Pratite nas

Koga je sve UDBA ubila, otela ili probala likvidirati

Objavljeno

na

Institucije vlasti BiH i Hrvatske još nisu spremne surađivati s njemačkim pravosuđem, kako bi se konačno rasvijetlile likvidacije hrvatskih emigranata u Njemačkoj, koje su počinili nakon Drugog svjetskog rata pripadnici obavještajnih službi bivše Jugoslavije. A bilo ih mnogo!

udbaši UBIJENI:
1.) Dr. Ivan Protulipac 1946. u Italiji, 2.) Ilija Abramović 1948. u Austriji, 3.) Dinka Domančinović 1960. u Argentini, 4.) Mate Miličević 1966. u Kanadi, 5.) Marijan Šimundić 1967. u SR Njemačkoj, 6.) Jozo Jelić 1967. u SR Njemačkoj, 7.) Mile Jelić 1967. u SR Njemačkoj, 8.) Petar Tominac 1967. u SR Njemačkoj, 9.) Vlado Murat 1967. u SR Njemačkoj, 10.) Anđelko Pernar 1967. u SR Njemačko, 11.) Hrvoje Ursa 1968. u SR Njemačkoj, 12.) Đuro Kokić 1968. u SR Njemačkoj, 13.) Mile Rukavina 1968. u SR Njemačkoj, 14.) KrešimirTolj 1968. u SR Njemačkoj, 15.) Vid Maričić 1968. u SR Njemačkoj, 6.) Ante Znaor 1968. godine u Italiji, 17.) Josip Krtalić 1968. u Italiji, 18.) Nedjeljko Mrkonjić 1968. godine u Francuskoj, 19.) Pere Čović 1968. godine u Australiji, 20.) Mirko Čurić 1969. u SR Njemačkoj, 21.) Nahid Kulenović 1969. u SR Njemačkoj, 22.) Vjekoslav Luburić 1969. u Španjolskoj, 23.) Mijo Lijić 1970. u Švedskoj, 24.) Mirko Šimić 1971. u SR Njemačkoj, 25.) Ivo Bogdan 1971. u Argentini, 26.) Maksim Krstulović 1971. u Engleskoj, 27.) Drago Mihalić 1972. u SR Njemačkoj, 28.) Josip Senić 1972. u SR Njemačkoj, 29.) Dr. Branko Jelić 1972. u SR Njemačkoj, 30.) Stjepan Ševo 1972. u Italiji, 31.) Tatjana Ševo 1972. godine u Italiji, 32.) Rosemarie Bahrić 1972. u Italiji 33.) Josip Buljan-Mikulić 1973. u SR Njemačkoj, 34.) Mate Jozak 1974. u SR Njemačkoj, 35.) Ilija Vučić 1975. u SR Njemačkoj, 36.) Ivica Milošević 1975. u SR Njemačkoj, 37.) Nikola Martinović 1975. u Austriji, 38.) Matko Bradarić 1975. u Belgiji, 39.) Vinko Eljuga 1975. u Danskoj, 40.) Stipe Mikulić 1975. u Švedskoj 41.) Nikola Penava 1975. u SR Njemačkoj, 42.) Ivan Tuksor 1976. u Francuskoj, 43.) Ivan Vučić 1977. u SR Njeinačkoj, 44.) Jozo Oreč 1977. u JAR, 45.) Bruno Bušić 1978. u Francuskoj, 46.) Križan Brkić 1978. u SAD, 47.) Marijan Rudela 1979. u SAD, 48.) Zvonko Štimac 1979. u SAD 49.) Goran Šećer 1979. u Kanadi, 50.) Cvitko Cicvarić 1979. u Kanadi, 51.) Nikola Miličević 1980. u SR Njemačkoj, 52.) Mirko Desker 1980. u SR Njemačkoj, 53.) Ante Kostić 1981. u SR Njemačkoj, 54.) Mate Kolić 1981. u Francuskoj, 55.) Petar Bilandžić 1981. u SR Njemačkoj, 56.) lvan Jurišić 1981. u SR Njemačkoj 57.) Mladen Jurišić 1981. u SR Njemačkoj, 58.) Stanko Nižić 1981. u Švicarskoj, 59.) Ivo Furlić 1981. u SR Njemačkoj, 60.) Đuro Zagajski 1983. u SR Njemačkoj, 61.) Franjo Mikulić 1983. u SR Njemačkoj, 62.) Milan Župan 1983. u SR Njemačkoj, 63.) Stjepan Đureković 1983. u SR Njemačkoj, 64.) Slavko Logarić 1984. u SR Njemačkoj, 65.) Franjo Mašić 1986. u SAD, 66.) Damir Đureković 1987. u Kanadi, 67.) Ante Đapić, 1989. u SR Njemačkoj

NEUSPJELA UBOJSTVA

1.) Mate Frković 1948. u Austriji, 2.) Dr. Ante Pavelić 1957. u Argentini, 3.) Dr. Branko Jelić 1957. u SR Njemačkoj, 4.) Obitelj Deželić 1965. u SR Njemačkoj, 5.) Ante Vukić 1968. u SR Njemačkoj, 6.) Mirko Grabovac 1969. u SR Njemačkoj, 7.) Dr. Branko Jelić 1970. u SR Njemačkoj, 8.) Vlado Damjanović 1970. u SR Njemačkoj, 9.) Dr. Branko Jelić 1971. u SR Njemačkoj, 10.) Gojko Bošnjak 1972. u SR Njemačkoj, 11.) Nikola Vidović 1972. u Francuskoj, 12.) Dane Šarac 1973. u SR Njemačkoj, 13.) Gojko Bošnjak 1973. u SR Njemačkoj, 14.) Dane Šarac 1974. u Francuskoj, 15.) Stipe Bilandžić 1975. u SR Njemačkoj, 16.) Stipe Bilandžić 1977. u SR Njemačkoj, 17.) Franjo Goreta 1980. u SR Njemačkoj, 18.) Luka Kraljević 1982. u SR Njemačkoj, 19.) Luka Kraliević 1983. u SR Njemačkoj, 20.) Danica Glavaš 1986. u SAD, 21.) Ants Tokić 1988. u Australiji, 22.) Tomislav Naletelić 1988. u SR Njemačkoj, 23.) Nikola Štedul 1988. u Škotskoj

OTMICE

1.) Drago Jelik 1949. iz Italije, 2.) Krunoslav Draganović 1967. iz Italije, 3.) Vjenceslav Čižek 1977. iz Italije, 4.) Ivica Novaković 1987. iz SR Njemačke

NEUSPJELE OTMICE

1.) Dr. Branko Jelić 1950. iz SR Njemačke, 2.) Franjo Mikulić 1979. iz Francuske 3.) Bilo je još pokušaja…

NESTALI

1.) Zlatko Milković 1949. u Francuskoj, 2.) Zvonimir Kučar 1963. u Francuskoj, 3.) Geza Pašti 1965. u Francuskoj, 4.) Stjepan Crnogorac 1972. u Austriji

ZdenkoJurilj/VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Prva akcija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

Objavljeno

na

Objavio

Iako je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo službeno osnovano u prosincu 1991., prva letačka postrojba HRZ-a ustrojena je još u listopadu 1990.

Na zračnoj luci u Sinju okupili su se članovi Aerokluba Sinj i Split, a pod zapovjedništvom pilota Matka Raosa pripadnici postrojbe odmah su prionuli izrađivanju improviziranih dinamitskih bombi i trenažama za njihovo izbacivanje.

Unutar postrojbe ustrojene su pilotska i skupina padobranaca-diverzanata, a u prvom dijelu 1991. splitski zrakoplovci odradili su niz izviđanja i provodili intenzivnu obuku.

Osnivanjem Zbora narodne garde, ova skupina ulazi u sastav 4. splitske brigade kao Samostalno zrakoplovno odjeljenje.

Od lipnja 1991. odjeljenje je preraslo u samostalni zrakoplovni vod 4. brigade sastavljen od 6 pilota s 3 zrakoplova i 12 padobranaca. Pripadnici voda zrakoplovima i diverzantskim aktivnostima sudjelovali su u oduzimanju oružja i osvajanju objekata JNA.

Prva veća borbena akcija zrakoplovima izvedena je 16. lipnja 1991. kada su na neprijateljsko taborište na planini Dinari ručno izbacivane improvizirane bombe.

Borbena djelovanja izvođena su ultralakim zrakoplovima, s malih visina u sumrak ili noću.

Do siječnja 1992. Zrakoplovni vod Split izveo je više od 70 borbenih letova. U zrakoplovima Utva-75 naoružanim s četiri ručna raketna lansera Osa i raznim bombama.

Jedno od najvažnijih borbenih djelovanja Utvom bio je napad na RTV odašiljač Ćelavac koji je privremeno onesposobljen. Zbog nedostatka opreme, postrojba je bila prisiljena na stalne improvizacije, čiji je vrhunac bila izrada kasetnih bombi od dijelova zaostalih nakon srpskih napada raketama Orkan.

U kolovozu 1992. dobavljen je zrakoplov Antonov An-2 koji je i tri puta na dan prevozio ranjenike na relaciji Dubrovnik-Split-Zagreb.

Petorica su pripadnika postrojbe poginula, a jedan je nestao u borbama na Kupresu. 1993. Samostalni zrakoplovni vod Split pripojen je Zrakoplovnoj bazi Divulje.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Svetkovina Presvetog Trojstva, najvećeg otajstva kršćanske vjere

Objavljeno

na

Objavio

‘U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!’

„Sveti Augustin htio je napisati knjigu o Presvetomu Trojstvu, ali mu nikako nije polazilo za rukom. Tada je usnuo san: vidio je sebe kako šeće obalom mora i vidi dijete na plaži. Dijete je školjkom presipalo morsku vodu u rupu u pijesku. Augustin ga je upitao: ‘Što radiš?’ – Dijete je odgovorilo: ‘Želim presuti more u ovu rupicu.’ – Tu su se velikom filozofu otvorile oči: ‘Upravo tako nemoguću stvar pokušavam i ja jer želim svojim ograničenim razumom shvatiti tajnu Presvetoga Trojstva.’“

Tajna Presvetog Trojstva najveće je otajstvo kršćanske vjere, otajstvo iz kojeg je izašla povijest spasenja.

Kršćanska vjera je vjerovanje u jednoga Boga u Tri Osobe. Svetkovina Presvetog Trojstva slavi se drugačije od ostalih blagdana u crkvenoj godini. Ovdje se slavi temeljna istina vjere o Bogu koji je, kako Katekizam Katoličke Crkve kaže, ‘jedan u trim božanskim osobama: Ocu, Sinu i Duhu Svetomu’.

Crkva i svaki vjernik, slaveći Presveto Trojstvo, zahvaljuje Bogu na djelima stvaranja, otkupljenja i posvećenja ljudskog roda i pojedinačno svakog čovjeka. Ovim blagdanom ispovijedamo da je Bog nad svim, sve je po njemu i on je u svemu. Nad svime kao Otac, sve je stvorio po svome Sinu, a u svemu prebiva u Duhu Svetomu.

Vjerujemo da je sa svima nama milost Gospodina našega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i zajedništvo Duha Svetoga. Već na ulazu u Crkvu, nakon što smo prstom dotaknuli blagoslovljenu vodu i prekrižili se izgovarajući riječi: ‘U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!’ ispovijedamo Presveto Trojstvo – vjeru u jednoga jedinoga Boga u tri osobe: Oca i Sina i Duha Svetoga. I sav naš kršćanski život, od krštenja do smrti, nosi pečat vjere u Presveto Trojstvo.

(laudato.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari