Pratite nas

Knjigozori Miljenka Stojića: Ovako je to

Objavljeno

na

Osvrt na knjigu: Marijan Sivrić – Ivo Šćepanović, Međugorje – 30 godina fenomena, Matica hrvatska, Čitluk, 2011.

O događajima u župi Međugorje zaista je napisano puno knjiga. I još se pišu. A da ne govorimo o novinskim člancima. No, unatoč svemu tome teško je tuđincu jednostavno shvatiti što se to i što se još uvijek zbiva. Knjiga pred nama postavila si je upravo taj zadatak. I dobro ga je napravila. Hodočasnik, turist, namjernik čitajući je jednostavno će shvatiti gdje je došao i pohvatati glavne niti događanja.

Znamo to, nije sve tako jednostavno teklo. Tadašnja komunistička vlast, najprije utjelovljena u liku mrske milicije, pokušala je sve staviti pod svoj nadzor. Nije išlo, događaji su im klizili iz ruku iako im se nitko nije opirao na neki poseban, uobičajeni način. Ljudi se jedino nisu dali smesti u molitvi kako na Brdu ukazanja, tako u crkvi Sv. Jakova. A glas se neprestano širio, sve do kraja kugle zemaljske. I rijeke ljudi su počele pristizati. Komunistička vlast bila je na mukama. Tamnice su stale otvarati svoja vrata.

Sve je počelo na brdu Crnici, kasnije nazvanom Brdom ukazanja. Nije čudno da autori upravo s tim počinju. Korak po korak odmata se priča koja je stala mijenjati čitav svijet. Polako, ali sigurno, onako kako hodočasničke noge gaze tvrdi hercegovački kamen. Vidi se to na mnogim slikama kojima je prožeta čitava knjiga. Nisu to slike nastale teškom mukom, u nekom posebnom trenutku, prepun ih je čitav kraj međugorske župe. Pred našim očima događa se povijest, ona povijest što će ostati zapisana u doživljajima i knjigama, povijest tako drukčija od negdašnje idile ovoga kraja. Sve se uzbibalo, događaju se velike stvari. Autori pokušavaju naznačiti koliki je broj ljudi došao osjetiti taj novi ugođaj, međutim uzaludan je to posao. Uvijek možemo samo nagađati jer sve i dalje samo teče, teče.

Sivrić kao novinar od početka prati događanja u župi Međugorje, a kasnije se uključio i Šćepanović. Kroz knjigu je vidljivo da im je ruka novinarska, ali onoga novinarstva koje je tako blizu publicistici. Stil im je istančan, jednostavan, sveden na ono bitno. Informacije leže na našim rukama, što ćemo učiniti? Dvojac ne odgovara izravno na to pitanje, ali se valjda podrazumijeva. Zaroniti nam je u duhovnost koja struji iz ovoga kraja. Stalno je to u pozadini ove priče.

Ne bih htio izdvajati neke donesene sličice, osim ovih koje zapravo dopunjuju događaje. Radi se najprije o crkvi Sv. Jakova. Napravljena je prevelikom za onodobni broj vjernika unatoč tvarnoj oskudici. Slučajno? Fratri su i prije i sada čuvari identiteta. Hvala im. Glas o događajima nastavlja se širiti i preko valova radiopostaje. Uspjela zamisao. Kraljica mira polako okuplja svoju djecu.

Vjerujem da će mnogi posegnuti za ovom knjižicom. Nakon što je pročitaju zaputit će se naznačenim stazama i sami iskusivati duhovno bogatstvo koje se ovdje nudi. Za svaku knjigu to je najveći uspjeh.

Miljenko Stojić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. poginuo je vukovarski heroj Blago Zadro

Objavljeno

na

Objavio

Heroj s Trpinjske ceste, koji je sa svojim suborcima uništio desetke tenkova, Blago Zadro poginuo je 16. listopada 1991. godine.

Točno 32 dana kasnije, srpski zločinci su slomili branitelje Vukovara, čija se obrana počela lomiti Zadrinom pogibijom, koji je za nešto više od dva mjeseca postao jedan od legendarnih vukovarskih zapovjednika.

Rođen u Bosni i Hercegovini, (u Donjim Mamićima – Ledinac kraj Gruda) kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u Borovo Naselje, gdje je završio školu, zaposlio se u tvornici “Borovo” i osnovao obitelj.

Početkom demokratskih promjena, aktivno se uključio u politički život toga kraja i postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru te se aktivno uključioe u organiziranje obrane pred velikosrpskim agresorima.

Po izbijanju bitke za Vukovar, zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne legendarne 204. vukovarske brigade Blago Zadro pokazao se izvrsnim organizatorom obrane Borova Naselja.

Pod njegovim vodstvom na Trpinjskoj cesti, koja je zbog toga i prozvana “Groblje tenkova”, zaustavljena je oklopna sila JNA i uništeno na desetke srpskih tenkova i oklopnih transportera. Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, a najstariji Robert (1969.) kasnije, točnije 10. travnja 1992. je poginuo u borbama kod Kupresa.
Koliko je obrana Blage Zadre bila učinkovita, pokazalo se i 14. rujna 1991. godine kad je na Trpinjskoj cesti razbio srpske snage koje su krenule u opći napad na Vukovar.

No kobnog 16. listopada 1991. Srbi su prvi put promijenili taktiku i hrvatske položaje napali s boka. Očito su znali gdje su spojevi jedinica te su prešli Bobotski kanal i rasporedili snage na nasip pruge.

Prodrli su tenkovima i fizički odvojili Borovo Naselje od Vukovara, a istodobno preko Vuke ušli u Lužac. Agresorske su postrojbe zapravo prodrle u Vinogradsku ulicu i obrani došle s leđa. Blago je krenuo prema Vinogradskoj sa šestoricom suboraca.

Hitno je pozvao i Turbo vod kojim je zapovijedao njegov sin Robert

– Oni koji su držali položaje u Vinogradskoj ulici Blagi nisu rekli cijelu informaciju: da su oni već pobjegli i da su Srbi ušli s tenkovima i pješadijom. Zadro je s Kalašnjikovim u rukama krenuo Kupskom ulicom koja izlazi na pola Vinogradske. Mi, Turbo vod, od njega smo bili udaljeni 200-tinjak metara. Kako su granate sipale, morali smo trčati od kuće do kuće, zastati, pa opet trčati. Kad smo došli u Kupsku ulicu, Blago je već ležao mrtav – prisjetio se pripadnik Turbo voda Stipo Mlinarić.

I Josip Šego, koji je tada bio s Blagom, živo se sjeća tih događaja.

– I Blagin drugi sin Tomo htio je krenuti s nama, ali mu otac nije dao. Kao da je predosjećao, Tomo je ocu davao pancirku, ali ga je Blago odlučno odbio riječima: ‘Zaštitni prsluk nemaju ni oni, neću ga ni ja!’. Blago je bio uvjeren da branitelji drže položaj u Vinogradskoj ulici, ni slutio nije da su četnici postavili mitraljez na prugu i na nišanu držali cijelu Kupsku ulicu. Svi koji su prolazili Kupskom bili su zapravo na brisanom prostoru. Blagu Zadru pokosili su rafali iz mitraljeza.

Činom general bojnika Blagu Zadru posmrtno je odlikovao pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju 16. listopada 1998. nakon što su njegovi posmrtni ostaci ekshumirani u ljeto ’98. zajedno s još 937 žrtava iz masovne grobnice.

Njegov sin Robert godinu dana poslije, identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. Otac i sin Zadro počivaju na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Aleji hrvatskih branitelja.

HVALA MU I SLAVA!

 

HRVATSKI VITEZ BLAGO ZADRO

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Marija Pejčinović Burić naglasila važnost reforme izbornog zakona u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatska šefica diplomacije izrazila je u ponedjeljak svojim kolegama iz Europske unije zabrinutost činjenicom da je Hrvatima u BiH, treći put od potpisivanja Daytonskog sporazuma, onemogućeno da izaberu svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvo BiH, priopćilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Marija Pejčinović-Burić sudjelovala je na sastanku Vijeća za vanjske poslove u Luxembourgu na kojem je svojim kolegama iz EU naglasila važnost reforme izbornog zakona u BiH u skladu s odlukom Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju, koji bi zajamčio jednakost triju konstitutivnih naroda u BiH i osigurao izbor legitimnih predstavnika na svim razinama.

Zbog važnosti ovog pitanja predložila je da se ova tema u najkraćem roku stavi na dnevni red Vijeća za vanjske poslove, stoji u priopćenju.

Ministri su razgovarali i o situaciji u Libiji uz fokus na politički proces i stvaranje pretpostavki za održavanje izbora te ukupnu stabilizaciju zemlje.

S UN-ovim visokim povjerenikom za izbjeglice Filippom Grandijem i glavnim direktorom Međunarodne organizacije za migracije Antonijom Vitorinom ministri vanjskih poslova EU-a raspravljali su o vanjskim aspektima migracija. Ministrica Pejčinović Burić kazala je kako se Hrvatska zalaže za strateški, sveobuhvatni i integrirani pristup Europske unije u odgovoru na izazov migracija.

Uslijed kontinuiranog pogoršavanja situacije u Srednjoafričkoj Republici tema razgovora bio je i daljnji pristup i angažman EU-a u potpori stabilnosti, miru i razvoju ove zemlje.

Ministri su razgovarali i o daljnjem pogoršanju situacije u Venezueli te učincima tamošnje krize na širu regiju, posebno u svjetlu pojačanih migracijskih pritisaka na države u okruženju. Razmotrene su i mogućnosti pružanja humanitarne potpore kao i pomoć u otvaranju puta za politički proces, stoji u priopćenju.

Nakon sastanka Vijeća za vanjske poslove, Pejčinović Burić je sudjelovala i na ministarskom sastanku Istočnog partnerstva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari