Pratite nas

Pregled

Kod Gračana zločin bez kazne

Objavljeno

na

Zagrebačka podsljemenska zona mjesto je brojnih smaknuća poslije Drugog svjetskog rata. U arhivima postoje podaci o više od 800 žrtava.

Stanovnici već godinama upozoravaju na brojne neobilježene grobnice pa su ostali zatečeni činjenicom da se na to nije pazilo kad je najavljena gradnja žičare u Gračanima.

Prije malo više od mjesec dana srušene su barake kao priprema za gradnju nove žičare, a na novom tramvajskom okretištu već se radi. Letimičan pogled na izravnani teren otkriva brojne kosti.

Nagađa se da je ovdje pokopan veći broj hrvatskih i njemačkih vojnika, kao i da se nalazi veliki broj pobijene stoke, rekao je Domagoj Novosel, doktor povijesnih znanosti. Od djetinjstva sluša priče o masovnim grobnicama u svojoj četvrti, a koje istražuje i profesionalno kao povjesničar.

Država je 2012., u sklopu sklopu Ureda za istraživanje komunističkih zločina koji je zatvoren nakon samo godinu dana, počela sondirati teren i vidjeti što se sve nalazi.

Bivša članica Ureda, novinarka Višnja Starešina, kaže da su od svih lokaliteta koje su istraživali Gračani jedan od najjednostavnijih slučajeva.

Grobnice u koje su pokopane žrtve poslijeratnih likvidacija su popisane, jer ih je pedantno vodio bivši ljekarnik gospodin Haramija koji je rukovodio pokapanjima, kaže Starešina, članica ukinutog Ureda za obilježavanje grobova žrtava komunističkog zločina nakon 2. svjetskog rata.

Iz gradskog Ureda za graditeljstvo tvrde da nisu upoznati s lokacijama na kojima se masovne grobnice nalaze.

Za istraživanje lokacija grobišta žrtava Drugoga svjetskog rata zaduženo je Ministarstvo branitelja.

Na upit o pronađenim kostima odgovaraju: Ministarstvo hrvatskih branitelja o tome je zatražilo informacije od nadležnog Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i Ministarstva unutarnjih poslova te ćemo u suradnji s njima pristupiti daljnjem istraživanju i provođenju radnji sukladno svojoj nadležnosti…”

Na istraživanju i dostojnom obilježavanju grobnica u Gračanima inzistirat će, kako neslužbeno doznaje HRT, i pojedini članovi novoosnovanog Vladina Povjerenstva za suočavanje s prošlošću.

Investitor, grad Zagreb, već je započeo radove kad su se pojavile indicije da bi na tom mjestu mogla biti grobnica žrtava iz Drugog svjetskog rata i poraća.

Ministar branitelja Tomo Medved održao je danas na tom lokalitetu sastanak s relevantnim službama nadležnima u ovakvim situacijama.

Najavio je da će sutra početi probno iskapanje kojim će se utvrditi je li riječ o mjestu masovne grobnice. Nakon probnih iskapanja imat ćemo vrlo brzo povratnu informaciju. Ako se pokaže da se radi o mjestu masovne grobnice, slijedi postupanje utvrđeno procedurom, izjavio je ministar Medved.

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

SDA traži prekid gradnje Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

Glavni odbor vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) u Bosni i Hercegovini u subotu je usvojio zaključak kojim od Hrvatske traži da prekine sve aktivnosti na gradnji Pelješkog mosta dok se ne utvrdi međudržavna granica kao i da revidira sklapanje ugovora s Republikom Srpskom o opskrbi plinom rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.

Predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac novinarima je nakon sjednice tog tijela u Sarajevu kazao kako je jednoglasno usvojen zaključak po kojemu je “neprihvatljivo graditi Pelješki most na štetu teritorijalnog intergriteta i suverenita BiH”.

“Prije gradnje mora se ratificirati ugovor o granici BiH i Hrvatske koji je potpisan 1999. godine pri čemu most ne smije dovoditi u pitanje pravo BiH na pristup otvorenome moru. To nije neškodljivi pristup nego apsolutna sloboda kretanja i komunikacije”, kazao je Genjac dodajući kako u SDA sada očekuju da Hrvatska svojim djelima pokazuje da kao članica Europske unije u cjelosti poštuje međunarodno pravo.

Predsjednik Glavnog odbora SDA je kazao kako imaju naznake da će njihova stajališta temeljena na ranijim zaključcima Predsjedništva BiH poduprijeti i Europska komisija. “Očekujemo potporu Europske komisije nakon što su temeljito upoznati sa svim relevantim činjenicama i dokumentima.

Očekujemo da će Europska komisija zatražiti od Hrvatske da prije angažiranja odobrenih sredstava (za gradnju mosta) riješi sporna pitanja s BiH”, kazao je Genjac dodajući kako vjeruje da će uskoro stići takve najave iz Europske komisije.

Za sporazum između Hrvatske i vlasti RS o prenamjeni infrastrukture iz Slavonskog Broda u plinovod za opskrbu rafinerije nafte u Bosanskom Brodu Genjac je kazao kako je po svojemu sadržaju protivan međunarodnom pravu i interesima BiH. “Hrvatska to mora ispraviti i dovesti u sklad s načelima međunarodnog prava po kojima se takvi sporazumi potpisuju isključivo između država”, zaključak je Glavnog odbora SDA kako ga je predstavio Genjac.

Pelješki most više ništa ne može zaustaviti!

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Željka Mitrović Jurić: Moje je djetinjstvo zaključano u 1991.

Objavljeno

na

Objavio

Fotografija uplakane djevojčice u plavom kaputiću obišla je svijet: “Moje je djetinjstvo zaključano u 1991.”

Fotografija Željke Mitrović Jurić, uplakane djevojčice u plavom kaputiću koja je iz Vukovara potjerana 1991. godine obišla je svijet.

Tada šestogodišnju Željku Mitrović Jurić i njezinih četvero sestara i braće te majku srpski su okupatori nakon pada Vukovara odveli u logor u Srijemsku Mitrovicu, odakle su poslije prebačeni u Zagreb. U Zagrebu su kao prognanici živjeli više od deset godina, dok se kao povratnici nisu vratili u Vukovar.

Željka koja je danas majka osmogodišnje djevojčice napisala je knjigu pjesama “ Moja rijeka suza“ koju je predstavila u InMagazinu Nove TV gdje je gostovao i njezin brat Antonio Okreša s tamburaškim sastavom Allegro.

Tom se prilikom prisjetila što je proživljavala prije 26 godina.

„Taj period mog života je jako težak, moje djetinjstvo je ostalo zaključano u 91. Godini. Danas sam majka djevojčice od 8 godina kojoj je teško objasniti zašto sam ja tada plakala i zašto nemam druge fotografije iz svoga djetinjstva“, kaže Željka.

Ističe kako se u tim trenucima osjećala ljubav, zajedništvo i vjera u Boga

„Za vrijeme Domovinskog rata nisam bila u skloništu, već smo cijeli rat proveli u zgradi gdje su nas obilazili mnogi branitelji. Donosili su nam slatkiše i igrali se s nama tako da mi nismo osjećali taj strah rata.

“Imali smo zaštitu i branitelje te smo znali da će nas oni sačuvati“, kaže Željka.

Na naslovnici Željkine knjige nalazi se njezina osmogodišnja kći u istom kaputiću kojeg je i ona nosila prije 26 godina.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari