Pratite nas

Koga je sve UDBA ubila, otela ili probala likvidirati

Objavljeno

na

Institucije vlasti BiH i Hrvatske još nisu spremne surađivati s njemačkim pravosuđem, kako bi se konačno rasvijetlile likvidacije hrvatskih emigranata u Njemačkoj, koje su počinili nakon Drugog svjetskog rata pripadnici obavještajnih službi bivše Jugoslavije. A bilo ih mnogo!

udbaši UBIJENI:
1.) Dr. Ivan Protulipac 1946. u Italiji, 2.) Ilija Abramović 1948. u Austriji, 3.) Dinka Domančinović 1960. u Argentini, 4.) Mate Miličević 1966. u Kanadi, 5.) Marijan Šimundić 1967. u SR Njemačkoj, 6.) Jozo Jelić 1967. u SR Njemačkoj, 7.) Mile Jelić 1967. u SR Njemačkoj, 8.) Petar Tominac 1967. u SR Njemačkoj, 9.) Vlado Murat 1967. u SR Njemačkoj, 10.) Anđelko Pernar 1967. u SR Njemačko, 11.) Hrvoje Ursa 1968. u SR Njemačkoj, 12.) Đuro Kokić 1968. u SR Njemačkoj, 13.) Mile Rukavina 1968. u SR Njemačkoj, 14.) KrešimirTolj 1968. u SR Njemačkoj, 15.) Vid Maričić 1968. u SR Njemačkoj, 6.) Ante Znaor 1968. godine u Italiji, 17.) Josip Krtalić 1968. u Italiji, 18.) Nedjeljko Mrkonjić 1968. godine u Francuskoj, 19.) Pere Čović 1968. godine u Australiji, 20.) Mirko Čurić 1969. u SR Njemačkoj, 21.) Nahid Kulenović 1969. u SR Njemačkoj, 22.) Vjekoslav Luburić 1969. u Španjolskoj, 23.) Mijo Lijić 1970. u Švedskoj, 24.) Mirko Šimić 1971. u SR Njemačkoj, 25.) Ivo Bogdan 1971. u Argentini, 26.) Maksim Krstulović 1971. u Engleskoj, 27.) Drago Mihalić 1972. u SR Njemačkoj, 28.) Josip Senić 1972. u SR Njemačkoj, 29.) Dr. Branko Jelić 1972. u SR Njemačkoj, 30.) Stjepan Ševo 1972. u Italiji, 31.) Tatjana Ševo 1972. godine u Italiji, 32.) Rosemarie Bahrić 1972. u Italiji 33.) Josip Buljan-Mikulić 1973. u SR Njemačkoj, 34.) Mate Jozak 1974. u SR Njemačkoj, 35.) Ilija Vučić 1975. u SR Njemačkoj, 36.) Ivica Milošević 1975. u SR Njemačkoj, 37.) Nikola Martinović 1975. u Austriji, 38.) Matko Bradarić 1975. u Belgiji, 39.) Vinko Eljuga 1975. u Danskoj, 40.) Stipe Mikulić 1975. u Švedskoj 41.) Nikola Penava 1975. u SR Njemačkoj, 42.) Ivan Tuksor 1976. u Francuskoj, 43.) Ivan Vučić 1977. u SR Njeinačkoj, 44.) Jozo Oreč 1977. u JAR, 45.) Bruno Bušić 1978. u Francuskoj, 46.) Križan Brkić 1978. u SAD, 47.) Marijan Rudela 1979. u SAD, 48.) Zvonko Štimac 1979. u SAD 49.) Goran Šećer 1979. u Kanadi, 50.) Cvitko Cicvarić 1979. u Kanadi, 51.) Nikola Miličević 1980. u SR Njemačkoj, 52.) Mirko Desker 1980. u SR Njemačkoj, 53.) Ante Kostić 1981. u SR Njemačkoj, 54.) Mate Kolić 1981. u Francuskoj, 55.) Petar Bilandžić 1981. u SR Njemačkoj, 56.) lvan Jurišić 1981. u SR Njemačkoj 57.) Mladen Jurišić 1981. u SR Njemačkoj, 58.) Stanko Nižić 1981. u Švicarskoj, 59.) Ivo Furlić 1981. u SR Njemačkoj, 60.) Đuro Zagajski 1983. u SR Njemačkoj, 61.) Franjo Mikulić 1983. u SR Njemačkoj, 62.) Milan Župan 1983. u SR Njemačkoj, 63.) Stjepan Đureković 1983. u SR Njemačkoj, 64.) Slavko Logarić 1984. u SR Njemačkoj, 65.) Franjo Mašić 1986. u SAD, 66.) Damir Đureković 1987. u Kanadi, 67.) Ante Đapić, 1989. u SR Njemačkoj

NEUSPJELA UBOJSTVA

1.) Mate Frković 1948. u Austriji, 2.) Dr. Ante Pavelić 1957. u Argentini, 3.) Dr. Branko Jelić 1957. u SR Njemačkoj, 4.) Obitelj Deželić 1965. u SR Njemačkoj, 5.) Ante Vukić 1968. u SR Njemačkoj, 6.) Mirko Grabovac 1969. u SR Njemačkoj, 7.) Dr. Branko Jelić 1970. u SR Njemačkoj, 8.) Vlado Damjanović 1970. u SR Njemačkoj, 9.) Dr. Branko Jelić 1971. u SR Njemačkoj, 10.) Gojko Bošnjak 1972. u SR Njemačkoj, 11.) Nikola Vidović 1972. u Francuskoj, 12.) Dane Šarac 1973. u SR Njemačkoj, 13.) Gojko Bošnjak 1973. u SR Njemačkoj, 14.) Dane Šarac 1974. u Francuskoj, 15.) Stipe Bilandžić 1975. u SR Njemačkoj, 16.) Stipe Bilandžić 1977. u SR Njemačkoj, 17.) Franjo Goreta 1980. u SR Njemačkoj, 18.) Luka Kraljević 1982. u SR Njemačkoj, 19.) Luka Kraliević 1983. u SR Njemačkoj, 20.) Danica Glavaš 1986. u SAD, 21.) Ants Tokić 1988. u Australiji, 22.) Tomislav Naletelić 1988. u SR Njemačkoj, 23.) Nikola Štedul 1988. u Škotskoj

OTMICE

1.) Drago Jelik 1949. iz Italije, 2.) Krunoslav Draganović 1967. iz Italije, 3.) Vjenceslav Čižek 1977. iz Italije, 4.) Ivica Novaković 1987. iz SR Njemačke

NEUSPJELE OTMICE

1.) Dr. Branko Jelić 1950. iz SR Njemačke, 2.) Franjo Mikulić 1979. iz Francuske 3.) Bilo je još pokušaja…

NESTALI

1.) Zlatko Milković 1949. u Francuskoj, 2.) Zvonimir Kučar 1963. u Francuskoj, 3.) Geza Pašti 1965. u Francuskoj, 4.) Stjepan Crnogorac 1972. u Austriji

ZdenkoJurilj/VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Nastavit ću promovirati hrvatske interese

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica na odlasku Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u četvrtak u Jeruzalemu hrvatskim novinarima da se neće miješati u politiku novoizabranog predsjednika, ali da će nastaviti promovirati hrvatske interese, iako konkretne planove još nije željela otkriti.

Kad gospodin Milanović preuzme dužnost, neću ga ni kritizirati niti hvaliti ili komentirati njegov rad, ali ću nastaviti raditi na brendiranju Hrvatske, na rješavanju društvenih pitanja od zlostavljanja općenito, ne samo u obitelji, već u školama i drugdje, zaštite okoliša i čistog Jadrana, poručila je Grabar-Kitarović.

Govoreći o planovima za budućnost, Grabar-Kitarović je rekla da ostaje u Hrvatskoj, ali će prvo odmoriti pa razmišljati o ponudama. Predsjednički mandat istječe joj 19. veljače.

Hrvatska predsjednica u četvrtak je sudjelovala na Svjetskom forumu o holokaustu u Yad Vashemu u Jeruzalemu povodom 75. obljetnice oslobađanja nacističkog koncentracijskog logora Auschwitza u kojem je pogubljeno više od milijun Židova.

Dan ranije je u Davosu govorila na panelu pod nazivom “Europa koja raste: gospodarska vitalnost srednje i istočne Europe” gdje je predstavila Inicijativu triju mora, a danas je poručila kako je to vrlo konkretna inicijativa od koje Hrvatska može profitirati “ako budemo pametni”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Svi članovi HSS-a Drenje dali neopozivu ostavku i traže Beljakovu ostavku

Objavljeno

na

Objavio

Na svojoj sjednici održanoj (21. siječnja 2020. svi članovi Općinske organizacije HSS Drenje dali su neopozivu ostavku na sve stranačke dužnosti.

Ujedno Željko Fabric koji je obavljao dužnost predsjednika OO HSS Drenje, Vanesa Pataki – tajnica i Anamarija Mikešić – potpredsjednica, nastavit će obnašati dužnosti članova Općinskog vijeća Drenje, dok zamrzavaju sve dužnosti unutar HSS-a dok je predsjednik Krešo Beljak i ostaju obični članovi najstarije stranke u Hrvata.

Uzrok takvoj odluci je sveukupna politika koju trenutno provodi HSS na čelu s Krešom Beljakom, a koja nanosi izravnu štetu članovima i simpatizerima HSS-a u općini Drenje i šire te ih onemogućava u radu.

Podsjećamo da je u zadnjih nekoliko godina, upornim i strpljivim radom te obnovom djelovanja HSS na području Drenja postigao ugled među stanovništvom ali i zavidne izborne rezultate, Međutim, politikom koju provodi predsjednik HSS-a Krešo Beljak, ugled se neprestance urušava, a naši članovi HSS-a jednostavno ne podržavaju takvu politiku i ne žele biti sudionici daljnjeg urušavanja stranke i pomagači u uništenju koje Beljak sa suradnicima provodi. Većina članova OO HSS-a Drenje traže da se ispišu iz članstva. Njegove izjave najoštrije osuđujemo i neprihvaćamo izvinjenje.

“Ne podržavamo i ne želimo sudjelovati u povratku u najmračnije doba raznih političkih nacističkih i komunističkih diktatura u Hrvatskoj.

Beljak ubija demokraciju u HSS-u i na hrvatskoj političkoj pozornici, a učinio je sve da HSS nema veze sa selom i tradicionalnim vrijednostima iako je sav HSS-ov put prožet idejama konzervativnih političkih vrijednosti poput Boga, obitelji, hrvatstva ili sloge.”, istaknuo je sad već bivši predsjednik OO HSS-a Željko Fabric.

dr. Hrvoje Tomasović pozvao branitelje: Oduprimo se ‘njihovoj’ Hrvatskoj, totalitarizmu i političkoj agresiji koju širi Beljak

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari