 10 ) koji pjevaju višeglasne homofone napjeve u duru s jednim prvim tenorom, a prepoznatljive su po svojoj unutrašnjoj glazbenoj strukturi, harmonijskoj konstrukciji i sadržaju tekstova napjeva. Na oblikovanje klapske pjesme utjecalo je dakako liturgijsko pjevanje ( gregorijanski koral, glagoljaški i pučki napjevi ), koje je narod pjevao u crkvi. Vodeći glas ( tenor ) predvodi melodiju i tekst napjeva, drugi glas ( II tenor ) prihvati tercu niže ( šekundira ) bariton popunjava kvintakord (daje ulja pismi ) a bas se dokazuje u „profondo „ pjevanju.Danas djeluju i ženske i mješovite klape i uz pratnju instrumenata, najčešće gitare ili mandolin, te se pjevaju obrade popularnih pjesama i skladaju novi, u glazbenom smislu, zahtjevni napjevi.

Najznačajniji promicatelji, skladatelji, tekstopisci, obrađivači i voditelji klapa su : Ljubo Stipišić Delmata, Krešimir Magdić, Joško Ćaleta, Dinko Fio, i mnogi drugi.

Velik broj mladih ljudi, osobito nakon osamostaljenja Hrvatske, otkrilo je ljepotu i čar klapskog pivanja i druženja, te danas na području Hrvatske i u dijaspori djeluje više stotina klapa, a od Istre do juga Dalmacije, kao i u kontinentalnoj Hrvatskoj održava se tridesetak klapskih festivala, susreta i glazbenih večeri. Izdani su desetci nosača zvuka s klapskim pismama, a klape koje nastupaju u inozemstvu izazivaju iznimno zanimanje i oduševljenje. Sinjski festival marijansko-duhovne klapske pisme „Klape Gospi Sinjskoj „ divno potvrđuje u hrvatskom narodu duboko ukorijenjenu vjeru i molitvu, te plemenitost napaćenog čovjeka, što posebno  dirljivo svjedoče stihovi  narodne pjesme : Ja odlazim draga, nit ću te ostavit bratu nit sestrici, vengo onoj od pojišana, Mariji Divici „

Da je klapska pisma neodvojivi dio hrvatskoga nacionalnog bića potvrdilo je i Ministarstvo kulture RH proglasivši 2008. God. Klaspo pivanje nematerijalnim kulturnim dobrom. Tu tradiciju neprocjenjive vrijednosti čuva i promiče Omiš, kao jedinstveni biser i muzej hrvatske nacionalne kulture.:

“Ponosno i sad leprša taj barjak od zlata,

Omiška je stina simbol Hrvata „

 [vsw id=”yy2DGK1f_G4″ source=”youtube” width=”625″ height=”400″ autoplay=”no”]

[vsw id=”Le2HEaDzAP0″ source=”youtube” width=”625″ height=”400″ autoplay=”no”]

Eva Kirchmayer-Bilić

Kučibaba/kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Video prilog o Vatrenima koji morate pogledati!!

Objavljeno

na

Objavio

Ovaj video koji je priredio Soccer Stories morate pogledati: “Hrvatska zaslužuje sve poštovanje” – Možda su izgubili finale svjetskog prvenstva, ali su osvojili naše srce!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Više od 40 tisuća ljudi dočekalo Mandžukića u Slavonskom Brodu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zbog dočeka člana hrvatske nogometne reprezentacije Marija Mandžukića više od 40.000 Brođana i posjetitelja iz drugih dijelova Slavonije u srijedu su još jednom rasplamsali navijački plamen na obali Save.

Brođanima najdraži reprezentativac rado se odazvao susretu sa svojim sugrađanima, ali je pri dolasku na središnji gradski trg ipak ostao šokiran brojnošću prisutnih. Doček Marija Mandžukića u povijest Slavonskog Broda sada će biti zabilježen kao najveći javni skup u ovom gradu.

“Bez vas ne bismo uspjeli. Hvala vam na svemu, ovo što ste mi noćas priredili je nevjerojatno. Mi ovo srebro na Svjetskom prvenstvu nismo osvojili sami, osvojili smo ga zajedno s vama. Svaki dan gledali smo vaše navijanje, davali ste nam energiju tako da smo sve ovo zajedno napravili”, rekao je Mandžukić po čijoj je želji večeras u Slavonskom Brodu u glazbenom programu nastupio Miroslav Škoro.

Mandžukić i poznati pjevač za zagrijavanje su otpjevali “Ne dirajte mi ravnicu” u glas s najvećim pratećim zborom.

U ime svih slavonskobrodskom osvajaču srebrnog odličja čestitke je izrekao gradonačelnik Mirko Duspara, te mu je ovom prilikom uručio i plaketu počasnog građanina Slavonskog Broda.

Mandžukić je plaketu u hitnom postupku zaslužio nakon što se na travnjaku nakon utakmice s Engleskom pojavio u rukama s hrvatskom zastavom na kojoj je pislao Slavonski Brod. Bila je to jedna od rijetkih telefonskih sjednica Gradskog vijeća Grada Slavonskog Broda na kojoj je jednoglasno podržana odluka o dodjeli odličje Mariju Mandžukiću.

“Moramo svima reći da je Mario prije svega velik čovjek koji nikada ne zaboravlja svoj grad. Kada je iznio zastavu, puno je Brođana zaplakalo”, rekao je Duspara i još jednom zahvalio Mandžukiću.

Prije kraja službenog dijela Mandžukiću je upućeno i pitanje može li ponoviti ovaj uspjeh za četiri godine. Skromni Mandžukić pokušao je govoriti o zajedništvu reprezentacije i navijača, ali publika se nije dala, sve dok nije uzviknuo: “Ma, može, može” nakon čega je zaorio cijeli gradski trg.

Brođani su na druženje pozvali i drugog reprezentativca iz brodskog kraja Ivana Rakitića, čija je obitelj iz Sikirevaca na krajnjem istoku Brodsko-posavske županije.

Rakitić se ispričao putem video poruke, zahvalio na podršci navijača bez koje, istaknuo je, ne bi bilo ni uspjeha reprezentacije, te najavio da će prilike za susret u Slavonskom Brodu biti uskoro. (Hina)

Foto: Hina

 

Marko Jurič: Politička cenzura uživo ili zašto su ugasili Thompsona?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori