Pratite nas

Magazin

Ko to more platit…

Objavljeno

na

Što preko medija, što preko društvenih mreža, Hrvati su sasuli paljbu po cijenama na Jadranu smatrajući ih glavnim uzrokom navodno slabe turističke sezone.

Domagoj Pintarić, hrvatski stand up komičar, ovoga puta nije niti pokušao biti duhovit, već je temeljito raščlanio kako smo se kao narod malo precijenili uzdizanjem naše obale. Ona jest lijepa, ali…

“Ko to more platit…

Godinama gledam kako hranimo vlastitu iluziju o tome da imamo nešto neprocjenjivo, nešto što nitko drugi nema, nešto što je toliko posebno da jednostavno ne postoji prava cijena za to. Nije da nemamo ništa, ali čak ni na Jadranskom moru nismo sami, a što se otoka u Mediteranu tiče Grčka ih ima više. No, iz nekog razloga uvjerili smo se da se ni španjolske osunčane pješčane plaže ne mogu mjeriti s našim plažama punima oštrog kamenja, ni turski all inclusive hoteli s bazenčinama ne mogu se mjeriti s našom apartmanskom ponudom, a Italija, Grčka i Francuska zemlje su bez povijesti, spomenika i bilo kakvih zanimljivosti. Mi s druge strane imamo sve! Pa zato i računamo više od svih njih! Jer ko to more platit?!?

Kad bi netko samo zinuo i rekao da pola litre vode od 30 kuna nije normalna cijena iznapadali bi ga da ne razumije kako funkcionira turizam, da je to za prosječnog Šveđanina malo, da su turisti sretni s takvim cijenama, da mi ne želimo masovni turizam nego turizam za goste kojima nije puno platiti 5 eura pola litre vode. Uz sve to pravi domoljubi ne dovode u pitanje najvažniju granu koja hrani većinu proračuna pa zato ne kritiziramo naše sugrađane koji naplaćuju 40 kuna za prolaz do plaže ili 150 eura apartman bez posluge, čišćenja, parkinga ili hrane.

“Nemojte onda dolaziti tu, odite u Grčku ili Tursku!” – bahato su nam s podsmijehom odvraćali na svaku kritiku naši iznajmljivači i ugostitelji uvjereni da će koka nesti zlatna jaja svaki srpanj i kolovoz te da će na račun ta dva mjeseca živjeti do kraja svojih života. Uvjereni da se jedna budala rađa svake minute računali su na milijune stranih turista svake godine.

Neprestanim ponavljanjem mantre da “ko to more platit” valjda su stvarno počeli vjerovati u to da njihovih 6 nazidanih katova apartmanskih grdosija nabijenih jedna do druge nemaju cijene pa su odjednom dnevni najmovi najnormalnije skočili iznad sto eura po danu. Porcije srdelica došle su do 120 kuna, pizze do 90, a sladoledi se plaćaju zlatom u težini kuglice. Tko nema svoj smještaj ili nekog poznatog mjesečnu plaću ostavit će za tjedan dana smještaj u apartmanu bez klime, parkinga, sa starim namještajem i “kuhinjom” koja se sastoji od prastare slavine i jednog električnog ringa.

Ni turisti više nisu naivni

No, ni strani turisti nisu više naivni pa da “prirodne ljepote” plaćaju tri puta skuplje nego što iste ili ljepše ljepote koštaju u Italiji, Španjolskoj, Grčkoj, Turskoj ili bilo gdje drugdje. Kući se vraćaju s ubodima ježeva, porezani na kamenje i s krugom ovčjeg sira u kojem je glinena pločica jer su ga kupili uz cestu. Svaka čast na areni, orguljama, zidinama i palači, ali ne kupujem te nekretnine pa ne znam što točno plaćam 150 eura dnevno.

Već je prošle godine sezona “bila slabija”, ali krivi su redom vrijeme, migranti, kriza, rat u Zimbabveu, Trump, političke prilike, loše oglašavanje, položaj zvijezda i mjesečeve mjene. Ove godine sezona je podbacila. Sad se počinje razmišljati o tome nisu li možda uzroci nerealne cijene, neškolovani kadar unajmljen da odbrusi svakom turistu jer ga ometa na poslu i da donose pića i jela nakon 3 sata jer “imaju puno posla pa ne stignu”. No, i dalje ne možemo prihvatiti da je jedini uzrok pohlepa. Obična ljudska pohlepa.

Sad se pitaju tko je odgovoran?!

Podivljali su svi redom, ne samo iznajmljivači, ulaz u Plitvice – 250 kuna po osobi, plitvički hamburger tj. dvije šnite kruha s malom pljeskavicom – 30 kuna, počinju se naplaćivati plaže, parking je 80 kuna na sat, prijevoz brodicama po otocima košta kao cijelo krstarenje, sat jet skija neprocjenjivo, a ležaljke 40 eura na dan. U isto vrijeme prosječna hrvatska dnevnica iznosi nešto više od 20 eura. To bi reklo da prosječni hrvatski radnik treba raditi tjedan dana da unajmi jedan dan apartmana ili dva sata parkinga. A tjedan dana treba raditi da si priušti večeru u nekom prosječnom restoranu.

Sad kad su stranci preusmjerili svoj interes na Grčku, Španjolsku i Tursku, e, sad se priča o tome tko je odgovoran. Ni ne sumnjam da će tražiti državu da im sanira štete nastale manjkom turista. Iako ih pola ne prijavljuje goste, ne plaćaju porez i imaju ilegalne građevine te neregistrirane automobile.

Pohlepa…Prokleta pohlepa

Veliki domoljubi se ljute kad se o tome priča, ali u Turskoj se za novac koji ovdje nije dovoljan za tjedan dana dobije dva tjedna all inclusive ponude. Pa zašto bismo “našim” neljubaznim domaćinima davali bogatstvo za njihove apartmane kad puno kvalitetniju, bogatiju, zanimljiviju i bolju ponudu možemo dobiti na par sati leta dalje?!

A da ni ne spominjemo manjak bilo kakvih sadržaja u našoj pondui jer zašto bi naši domaćini “bacali novac” na sadržaje i zabavu kad turisti baš hoće samo ležati na kamenju i pržiti se na suncu cijele dane?!?

To je pohlepa. Prokleta pohlepa. Odjednom im nije bilo dosta što su cijelu godinu živjeli na račun dva mjeseca, sad bi uz lagodan život htjeli svake godine novi auto, stan u Zagrebu i šest katova novih apartmana.

Ne ide to tako, društvo! Pohlepa vas izluđuje, nekontrolirana pohlepa u kojoj ništa dobroga nema. Niti je ikada bilo. Ne čini vas sretnim niti ovo što sad imate i uvijek ćete pokušati izmusti još. Propadate, a s vama propada i taj naš čuveni turizam jer to zbilja više nitko ne more platit.”

Domagoj Pintarić/FB./SV.Dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Pobjednik ‘The Voicea’ studij je platio konobareći i sam se brine o obiteljskom imanju

Objavljeno

na

Objavio

25-godišnji Vinko Ćemeraš završio je informacijske znanosti u Mostaru i živi sam u obiteljskoj kući u Čapljini te se brine o imanju i životinjama jer su mu roditelji trbuhom za kruhom najprije otišli u Ameriku i potom u Njemačku.

U finalnoj emisiji “The Voicea” titulu najljepšeg glasa Hrvatske osvojio je Vinko Ćemeraš. Vinko je za finalnu izvedbu odabrao Dvornikovu skladbu i uoči finala za Slobodnu Dalmaciju rekao je kako ni ne bi volio pobijediti jer on voli raditi iz sjene.

Ovaj 25-godišnjak studira informacijske znanosti u Mostaru i živi sam u obiteljskoj kući u Čapljini te se brine o imanju i životinjama jer su mu roditelji trbuhom za kruhom najprije otišli u Ameriku i potom u Njemačku.

Robert i Danijela Ćemeraš zajedno s Vinkovim starijim bratom i tetom bodrili su Vinka u studiju, a s njima je bila i Vinkova djevojka, a nedostajao je samo Vinkov mlađi brat koji trenutno radi u Irskoj.

– Vinko je zlatno dijete. Sam je sebi platio fakultet, ljeti konobario na Čiovu, a zarađeno ulagao u obrazovanje. Nikad nikome na teretu nije bio. Vrijedan je i nikad nije kune tražio, a nije da mu se ne bi dale. Jednostavno je takav. Kad ne bi bio zauzet fakultetom, svirao je, gažirao…- hvali svog nećaka njegova teta. Njegovi roditelji ne skrivaju koliko su ponosni i vesele se što će se ovog svibnja njihova obitelj konačno nakon dugo godina okupiti na istom mjestu.

– Nažalost, nismo već tri, četiri Božića proveli zajedno kao obitelj, ali bit će i to opet. Valja nam malo izdurati. Evo, skoro ćemo, u svibnju, opet biti zajedno u Hercegovini, jer se ženi ovaj sin koji živi u Irskoj – rekao je Vinkov tata za Slobodnu Dalmaciju.

Emotivni Vinko svira gitaru, piše tekstove, sklada i aranžira pjesme. Počeo je pjevati kao petnaestogodišnjak jer je prijatelju nedostajao vokal u bendu. Izvodi pjesme Pearla Jama, Oasisa, Urbana, a sudjelovanje u The Voiceu smatra prigodom da alternativni rock približi široj publici.

Vinko je i autor vlastitih pjesama koje desetak godina izvodi u pubovima i na festivalima. Nastupao je na festivalima Exit i Star, a dio je i Anarhiv dua. Pjesme stvara na engleskom jeziku jer mu tako „puno bolje zvučeˮ.

Čapljinac Vinko Ćemeraš pobjednik trećeg izdanja showa The Voice!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Ponos Hrvatske: Skromni heroj Josip Crljen Jack iz Rude

Objavljeno

na

Objavio

I ove godine udruga Ponos Hrvatske, dnevni list 24 sata i Hrvatska radiotelevizija, dodjeljuju nagradu “Ponos Hrvatske”. Poštene, dobre i hrabre nagradit će 15. put! Dobitnicima će nagrade biti uručene 25. veljače, a do tada ih možete upoznati kroz reportaže u dnevnom listu 24 sata i HRT-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.

Među ovogodišnjim kandidatima ima onih koji su svoje slobodno vrijeme odlučili posvetiti bolesnoj djeci i onih koji su riskirali život spašavajući neznance. Upoznajte skromnog heroja – Josipa Crljena.

Duboka je i hladna Ruda; u predjelu Gaz – i puna virova. Lani u travnju ovdje se slavilo krštenje. A onda je jedan dječak viknuo da se netko utapa. Josip Crljen Jack uskočio je u nabujalu rijeku. Ni trenutka nije razmišljao. U mutnoj rijeci utapala se djevojčica.

– Mišići su mi se skupili, nisan mogao plivati, utrnuo sam cijeli. U tom trenutku ne razmišljaš što se može dogoditi iako nisan znao hoću li isplivati. Jednostavno ne razmišljaš, dođe tako u čovjeku. Čim sam je uhvatio, znao sam – ne puštam je dok ne bude vani i to je to, kaže Josip. Spasio ju je. Izvukli su najprije nju pa njega.

Što je učinio heroj iz Rude – brzo se pročulo. Tražili su ga tih dana, nema tko nije. Jedna gospođa željela mu je donirati mobitel, a on je odlučio da taj mobitel ide djevojčici koju je spasio. Josipa smo snimali i u Stanićima pokraj Omiša – krčio je teren za vilu s bazenom. Ne sebi, drugima. Bagerist je. Vrijedan i pošten, kažu za njega kolege i prijatelji, i ništa mu nije problem.

Dok se nije uvjerio da je djevojčica dobro, kaže, nije mogao spavati. I sam je otac malenoga Mirka.

Medijsku pozornost ne voli; odmah nam je rekao. “Sutra za svoje dijete, da mali može reći što je njegov tata napravio, jedino za to mi je drago. Ja medijima zahvaljujem na svemu, ali meni jednostavno to nije toliko bitno. Bitno mi je samo da je ‘mala’ dobro i da se sve dobro završilo, to je nabitnije”, kaže Josip, piše HRT

Ispovijest heroja koji je iz ledene rijeke spasio djevojčicu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati