Pratite nas

Kultura

Labour camp Jasenovac

Objavljeno

na

Knjiga novinara i publicista Igora Vukića ‘Radni logor Jasenovac’ prevedena je na engleski jezik.

Zbog političkih elemenata koji ga prate jasenovački je mit vrlo teško istraživati. Vrlo je lako doći na udar kritičara kojima i zbog interesnih razloga smeta promjena povijesne slike logora.

U vrijeme jugoslavenskoga totalitarizma istraživačima su prijetile zatvorske kazne, čak i internacija u duševnu bolnicu ako bi javno osporavali tada nametnuti broj od 700 000 navodnih jasenovačkih žrtava. Vidimo kako i danas propitivanja jasenovačke mitologije izazivaju snažne reakcije. Stoga nije neobično da su povjesničari izbjegavali to područje, i Jasenovac je u nas jedna od zadnjih povijesnih tabu-tema.

The Ustasha camp in Jasenovac is a sensitive historical theme, which still provokes strong political conflicts more than 70 years after the closure of the camp. During the time of the second Yugoslavia, the camp was made into a myth and one of the main levers for disciplining the society of the time. The Communist Party imposed the number of 700,000 victims and an exaggerated view of the alleged crimes and methods of killing inmates.

The aim was to present itself as sole guarantor of security, because in the case of its „reigning-in“, the fratricidal war would happen again, with Jasenovac as its main symbol. Before 1990, an attempt to point out the absurdity of the 700,000 alleged victims of Jasenovac entailed going to prison or compulsory psychiatric treatment. The documents referenced in this book indicate the need to continue with research of the Jasenovac camp and that in a democratic atmosphere, as far as possible, its realistic historical picture may be reached.

Knjigu možete nabaviti ovdje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Gavranov roman ‘Judita’ po treći puta objavljen u Rusiji

Objavljeno

na

Objavio

Roman Mire Gavrana “Judita” ovih je dana objavila  glasovita izdavačka kuća iz Moskve Centar knjige Rudomino, u sklopu svojevrsne antologije ponajboljih južnoslavenskih autora koje je na ruski jezik prevela Natalija Vagapova.

Knjiga od sedam stotina stranica, koju je uredila Elena Sagalović, nosi naziv “Svaki grad ima svoje vrijeme”, a njezin  izlazak događa se povodom 85. obljetnice života ugledne prevoditeljice, stoji u priopćenju.

U antologiju je uvršteno deset autora: Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Andrej Heing, Beno Zupančić, Milorad Pavić, Vlado Malevski, Ćamil Sijarić, Dušan Kovačević, Goran Stefanovski i Miro Gavran.

Gavranova “Judita” je prvi puta tiskana u kultnom časopisu “Inozemna literatura” 2003. u Moskvi, a godinu potom izlazi kao samostalna knjiga u izdanju velike izdavačke kuće Azbuka iz Petrograda.

Treće objavljivanje na ruskom još je jedna potvrda bliskosti našeg autora ruskom senzibilitetu – u Rusiji je Gavran do sada imao i 12 kazališnih premijera u Moskvi, Novosibirsku, Novokuznjecku i Petropavlovsku.

Njegova “Judita” je do sada imala 11 izdanja na hrvatskom jeziku, te se pojavila i u prijevodima na 12 jezika.

Uz to, proteklih dana Miro Gavran i supruga Mladena sudjelovali su u Moskvi na konferenciji “Djeca za bolji svijet”  te održali zajedničko predavanje o svome umjetničkom putu i producentskim iskustvima vezanim uz Teatar GAVRAN, prenosi Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Od Rame ti ništa ljepše nije!

Objavljeno

na

Objavio

RAMA

Davno reče meni ćaća:
Od Rame ti ništa ljepše nije!
Srce često do nje me vraća,
a oko mi bistru suzu skrije!

Tu najljepše ostavi’ dane,
mada i mi bili smo siroti.
Kad je vidim i srce mi stane
i divi se njezinoj ljepoti.

Ko da Bog stvorio je za se’
ljubomorno od ljudi je krio,
dok je Šćit i jezero krase,
najsretniji u Rami sam bio.

Ali život tužne priče piše,
po svijetu se Ramci raseliše,
vriska djece ne čuje se više
i ramske pjesme nekako su tiše!

Al’ ne da se slomit moja Rama,
sama svoje teško brime nosi.
I u tuzi kad ostala bi sama,
nevoljama s ponosnom prkosi!

Ni moj ćaća s nama više nije,
a njegove riječi svete su za me!
Pa mi oko često suzu skrije,
kad navrati do prelijepe Rame!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari