Pratite nas

Iz Svijeta

Koalicija Angele Merkel u ‘trajnom stanju krize’

Objavljeno

na

Nespretni kompromis kojim je dovršen spor oko sudbine njemačkog šefa obavještajaca prokazao je okrutnu činjenicu: stranke u vladajućoj koaliciji kancelarke Angele Merkel su partneri bez međusobnih simpatija u disfunkcionalnom odnosu iz kojeg im se ne isplati izaći.

Čelnici koalicije u utorak su završiti skandal koji je trajao 11 dana tako što su smijenili šefa unutarnje obavještajne agencije BfV, optuženog da simpatizira krajnju desnicu.

Njihovo rješenje – promocija šefa obavještajaca Hans-Georga Maassena na bolje plaćen posao u ministarstvu unutarnjih poslova – samo je pojačao napetosti u visokim redovima vladajućih stranaka čiji su čelnici ujedinjeni više zbog straha nego zbog kolektivnog cilja.

To je posljednja u nizu afera koja trese šest mjeseci staru vladajuću koaliciju i prijeti da dodatno našteti autoritetu njemačke vladajuće elite i dovede do godina političke neizvjesnosti u vrijeme dok Njemačka i Europa priželjkuju stabilnu vlast.

Ankete pokazuju da bi konzervativci Angele Merkel i socijaldemokrati, njihov mlađi partner u koaliciji, na novim izborima izgubili veliku količinu glasova koja bi otišla krajnje desnoj Alternativi za Njemačku i zelenima.

Zbog toga se čelnici tih dviju stranaka drže nezgrapno lijevo-desne “velike koalicije” dok Merkel, koja služi svoj četvrti i vrlo vjerojatno posljednji mandat u svojstvu kancelarke, pokušava osigurati političku ostavštinu, a SPD želi ostat relevantan u očima birača.

“Velika koalicija je poput propalog braka u kojem partneri imaju previše isprepletenu imovinu da bi se razdvojili bez velikih gubitaka”, smatra Josef Joffe, urednik iz tjednika Die Zeit.

“Na prijevremenim izborima bi bili uništeni. A ne mogu više ni privući poslušne partnere među četiri oporbene stranke”.

Skandal oko Maassena dogodio se samo dva mjeseca nakon što je Merkel preživjela sukob s bavarskom Kršćanskom socijalnom unijom oko imigracije. To pitanje datira od njezine odluke iz 2015. da ostavi otvorenima njemačke granice za migrante s Bliskog istoka.

SPD je htio smijeniti Maassena nakon što je on propitkivao autentičnot videosnimke iz grada Chemnitza na kojima krajnje desni radikali napadaju migrante.

Njegovom promocijom na poziciju državnog tajnika u ministarstvu unutarnjih poslova Seehofer je pronašao rješenje koje je zadovoljilo zahtjev SPD-a za Maasenovim uklanjanjem iz BfV-a, no koje je negativno utjecalo na ugled koalicije.

Trajno stanje krize

Velika koalicija vlast je preuzela u ožujku, gotovo šest mjeseci nakon prošlogodišnjih izbora. Nakon propasti pregovora između konzervativaca i dvije druge manje stranke nije ostala niti jedna druga realna opcija za novu vladu.

Nakon dogovora o Maassenu u SPD-u raste pritisak prema čelnicima da ponovno razmotre koaliciju ili da poduzmu nešto što će vratiti radnike koji se okreću krajnjoj desnici i ljevici, dok srednja klasa odlazi zelenima.

“Strpljenje u SPD-u oko ove velike koalicije je iznimno tanko”, otkriva Ralf Stegner, visoki dužnosnik te stranke.

Čak je i glavni tajnik SPD- a Lars Klingbeil propitkivao Maassenovu promociju i zaključio kako “moraju napokon izaći iz ovog trajnog stanja krize”.

Odluka kancelarke iz 2015. o migrantima pokazala se ključnim trenutkom za njezino vodstvo koji ju i dalje proganja dok CSU, koji strahuje da će im na bavarskim lokalnim izborima 14. listopada AfD uzeti glasove, pokušava zvučati strogim po pitanju imigracije.

CSU će najvjerojatnije izgubiti apsolutnu većinu u Bavarskoj i time postati još teži partner kancelarki.

Konzervativni blok na nacionalnoj razini u anketama ima oko 30 posto podrške, što je za 3 postotna boda manje nego na izborima u rujnu prošle godine. SPD je na 18 posto, a bio je na 20,5. AfD ima oko 15 posto podrške, a blizu su i Zeleni.

“Zbog toga je u interesu Angele Merkel da zadrži imidž koalicije koja je funkcionalna i sposobna djelovati”, naglasio je Gero Neugebauer, politolog s Berlinskog slobodnog sveučilišta.

“To joj sve manje i manje uspijeva”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Zarif upozorava da bi se i Iran mogao ponašati ‘nepredvidljivo’ kao i SAD

Objavljeno

na

Objavio

Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif upozorio je u srijedu da bi Teheran mogao “nepredvidljivo” postupiti odgovarajući na “nepredvidljive” politike američkog predsjednika Donalda Trumpa.

“Uzajamna nepredvidljivost dovest će do kaosa. Predsjednik Trump ne može biti nepredvidljiv i očekivati od drugih da budu predvidljivi. Nepredvidljivost će dovesti do uzajamne nepredvidljivosti, a nepredvidljivost je kaotična”, rekao je Zarif u govoru na Stockholmskom međunarodnom institutu za mirovna istraživanja (SIPRI).

“Arapi u Zaljevu ne mogu postići stabilnost u regiji trošeći milijarde dolara na kupnju zapadnog oružja. Nikakva strana vojna nazočnost u Zaljevu ne može spriječiti nesigurnost”, kazao je.

Dodao je da arapske zemlje u Zaljevu ne bi smjele pokušavati “kupiti sigurnost izvana” i osudio slanje ratnih mornarica u Zaljev.

“Ako želite razgovarati o sigurnosti, nemojte slati flotile u Perzijski zaljev. To je mala vodena površina. Slanjem flotila ne štitite slobodu plovidbe, nego je ograničavate.”

Velika Britanija, Australija i Bahrein do sada su se priključili američkoj sigurnosnoj misiji pružanja zaštite trgovačkim brodovima na Bliskom istoku.

“Ne možete imati otok sigurnosti zahvaljujući svojoj floti u Perzijskom zaljevu dok SAD vodi ekonomski rat protiv Irana”, rekao je Zarif. (Hina)

 

Iran: SAD pretvara Perzijski zaljev u ‘bure baruta spremno za paljenje’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemačka ukida tzv. solidarni prirez za obnovu bivšeg DDR-a

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka vlada odlučila je u srijedu za najveći dio poreznih obveznika ukinuti plaćanje tzv. solidarnog prireza koji je uveden nakon ujedinjenja dviju njemačkih država kao potpora za gospodarski oporavak bivše Istočne Njemačke.

„Troškovi ujedinjenja su najvećim dijelom pokriveni. Zato danas možemo pokrenuti mehanizam koji će dovesti do toga da od 2021. najveći dio poreznih obveznika više neće morati plaćati solidarni prirez“, rekao je nakon sastanka vlade ministar financija i vicekancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD).

Nacrt zakona predviđa postupno ukidanje solidarnog prireza od 2021. za 90 posto svih poreznih obveznika. Daljnjih 6,5 posto bi plaćalo smanjenu stopu, a samo 3,5 posto onih s najvećim primanjima (preko 74.000 eura bruto godišnjih primanja) bi solidarni prirez plaćalo u istom obujmu kao i dosad.

Unija CDU/CSU, veći partner u demokršćansko-socijaldemokratskoj vladi Angele Merkel, zalagala se za potpuno ukidanje solidarnog prireza.

Solidarni prirez je uveden 1991. kako bi se financirala obnova infrastrukture i gospodarstva na istoku zemlje. Isprva je taj prirez iznosio 7,5 posto, a 1995. je smanjen na 5,5 posto. (Hina)

 

Njemačka obilježava 58. obljetnicu gradnje zloglasnog Berlinskog zida

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari