Pratite nas

Koga je sve UDBA ubila, otela ili probala likvidirati

Objavljeno

na

Institucije vlasti BiH i Hrvatske još nisu spremne surađivati s njemačkim pravosuđem, kako bi se konačno rasvijetlile likvidacije hrvatskih emigranata u Njemačkoj, koje su počinili nakon Drugog svjetskog rata pripadnici obavještajnih službi bivše Jugoslavije. A bilo ih mnogo!

udbaši UBIJENI:
1.) Dr. Ivan Protulipac 1946. u Italiji, 2.) Ilija Abramović 1948. u Austriji, 3.) Dinka Domančinović 1960. u Argentini, 4.) Mate Miličević 1966. u Kanadi, 5.) Marijan Šimundić 1967. u SR Njemačkoj, 6.) Jozo Jelić 1967. u SR Njemačkoj, 7.) Mile Jelić 1967. u SR Njemačkoj, 8.) Petar Tominac 1967. u SR Njemačkoj, 9.) Vlado Murat 1967. u SR Njemačkoj, 10.) Anđelko Pernar 1967. u SR Njemačko, 11.) Hrvoje Ursa 1968. u SR Njemačkoj, 12.) Đuro Kokić 1968. u SR Njemačkoj, 13.) Mile Rukavina 1968. u SR Njemačkoj, 14.) KrešimirTolj 1968. u SR Njemačkoj, 15.) Vid Maričić 1968. u SR Njemačkoj, 6.) Ante Znaor 1968. godine u Italiji, 17.) Josip Krtalić 1968. u Italiji, 18.) Nedjeljko Mrkonjić 1968. godine u Francuskoj, 19.) Pere Čović 1968. godine u Australiji, 20.) Mirko Čurić 1969. u SR Njemačkoj, 21.) Nahid Kulenović 1969. u SR Njemačkoj, 22.) Vjekoslav Luburić 1969. u Španjolskoj, 23.) Mijo Lijić 1970. u Švedskoj, 24.) Mirko Šimić 1971. u SR Njemačkoj, 25.) Ivo Bogdan 1971. u Argentini, 26.) Maksim Krstulović 1971. u Engleskoj, 27.) Drago Mihalić 1972. u SR Njemačkoj, 28.) Josip Senić 1972. u SR Njemačkoj, 29.) Dr. Branko Jelić 1972. u SR Njemačkoj, 30.) Stjepan Ševo 1972. u Italiji, 31.) Tatjana Ševo 1972. godine u Italiji, 32.) Rosemarie Bahrić 1972. u Italiji 33.) Josip Buljan-Mikulić 1973. u SR Njemačkoj, 34.) Mate Jozak 1974. u SR Njemačkoj, 35.) Ilija Vučić 1975. u SR Njemačkoj, 36.) Ivica Milošević 1975. u SR Njemačkoj, 37.) Nikola Martinović 1975. u Austriji, 38.) Matko Bradarić 1975. u Belgiji, 39.) Vinko Eljuga 1975. u Danskoj, 40.) Stipe Mikulić 1975. u Švedskoj 41.) Nikola Penava 1975. u SR Njemačkoj, 42.) Ivan Tuksor 1976. u Francuskoj, 43.) Ivan Vučić 1977. u SR Njeinačkoj, 44.) Jozo Oreč 1977. u JAR, 45.) Bruno Bušić 1978. u Francuskoj, 46.) Križan Brkić 1978. u SAD, 47.) Marijan Rudela 1979. u SAD, 48.) Zvonko Štimac 1979. u SAD 49.) Goran Šećer 1979. u Kanadi, 50.) Cvitko Cicvarić 1979. u Kanadi, 51.) Nikola Miličević 1980. u SR Njemačkoj, 52.) Mirko Desker 1980. u SR Njemačkoj, 53.) Ante Kostić 1981. u SR Njemačkoj, 54.) Mate Kolić 1981. u Francuskoj, 55.) Petar Bilandžić 1981. u SR Njemačkoj, 56.) lvan Jurišić 1981. u SR Njemačkoj 57.) Mladen Jurišić 1981. u SR Njemačkoj, 58.) Stanko Nižić 1981. u Švicarskoj, 59.) Ivo Furlić 1981. u SR Njemačkoj, 60.) Đuro Zagajski 1983. u SR Njemačkoj, 61.) Franjo Mikulić 1983. u SR Njemačkoj, 62.) Milan Župan 1983. u SR Njemačkoj, 63.) Stjepan Đureković 1983. u SR Njemačkoj, 64.) Slavko Logarić 1984. u SR Njemačkoj, 65.) Franjo Mašić 1986. u SAD, 66.) Damir Đureković 1987. u Kanadi, 67.) Ante Đapić, 1989. u SR Njemačkoj

NEUSPJELA UBOJSTVA

1.) Mate Frković 1948. u Austriji, 2.) Dr. Ante Pavelić 1957. u Argentini, 3.) Dr. Branko Jelić 1957. u SR Njemačkoj, 4.) Obitelj Deželić 1965. u SR Njemačkoj, 5.) Ante Vukić 1968. u SR Njemačkoj, 6.) Mirko Grabovac 1969. u SR Njemačkoj, 7.) Dr. Branko Jelić 1970. u SR Njemačkoj, 8.) Vlado Damjanović 1970. u SR Njemačkoj, 9.) Dr. Branko Jelić 1971. u SR Njemačkoj, 10.) Gojko Bošnjak 1972. u SR Njemačkoj, 11.) Nikola Vidović 1972. u Francuskoj, 12.) Dane Šarac 1973. u SR Njemačkoj, 13.) Gojko Bošnjak 1973. u SR Njemačkoj, 14.) Dane Šarac 1974. u Francuskoj, 15.) Stipe Bilandžić 1975. u SR Njemačkoj, 16.) Stipe Bilandžić 1977. u SR Njemačkoj, 17.) Franjo Goreta 1980. u SR Njemačkoj, 18.) Luka Kraljević 1982. u SR Njemačkoj, 19.) Luka Kraliević 1983. u SR Njemačkoj, 20.) Danica Glavaš 1986. u SAD, 21.) Ants Tokić 1988. u Australiji, 22.) Tomislav Naletelić 1988. u SR Njemačkoj, 23.) Nikola Štedul 1988. u Škotskoj

OTMICE

1.) Drago Jelik 1949. iz Italije, 2.) Krunoslav Draganović 1967. iz Italije, 3.) Vjenceslav Čižek 1977. iz Italije, 4.) Ivica Novaković 1987. iz SR Njemačke

NEUSPJELE OTMICE

1.) Dr. Branko Jelić 1950. iz SR Njemačke, 2.) Franjo Mikulić 1979. iz Francuske 3.) Bilo je još pokušaja…

NESTALI

1.) Zlatko Milković 1949. u Francuskoj, 2.) Zvonimir Kučar 1963. u Francuskoj, 3.) Geza Pašti 1965. u Francuskoj, 4.) Stjepan Crnogorac 1972. u Austriji

ZdenkoJurilj/VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

VLADA – U Hrvatskoj niža stopa nezaposlenosti od eurozone

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je u četvrtak prihvatila izvješće o provedbu aktivne politike zapošljavanja u 2018., a ministar rada Marko Pavić tom se prilikom pohvalio da Hrvatska ima stopu nezaposlenosti od 7,5 posto, što je manje od prosjeka eurozone.

Već peti mjesec stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj manja je od one u eurozoni, izjavio je Pavić na sjednici Vlade te posebno naglasio 96.058 više zaposlenih nego prije tri godine.

U prve dvije godine mandata ove Vlade osigurano je 4,5 milijarde kuna za programe zapošljavanja, a ove godine na raspolaganju je dvije milijarde kuna.

Predstavljajući izvješće, ministar se posebno osvrnuo na kritike  vezane uz ugovore na određeno vrijeme koje se nude mladima.

I na tom je području, istaknuo je, prisutan pozitivan trend pa poslodavci unutar godine dana sve više prebacuju mlade zaposlenike iz određenog u neodređeni radni status. Tako je je 2015. fiskalnu olakšicu za to koristilo 33.000 poslodavaca, a 2018. bilo ih je 101.000.

“Politika Vlade je dovela do toga da imamo jednu od najnižih stopa nezaposlenosti, ubrzanje gospodarskog ciklusa i povećanje stope zaposlenosti koja je u trećem kvartalu prošle godine iznosila 66 posto”, istaknuo je ministar rada.

Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja za razdoblje od 2018. do 2020. Vlada je donijela u prosincu 2017. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Krunićev otac: ‘Ovdje se radi o plaćenom ubojstvu’

Objavljeno

na

Objavio

Istraga o ubojstvu poduzetnika bez konkretnih rezultata

Istraga o ubojstvu banjolučkog poduzetnika Slaviše Krunića, koji je ubijen u ponedjeljak u zasjedi, za sada je bez konkretnih rezultata, a njegov otac izjavio je u četvrtak kako vjeruje da njegovo ubojstvo nema veze s politikom i da je zapravo naručeno iz sasvim drugih razloga.

“Ovdje nije u pitanju politka, ovdje nije u pitanju mržnja, ovdje je u pitanju plaćeno ubojstvo”, izjavio je Dragomir Krunić na komemoraciji koja je u povodu smrti njegovog sina organizirana u Banjoj Luci prije sprovoda na groblju u mjestu Glamočani gdje je i ubijen.

Otac ubijenog poduzetnika kazao je kako vjeruje da će policija rasvijetliti slučaj ubojstva njegovog sina iako je s njima imao “nesporazuma i problema”.

Najavio je i kako će tvrtke koje je vodio Slaviša  Krunić nastaviti poslovati jer o tome ovisi sudbina gotovo dvije tisuće zaposlenih i članova njihovih obitelji.

Komemoraciji su nazočili visoki dužnosnici Srpske demokratske stranke (SDS) koja je u RS u oporbi, uključujuči tu aktualnog stranačkog predsjednika Vukotu Govedaricu te ministra sigurnosti Dragana Mektića. Iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) bio je samo gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić, a došao je i ravnatelj policije Darko Ćulum.

Slaviša Krunić (48) ubijen je u dobro planiranom napadu u ponedjeljak navečer, a tada je smrtno stradao i njegov tjelohranitelj Žarko Pavlović.

U razmjeni vatre teško je ozlijeđen drugi tjelohranitelj koji je uspio ubiti jednog od napadača kasnije identificiranog kao Željko Kovačević.

Policija Republike Srpske u srijedu je kao supočinitelje ovog zločina kazneno prijavila još dvojicu muškaraca, od kojih je jedan ispitan te je u pritvoru, a drugi se nalazi u bijegu.

U okolici imanja u Glamočanima gdje je počinjeno ubojstvo policajci su u četvrtak pronašli dvije odbačene strojnice i okvire sa streljivom i vjeruju kako je upravo to oružje korišteno u napadu na Krunića. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari