Pratite nas

Politika

Koalicija Pomak: Predstavljeni neovisni kandidati

Objavljeno

na

Koalicija Pomak, koju čine HSP, HČSP, Obiteljska stranka i Akcija za bolju Hrvatsku, predstavila je u četvrtak nekoliko neovisnih kandidata koji će se naći na koalicijskim listama i ključne momente izbornog programa, a među ostalim se zauzimaju za lustraciju i “deprofesionalizaciju politike”, odnosno za to da saborski zastupnici dužnost obnašaju besplatno.

“Do sada smo u Hrvatskoj imali političku trgovinu, rasprodaju nacionalne imovine, iseljavanje, propast gospodarstva i beznađe. Narod ćemo oslobodit plaćanja troška politike, tereta plaćanja zastupnika. Zastupnici će biti volonteri, bez plaće, plaćat će im se samo troškovi rada”, poručio je predsjednik HSP-a Daniel Srb sa skupa u Histrionskom domu. Uvjeren je da će “samo tako hrvatski narod u Saboru predstavljati oni koji vole Hrvatsku”.

Upitan zbog čega se pravaške stranke ni ovoga puta nisu uspjele dogovoriti o zajedničkom izlasku na izbore, Srb je odgovorio protupitanjem: “Kako se ponašati u situaciji kad neko, npr. HDZ, plati nekog ordinarnog kriminalca da osnuje novu pravašku stranku i onda nas pitaju zašto niste s ordinarnim kriminalcem” te zaključio kako je riječ o “podvalama”.

Ivan Pandža (HČSP) birače je pozvao da se “opredijele za sinove ‘Oluje’ ili sinove UDBA-e”, zauzimajući se za “lustraciju svih koji nisu za dom spremni, svih koji su i danas za zločinačke organizacije AVNOJ i ZAVNOH”.

Predsjednik ABH Željko Cvrtila prozvao je velike stranke da unaprijed namjeravaju prevariti birače. “Varaju, nude jamstvene kartice, lustraciju, ukidanje srbijanske univerzalne jurisdikcije, a kad dođu na vlast, onda ‘figa’, koja je cijelo vrijeme bila u džepu. Nude zapošljavanje, a kad dođu na vlast, plače Lika, Slavonija, cijela Hrvatska”, kazao je Cvrtila i dodao kako je razlika između tih stranaka i Pomaka u tome što u Pomaku postoji istinska volja da provede obećano.

Mate Knezović iz Obiteljske stranke apsurdom je nazvao činjenicu da o ovrhama, umjesto sudova, odlučuje Fina. “To je novi totalitarizam, kojim je duboko ugrožena hrvatska obitelj”, kazao je.

Čelnici stranaka Pomaka otklonili su mogućnost poslijeizborne suradnje s HDZ-om, a kao glavni razlog naveli su to što HDZ ne podržava lustraciju.

Gospodarski program te stranke nazvali su “prosjačenjem u EU”, a SDP-ov “Milanovićevim ispraznicama, naučenim u kumrovečkoj školi”.

Koordinator izbornih aktivnosti Pomaka Vinko Vukadin pozvao je birače desnice da svoj glas ne daju HDZ-u, koji je, kaže, na čelu s Andrejem Plenkovićem završio proces otpočet nakon smrti Franje Tuđmana, a to je lijevi HDZ. Uvjeren je da SDP “još zastupa ideju Jugoslavije”, a da Most povezuje te dvije struje.

Kazao je i kako mu “nije žao nikoga tko bira Plenkovića koji kaže da nije za lustraciju, a onda se na Bleiburgu žali”.

Izvijestio je da je program Pomaka izgrađen na sedam načela, među kojima je glavna lustracija. “Dok se u Hrvatskoj ne provede politička, gospodarska, sudska i politička lustracija, Hrvatska će biti talac jugoelita”, smatra Vukadin.

Kao neovisne kandidate koji će se naći na Pomakovim izbornim listama predstavio je Ivana Miškulina sa osječkog Ekonomskog fakulteta, novinare Maria Filipia i Nadu Prkačin, predsjednika riječke Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Milu Biondića, umirovljenog časnika Maksa Slavičeka, katoličku aktivisticu Ružicu Ćavar i glumca Božidara Alića, koji je poručio kako se obraća Hrvaticama i Hrvatima, dok ga “građani i građanke ne zanimaju jer u 90 posto slučajeva spadaju u one koje treba lustrirati”.

Zauzeo se za ukidanje Zakona o oprostu i “procesuiranje ratnih zločinaca, kao što je četnički klub Milorada Pupovca u Hrvatskom saboru” te poručio kako u Hrvatskoj treba biti registrirana hrvatska pravoslavna crkva, dok “Srpska pravoslavna crkva nema što tražiti na ovim prostorima, jer je dokazano četničko leglo”.

Filipi je uvjeren da će se Hrvatska na izborima “vratiti kući i učiniti što su učinile Mađarska, Poljska i još neke države koje dižu glavu”, dok je Slaviček poručio kako će zastupati “sve one koji su Bogu vjerni i za dom spremni”.

Ružica Ćavar otkrila je, pak, da je do 2000. glasovala za HDZ iz uvjerenja, a nakon toga “kako bi izabrala manje zlo”. “Tada sam vidjela da je zla voda doprla do grla i da moramo naći novu opciju. Ne smijemo glasovati za manje ili veće zlo, nego za nešto što je dobro, a to je zaštita obiteljskih i moralnih vrijednosti i života”, poručila je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Prve projekcije: Tko će sve iz Hrvatske ući u Europski parlament

Objavljeno

na

Objavio

Prema prvim projekcijama o tome kako će izgledati novi Europski parlament, od 12 hrvatskih mjesta HDZ-a osvaja 6, SDP 3, Živi zid 2 i Most 1.

Europski parlament objavio je u ponedjeljak prvu skupinu projekcija o tome kako će izgledati novi parlament na temelju ispitivanja javnog mnijenja u državama članicama provedenih početkom veljače 2019.

Ti se podaci osnivaju na informacijama iz pouzdanih istraživanja koja su provele stručne ustanove u državama članicama, a za Parlament ih je prikupila agencija Kantar Public.

Anketu u Hrvatskoj provela je Promocija plus.

Prema istraživanju provedenom 6. veljače, HDZ osvaja 32,1 posto glasova, što nosi šest zastupničkih mjesta. Na drugom mjestu je SDP sa 17,9 posto glasova i tri zastupnička mjesta. Slijedi Živi zid s 12,3 posto i dva mjesta te Most sa 7,4 posto i jednim zastupničkim mjestom.

Stranke koje ne uspijevaju dobiti zastupničko mjesto predvodi START koja je peta po redu s 5,2 posto glasova, zatim Glas s 4,3 posto, NHR s 3,7 posto, HSS s 3,6 posto, Bandić Milan 365 2,3 posto, HNS 1,8 posto, IDS 1,8 posto, sve ostale stranke 5, 8 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari