Pratite nas

Kultura

Kninski vjeroučitelj Mario Preden izdao novu zbirku pjesama

Objavljeno

na

Tijekom današnjega dana iz tiska je izašla nova zbirka pjesama kninskog vjeroučitelja i pjesnika Marija Predena naslova “U potrazi za djevojkom – Češnja za ljubavi”, a koju je u okviru svoje biblioteke “Radosni leptir” objavila nakladnička kuća “Kerigma-Pia” iz Zagreba.

 Piše: Marko LESKOVAR

Mario Preden je rođen 15. travnja 1976. godine u Kninu gdje je završio osnovnu školu i prvi razred srednje škole. Zbog rata u Hrvatskoj srednju školu završava u Puli. Proglašen je za najboljeg učenika Tehničke škole Pula u svojoj generaciji. U Zagrebu je 2001. godine diplomirao teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu na kojem studira Licencijatski i doktorski studij teologije iz specijalizacije u moralnoj teologiji. Radi u Srednjoj školi Lovre Montija i Osnovnoj školi Domovinske zahvalnosti u Kninu kao katolički vjeroučitelj. Učenici SŠ Lovre Montija su 2016. i 2018. godine osvojili 1. mjesto na državnom natjecanju iz katoličkog vjeronauka pod njegovim mentorstvom. Više godina gostuje na Hrvatskom radio Kninu kao povremeni urednik emisije  Duhovne misli i u nekoliko navrata kao gost emisije Susret. Prva zbirka pjesama Srce i razum (onoj koju volim) tiskana mu je 2016. godine. Nagradu Grada Knina dobiva 2018. godine za uspjehe u radu s mladim osobama osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta te promicanju znanja i obrazovanja.

U recenziji za ovo djelo glavni i odgovorni urednik nakladničke kuće “Kerigma-Pia”, ugledni književnik i novinar Anto Pranjkić je kazao kako “u Predenovoj životnoj i stvaralačkoj stazi nema ničeg slučajnog i  zalutalog što bi dramatično poništilo začuđujuću predodređenost njegovoga putovanja kroz život i književnost. Dijete je velikoga Knina i “potomak” Kralja Zvonimira, tako da mu je život ovjenčan impresivnom poviješću i stoljetnim duhovnim nasljeđem znamenitih Hrvata-katolika, koji su svoj rad i život mjerili učinkovitošću vremena”, ističe Pranjkić i pojašnjava:

– Teško je odrediti u kojoj je mjeri Mariovo školovanje, koje još uvijek traje, bilo izraz njegovih urođenih žudnji htijenja, ali se vidi i ta prosvjetiteljska baklja koju je podigao jednim dijelom i književnim djelovanjem.

Na svaki način, na toj duhovnoj paraboli trajno se postavlja fundament njegova života i umjetnosti: nepatvoreno i neraskidivo trajno jedinstvo Boga i čovjeka, navezanost čovjeka na čovjeka, konstanta o svemu i svačemu što se može sporiti, osim vječnosti. Ako bi smo pokušali naći glavne riječi Predenove književnosti, one se kreću oko pojmova Unum( jedno), Bonum(dobro), Verum (istinito), Pulchrum(lijepo), a što čini prirodnu žudnju života jedino ostvarivom.  Svi fundamentalni prirodni zakoni svijeta su jednostavni te je za Predena prirodno da ta jednostavnost prijeđe u riječ i misao čovjekovu.

Malo je pisaca takvog altruističkog zanosa i  uvjerenja  da književno stvaranje mora pratiti najdublje zakone života, njegovu vječitu oslonjenost na ono što je bilo jučer i nepokolebljivo uzdanje u ono što mora biti sutra. Tom vrstom prirodne energije, koja ubrizgava krv,  spaja i sjedinjuje rastakajuće segmente čovječnosti, osjećanja i ljepote Mario Preden napaja svoje književne svjetove.  Stoga, nije ni malo slučajno što se u tim svjetovima uzdižu zastave mudrosti življenja, koje će na svaki način ostati jedini sigurni tragovi i svjetionici čitavih civilizacija na dugom putovanju do sreće.

Život je sam po sebi životan. Svaki dobar čovjek i pisac trebali bi biti djelići neke velike i konačne istine. A ona traje vječito, kao i život,  nastavlja rasti i cvjetati kroz vrijeme.

Ne pristajući na klanjanje zlatnom teletu svakovrsnog apsurda i beznađa, Mario Preden mojsijevskom snagom i vizijom donosi istinu Vječne Obnove, zavjetne ploče nade  i vjere da se Čovjek i njegova Riječ vrate Izvoru svojemu… kakvi su bili na dlanu Gospodnjem, pa i onda, posebno onda kad su u potrazi za djevojkom, budućom  suputnicom na moru života, napisao je Pranjkić u recenziji za djelo kninskog vjeroučitelja i  pjesnika Marija Predena.

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Počinju upisi na studij hrvatskoga jezika u Željeznom u Austriji

Objavljeno

na

Objavio

fotografija: Vladan Čutura

U srijedu, 4. ožujka 2020., na Pedagoškoj visokoj školi Željezno organizira se Info dan. Od 8:30 do 12:00 održava se bogat informacijski program, a od 13:00 do 15:00 i mogućnost osobnoga predstavljanja i razgovora s voditeljima studija

Želite li studirati hrvatski jezik u Austriji – ne propustite Info dan početkom ožujka na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće. Podsjetimo,  akademske 2017./18. godine Pedagoška visoka škola Gradišće (https://www.ph-burgenland.at/startseite/) postala je prva i za sada jedina sveučilišna institucija u Republici Austriji na kojoj je moguće studirati hrvatski jezik kao zaseban studijski predmet (Lehramtsfach). I ove godine najvažnije informacije o organizaciji studija, zainteresirani budući studenti mogu dobiti na Info danu u srijedu 4. ožujka 2020. Uz studij za učitelje i učiteljice za osnovnu školu, Pedagoška visoka škola ima i bogatu studijsku ponudu za sekundarni stupanj za nastavnike u novim srednjim školama, gimnazijama te višim školama za strukovno obrazovanje. Na sekundarnom stupnju moguće je, uz studij gradišćanskohrvatskoga/hrvatskog jezika, studirati matematiku, njemački jezik, engleski jezik, povijest, zemljopis i vjeronauk.

Studij hrvatskoga jezika na sekundarnome stupnju

Studij hrvatskoga jezika ravnopravan je bilo kojemu sveučilišnome učiteljskom studiju u Republici Austriji i organiziran je u dva stupnja – na preddiplomskoj (Bachelorstudium) i diplomskoj razini (Masterstudium).

Preddiplomska razina studija namijenjena je svima koji žele podučavati u novim srednjim školama, gimnazijama ili školama za strukovno obrazovanje (npr. HAK, HAS, HTL, BafEP, BASOP) i traje osam semestara. Nakon preddiplosmkoga studija moguće je upisati dvogodišnji diplomski (Master) studij uz rad (berufsbegleitend).

Budući da je prema austrijskim obrazovnim zakonima potrebno studirati dva predmeta za podučavanje, upisuje se i druga studijska grupa. Na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće u kombinaciji sa studijem gradišćanskohrvatskoga/hrvatskog jezika, moguće je studirati  njemački jezik, engleski jezik, matematiku, povijest, vjeronauk i zemljopis.

Studij se može upisati i kao treći predmet, u slučaju da ste već diplomirali i odlučili dodatno studirati i gradišćanskohrvatski/hrvatski jezik.

 Studij hrvatskoga jezika na sekundarnome stupnju moguć je s predznanjem i bez predznanja jezika

Kada je riječ o poznavanju hrvatskoga jezika, studij nudi dvije vrste jezične izobrazbe. Jedna vrsta jezičnih vježbi koncipirana je za izvorne govornike hrvatskoga jezika, a druga za studente sa slabijim znanjem hrvatskoga jezika, odnosno za studente bez jezičnoga predznanja. Na trećoj godini studija ove se dvije grupe spajaju u jednu, što znači da do kraja preddiplomskoga studija svaki student dostiže jezičnu razinu B2/C1.

Uz to, potiču se i studentske razmjene, jedan semestar ili cijelu akademsku godinu, na sveučilištima u Republici Hrvatskoj (Zagreb, Zadar ili Osijek). Na studiju predaje i gostujući lektor hrvatskoga jezika kojega u Austriju upućuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, a studenti jednom godišnje organizirano posjećuju Republiku Hrvatsku.

Detaljnije informacije možete dobiti na Info danu Pedagoške visoke škole Gradišće, odnosno kod voditeljice studija, poznate austrijske slavistice i filologinje, profesorice dr. sc. Zorke Kinda-Berlaković na e-mail [email protected]

Vladan Čutura

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Gavranov roman ‘Judita’ po treći puta objavljen u Rusiji

Objavljeno

na

Objavio

Roman Mire Gavrana “Judita” ovih je dana objavila  glasovita izdavačka kuća iz Moskve Centar knjige Rudomino, u sklopu svojevrsne antologije ponajboljih južnoslavenskih autora koje je na ruski jezik prevela Natalija Vagapova.

Knjiga od sedam stotina stranica, koju je uredila Elena Sagalović, nosi naziv “Svaki grad ima svoje vrijeme”, a njezin  izlazak događa se povodom 85. obljetnice života ugledne prevoditeljice, stoji u priopćenju.

U antologiju je uvršteno deset autora: Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Andrej Heing, Beno Zupančić, Milorad Pavić, Vlado Malevski, Ćamil Sijarić, Dušan Kovačević, Goran Stefanovski i Miro Gavran.

Gavranova “Judita” je prvi puta tiskana u kultnom časopisu “Inozemna literatura” 2003. u Moskvi, a godinu potom izlazi kao samostalna knjiga u izdanju velike izdavačke kuće Azbuka iz Petrograda.

Treće objavljivanje na ruskom još je jedna potvrda bliskosti našeg autora ruskom senzibilitetu – u Rusiji je Gavran do sada imao i 12 kazališnih premijera u Moskvi, Novosibirsku, Novokuznjecku i Petropavlovsku.

Njegova “Judita” je do sada imala 11 izdanja na hrvatskom jeziku, te se pojavila i u prijevodima na 12 jezika.

Uz to, proteklih dana Miro Gavran i supruga Mladena sudjelovali su u Moskvi na konferenciji “Djeca za bolji svijet”  te održali zajedničko predavanje o svome umjetničkom putu i producentskim iskustvima vezanim uz Teatar GAVRAN, prenosi Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari