Pratite nas

Pregled

Kohorst: Izrael mora prihvatiti tehničke uvjete za zrakoplove F-16 kako bi bili prodani Hrvatskoj

Objavljeno

na

Američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst u petak je, vezano uz problem oko prodaje modificiranih izraelskih zrakoplova F-16 Hrvatskoj, izjavio da Izrael mora prihvatiti zadane tehničke uvjete kako bi američka strana pristala na prodaju 12 borbenih zrakoplova, rekavši da se tu radi o tome tko posjeduje pravo na tehnologiju i intelektualno vlasništvo.

“Izraelci moraju prihvatiti naše tehničke zahtjeve i kada se to učini možemo krenuti dalje i prodaja zrakoplova biti će odobrena”, kazao je Kohorst na blagdanskom domjenku i oproštajnoj svečanosti izraelske veleposlanice Zine Kalay Kleitman.

Prema njegovim riječima, SAD je Izraelu dvije godine ponavljao o kojim se tehničkim zahtjevima radi te da je pomalo iznenađen “da sada imamo ovaj zastoj”.

Također, pojasnio je, pitanje je tko će platiti prenamjenu jer SAD i Locheed Martin moraju obaviti posao pošto su “oni ti koji posjeduju tehnologiju i intelektualno vlasništvo”.

“Iako nisam uključen u pregovore, mislim da Izraelci jednostavno nemaju izbora jer se radi o intelektualnom vlasništvu Lockheed Martina i oni moraju dati zeleno svjetlo za transfer”, rekao je američki veleposlanik novinarima.

Na pitanje da li smatra da je Izrael, prešutivši da je naknadno ugradio svoje sofisticirane elektronske sustave, nepošteno pobijedio na javnom natječaju za borbene zrakoplove vrijedne 500 milijuna američkih dolara, odgovorio je da “ne zna koja je bila njihova pregovaračka strategija”.

“Uvjeren sam, međutim, da su svoju ponudu dali u dobroj vjeri”, rekao je Kohorst i istaknuo da su Hrvatska, SAD i Izrael “veliki saveznici” i da bi trebali pronaći rješenje za ovaj problem.

Premijer Andrej Plenković u petak je izjavio da Hrvatska, što se tiče isporuke izraelskih aviona F16, nije ni u kakvoj opterećujućoj situaciji, budući da je sve što je napravljeno s hrvatske strane bilo korektno te je izrazio uvjerenje da neće biti ugrožen proces nabave zrakoplova.

Teret dobivanja suglasnosti za isporuku aviona je na izraelskoj strani, rekao je Plenković u Tuheljskim Toplicama.

Izraelska veleposlanica je izrazila nadu u pozitivan ishod slučaja jer je “u interesu i američke i izraelske strane da se tehnički problem riješi”.

“Svi smo zainteresirani da nađemo rješenje i uvjerena sam da će tako biti”, kazala je Kleitman i pozvala na “strpljenje”.

“Nadam se da će se sve riješiti do kraja godine”, dodala je izraelska veleposlanica kojoj za mjesec dana ističe četverogodišnji mandat.

Hrvatska se vlada u ožujku odlučila na kupnju 12 izraelskih borbenih zrakoplova F-16 Barak starih tridesetak godina. Prethodno je, u ljeto 2017., poslala zahtjev za nabavu zrakoplova u pet država – SAD-u, Švedskoj, Grčkoj, Južnoj Koreji i Izraelu. U listopadu prošle godine otvorene su ponude i izraelska je bila izabrana kao najpovoljnija.

Da bi prodala zrakoplove Hrvatskoj kao trećoj zemlji, Izraelu treba odobrenje SAD-a. Prema izraelskim medijima, prodaju zbog nadogradnje američkih zrakoplova F-16 ne dopušta ministar obrane James Mattis.

Veleposlanica Kalay Kleitman je u svom oproštajnom govoru na svečanosti u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) kazala da “ne žali niti jednog dana provedenog u Hrvatskoj”, gdje će se vraćati i privatno, nakon što za mjesec dana napusti veleposlaničko mjesto. Kazala je da su dvije zemlje učinile puno na razvoju svojih odnosa te da joj je drago da što više Hrvata putuje u Izrael i ocijenila da je kod mnogih “osvještena činjenica da se Izrael od svog osnutka prije 70 godina svih tih 70 godina bori za svoj opstanak”.

Video vezom se nazočnima obratio i izraelski premijer Benjamin Netanyahu koji je kazao da “Hrvatska i Izrael grade mostove suradnje i prijateljstva”. Na svečanosti je nazočio i posebni izaslanik premijera Netanyahua koji je svima čestitao kršćanski blagdan Božić i židovski blagdan Hanuku – “blagdan svjetlosti” koji su ove godine pali na isti datum.

(Hina)

Krstičević: Nismo dobili službenu obavijest o stopiranju isporuke F – 16 Hrvatskoj

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari