Pratite nas

Hrvatska

Kod Kristalne kocke vedrine obilježena 24. obljetnica operacije Bljesak

Objavljeno

na

Dvadeset i četvrta obljetnica Vojno-redarstvene operacije (VRO) “Bljesak“ u kojoj je 1995. oslobođena zapadna Slavonija obilježena je u srijedu svečanošću kod spomen-obilježja “Kristalne kocke vedrine” u Okučanima, gdje su počast poginulima odali njihovi suborci, članovi obitelji i prijatelji te najviši predstavnici države, Sabora i Vlade.

Operacija “Bljesak” počela je 1. svibnja 1995. u ranim jutarnjim satima, a u manje od 32 sata hrvatske snage, koje su brojile oko 7200 vojnika i policajaca, oslobodile su 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija.

U operaciji su sudjelovale 32 postrojbe s oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. U oslobađanju zapadne Slavonije poginuo je 51 hrvatski branitelj, a više od 160 ih je ranjeno.

Nakon gotovo četiri godine okupacije oslobođeni su Okučani, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada velikosrpskih agresora na zapadnoslavonskom području. Nakon tri mjeseca, 5. kolovoza 1995. uslijedila je VRO “Oluja” kojom je uspostavljen državno-pravni poredak na cijelom području Republike Hrvatske, osim u istočnoj Slavoniji.

Na svečanosti obilježavanja obljetnice “Bljeska” u Okučanima sudjelovali su hrvatska predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar- Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, izaslanik premijera i ministar obrane Damir Krstičević, ministri unutarnjih polova i hrvatskih branitelja Davor Božinović i Tomo Medved i drugi dužnosnici.

Središnja svečanost na kojoj su pročitana imena poginulih u Bljesku popraćena je glazbenim programom, a prošla je bez govora dužnosnika koji su na spomen- obilježje položili vijence, dok su na 51 kocku vedrine, koje simboliziraju poginule hrvatske branitelje, položene ruže.

Molitvu za hrvatske branitelje poginule i umrle od posljedica ranjavanja u operaciji Bljesak, te za sve poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu predvodio je vojni ordinariji monsinjor Jure Bogdan, iskazujući im zahvalnost što su dali svoje živote za neovisnost i slobodu Hrvatske.

Svečanost obilježavanja počela je u osam sati budnicom ulicama Okučana u izvedbi Orkestra Oružanih snaga RH. U Spomen- parku hrvatskim vitezovima izveden je prikaz ceremonijalnih radnji Počasno- zaštitne bojne, Pukovnije vojne policije i Zapovjedništva specijalnih snaga.

Za posjetitelje je do 16 sati organiziran i Taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike te opreme postrojbi Oružanih snaga RH, prezentacija projekta “Kadet” i studijskih programa Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” te dragovoljnog vojnog osposobljavanja. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Vukovarska bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica

Objavljeno

na

Objavio

Prijenosom osnivačkih prava nad vukovarskom Općom županijskom bolnicom i bolnicom hrvatskih veterana sa Vukovarsko-srijemske županije na Republiku Hrvatsku, o čemu je u četvrtak raspravljao Hrvatski sabor, ta bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar.

Riječ je bolnici koja je dijelila sudbinu Grada Vukovara te je najteže stradala, a promjena statusa polazi od njezina memorijalno-edukativnog značaja u kontekstu Domovinskog rata. S obzirom na značaj te bolnice potrebno je posebnu pažnju posvetiti njezinoj održivosti, što uključuje i onu financijsku.

2. svibnja 1991. godine Hitna služba Medicinskog centra Vukovar uključila u zbrinjavanje ranjenika u Borovo Selu, a tijekom srpnja je formirana ratna kirurgija i opremljeno protuatomsko sklonište.

Prve granate su počele padati na bolnicu 15. kolovoza 1991. godine, a 24. kolovoza 1991. godine je bolnica bila meta avionskog napada. Do 20. studenoga 1991. godine bolnica je zbrinula 4.000 ranjenika, od kojih je 2.250 podvrgnuto dugotrajnim operacijama.

Na bolnicu je padalo svakodnevno prosječno 700 granata. Nakon 20. studenoga 1991. godine odvedeno je i pogubljeno na Ovčari 200 ranjenika i bolesnika, a među njima i 18 djelatnika bolnice. Od 1.040 zaposlenih u Medicinskom centru Vukovar prije Domovinskog rata do kraja rata u bolnici je ostalo 350 zaposlenika.

Bulj: Zaštitite Hrvatsku od GMO-a

Hrvatski sabor raspravio je večeras, među ostalim, i Konačni prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO) kojim će se stvoriti temelj za donošenje provedbenih akata te uspostaviti pravni temelj za procjenu rizika vezanih za karakteristike GMO-a.

‘Mostovac’ Miro Bulj u raspravi je apelirao da se Hrvatska zaštiti od GMO-a i da se od hrvatskih građana ne rade pokusni kunići radi ostvarenja interesa interesnih skupina. Zatražio je i da se afirmiraju domaći poljoprivredni proizvodi, a ne uvozni. Ustvrdio je da se 700.000 hektara poljoprivrednog zemljišta nalazi pod korovom zbog lobiranja uvoznih lobija na uštrb domaće proizvodnje.

Nema više domaće rajčice ni svinjetine, nego uvozne tko za čime hranjene, zaključio je ‘mostovac’. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Osijek: Usvojen županijski proračun za iduću godinu od 1,5 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska Županijska skupština u četvrtak je prihvatila proračun za iduću godinu, u iznosu od 1,56 milijardi kuna, što je za 64,7 posto više u odnosu na ovogodišnji proračun.

Kao razloge povećanja proračuna pročelnica Upravnog odjela za financije Snježana Raguž navela je obvezu prikazivanja rashoda za zaposlene u osnovnim i srednjim školama, što do sada nije bilo prikazivano, a koji u ovome proračunu iznose 493 milijuna kuna.

Kao drugu novinu u proračunu Raguž je navela odluku države o povjeravanju poslova ureda državne uprave županijama, pa od 1. siječnja 2020. godine županija preuzima djelatnike za obavljanje tih poslova, za što je u proračunu osigurano 24 milijuna kuna.

Mostov vijećnik Denis Ambruš u raspravi je prigovorio kako iz proračuna i navedenih promjena nije vidljivo radi li se o daljnjem gomilanju birokracije, ili povećanju kvalitete kako bi građani županije bolje živjeli.

Više od 400 milijuna kuna za velike projekte

Župan Ivan Anušić istaknuo je kako je u proračunu više od 400 milijuna kuna namijenjeno velikim projektima, koji se zajednički financiraju sredstvima županije i EU fondova, a jedan od najveći je nastavak projekta energetske obnove javnih zgrada, vrijedan 138 milijuna kuna.

Naveo je i projekte izgradnje sustava za navodnjavanje vrijedne više od 30 milijuna kuna, izgradnju regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće vrijednog 29 milijuna kuna, te izradu projektne dokumentacije za budući osječki Gospodarski centar, što će se financirati sa 7,5 milijuna kuna.

S obzirom da je Skupština odbila amandman Kluba vijećnika SDP-a o povećanju naknada za novorođenu djecu s 1.000 na 1.500 kuna, iz te stranke su osudili takvu odluku, posebice jer je u proračunu značajno povećan iznos za financiranje djelovanja političkih stranaka.

SDP: Od povećanja proračuna najviše profitirala riznica HDZ-a

SDP-ovci upozoravaju da je županija povećala iznos financiranja političkih stranaka za 50 posto, odnosno na više od milijun kuna, ne računajući naknade koje se isplaćuju vijećnicima. Iz toga, kako drže, nije teško zaključiti da je od ovog povećanja najviše profitirala riznica HDZ-a.

“Dok se s jedne strane HDZ načelno zalaže za jačanje demografskih mjera i to ističe u izbornim kampanjama, a i sam župan Anušić je šef jedne kampanje, s druge strane kad je realizacija u pitanju prednost daju političarima, a ne djeci i obiteljima”, tvrde u županijskom SDP-u. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari