Pratite nas

Gospodarstvo

Kolakušić o dugovima Agrokora: Realan je strah da će građani na kraju platiti

Objavljeno

na

Dok veliki Agrokorovi dobavljači zasad šute i čekaju rezultate revizije za cijeli koncern – srednji dobavljači iz sektora poljoprivrede optimistični. Neki bi čak i vlasnički ušli u Agrokorove tvrtke.

Riječ revizija jako moćno zvuči – je li to tako? Kako Vi do sada vidite predstavljene rezultate revizije u Agrokoru?

Mislim da građani očekuju i vjeruju da su revizijska izvješća prepuna konkretnih podataka, brojki, da je to sve precizno, da ima neku težinu. Donio sam desetak revizijskih izvještaja iz koncerna Agrokor za 2015. godinu, ona nemaju niti jedno slovo personalizacije. Dakle, to su potpuno identični obrasci kojima se samo navodi dužnost uprave da ispravno iznese financijske podatke. Dužnost revizora je da pogleda da su oni u skladu s međunarodnim standardima. Tu od nikakvog mišljenja, nema ničega.

Na žalost, ovako izgledaju 90 posto svih revizorskih izvješća koja su priložena uz trgovačka društva. Dakle, sve to možete vidjeti na stranicama sudskog registra, dolje imate link, na Finu gdje su objavljena zadnja financijska izvješća. Ona ne govore ništa i ne daju nikakvu težinu. Jedino što daje težinu je nalaz porezne uprave. To je nešto što smo mi morali zahtijevati i ako je istina da 17 godina nije bilo ni nadzora u Agrokoru, onda je to jedna velika tragedija i katastrofa. Jedino nalaz porezne uprave je meritoran. Zbog čega? Zato što ove nalaze daju privatne tvrtke koje se plaćaju. Pa sad vidimo, dakle, iste podatke, jedna tvrtka koja je plaćena ranije je dala na jedan način, a druga privatna tvrtka na drugi način. To nisu dokumenti koji se mogu koristiti u bilo kakvim sudskim postupcima.

Što će biti u ponedjeljak?

Pa ne znamo što će biti, ali što god da bilo to nije odgovor na pitanja koja zanimaju mene i hrvatske građane – je li knjigovodstvo valjano vođeno ili nije.

Građane zanima je li bilo kriminala u koncernu Agrokor – tko može dati odgovor na to pitanje?

Isključivo porezna uprava. Imate poreznu upravu. Nekad smo imali financijsku policiju koja je nažalost ukinuta 2011. Porezni USKOK ima svega 10, 12 ljudi, a morao bi imati 200 ljudi minimalno. Porezni USKOK bi morao građanima vratiti ogromne novce. Kad idete u drugim državama IRS (porezna uprava) to je početak i kraj svega. Prvo poreznici utvrde sve, pripreme sve, svaki list preokrenu i onda daju gotov predmet Državnom odvjetništvu. Pa ne mogu državni odvjetnici koji se većinom bave sasvim drugom vrstom kriminala, redovne pljačke, bankomati itd., raditi ovako komplicirane stvari. To prvo moraju utvrditi poreznici i dati gotove materijale. Bez nalaza porezne uprave mi nikada nećemo imati kvalitetan odgovor.

Je li sada za to kasno?

Naravno da nije, nikad nije kasno. Kasno je samo za naplatiti, možda neka porezna dugovanja koja su bila iz ranijih godina, s obzirom na to da su skraćeni zastarni rokovi, ali za utvrditi istinu, nikada nije kasno. Pa to je prvo što se moralo učiniti, prvo su svi poreznici morali ući u sve kompanije.

Mislite li da Rusi, odnosno Sberbank ima osnove kada traže da država vrati Agrokorov dug prema njima?

Poanta donošenja zakona, naravno da država ima pravo donijeti zakon za sistemski važne tvrtke. Međutim, ovdje je potpuno jasno da se radio zakon koji je pisan isključivo za jednu kompaniju, a to je nedopustivo. Kaže se da posluje desetak tvrtki koje odgovaraju tim uvjetima. To nije istina, zato što su to tvrtke u državnom vlasništvu i država može svaki dan promijeniti upravu, a ovdje se radi isključivo o promjeni uprave i imenovanju povjerenika kojeg je direktno imenovala Vlada. Nije ga imenovao sud. Da bi imao značaj suda, mora imati opciju izbora između dvije mogućnosti. Ovdje te opcije nije bilo i sud nije sud. To će vam na svakom sudu Europske unije i svijeta će vam to biti utvrđeno.

Ima li kakvog razloga za strah da će građani na kraju platiti dio dugova?

Na žalost, ima zato što smo se upetljali u jednom tako lošem zakonu koji nikada nije smio biti donesen. To je zakon kojim se vrijeđaju zakonska prava jedne osobe. Sve što je bitno postojalo je u stečajnom zakonu i tada nitko ne bi mogao podnijeti nigdje nikakvu tužbu i građani sigurno ne bi platili ništa.

(Hrvatska Danas)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Hrvatska u novu turističku sezonu kreće s 940 milijuna eura investicija

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatskoj se tijekom 2018. godine očekuju investicije u turizmu ukupne vrijednosti gotovo 940 milijuna eura, od čega se 628 milijuna eura odnosi na ulaganja u privatnom sektoru, a 311 milijuna eura na ulaganja u javnom sektoru.

Najavljene investicije u privatnom sektoru uključuju ulaganja u hotele, kampove, nautiku i ostale vrste smještajnih objekata, sadržaje i atrakcije, a investicije u javni sektor uključuju ulaganje u centre za posjetitelje, plaže, šetnice…

Ministarstvo turizma i ove je godine pripremilo anketu investicija u turizmu za narednu godinu. Anketom su obuhvaćene sve županije te turističke tvrtke, a riječ je o anketi s unesenim podacima koji su dostavljeni u Ministarstvo turizma. Prema rezultatima ankete, u 2017. godini iznosile su 817 milijuna eura, dok su 2016. godine iznosile 676 milijuna eura, piše Novi list.

Iduće godine očekuje se početak realizacije nekih od najvećih turističkih investicija u posljednjih nekoliko godina, kao što su izgradnja i rekonstrukcija Hotela Belvedere u Dubrovniku ukupne vrijednosti veće od 900 milijuna kuna te projekt investicijske banke Arqaam Capital i hotelske kompanije Four Seasons Hotels and Resorts u uvali Brizenica na otoku Hvaru, vrijedan oko milijardu kuna.

Maistru očekuje dovršenje te otvorenje Hotela Park 5* u Rovinju vrijednog 539 milijuna kuna. Veliki broj investicija planiran je u Istri gdje tvrtka Valamar u Girandella Resortu u Rapcu ulaže u izgradnju Maro Hotela, te rekonstrukciju postojećih objekata Valamar Argosy u Dubrovniku i Valamar Pinia Suites u Poreču.

Plava laguna će u idućoj godini krenuti u rekonstrukciju hotela i turističkog naselja Laguna Park u Poreču, a tvrtka Istraturist Umag najavila je rekonstrukciju Hotela Sol Umag te kampa AC Stella Maris.

Isto tako, najavljene su i brojne investicije na kontinetu, među kojima su izgradnja Ivanovog doma, rekonstrukcija depadanse Arcadia Sa, te rekonstrukcija Švicarske vile u sklopu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice. Spomenuti smještajni kapaciteti bit će u kategoriji 4 zvjezdica.

Osim toga, očekuje se i rekonstrukcija hotela Panorama u Prelogu kroz koju će se napraviti rekategorizacija hotela na 4 zvjezdice te povećati smještajni kapaciteti, piše Novi list.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Željko Glasnović: Mi smo u polusocijalizmu – ‘Croslaviji’

Objavljeno

na

Objavio

Vrijeme je za odmak od gudura Balkana, vrijeme je za stvaranje funkcionalne države.

Umjesto Singapura jugoistočne Europe, pretvorena je u državu nalik propalog društvenog eksperimenta zvanu SFRJ.
Državu vode isti ljudi s istim mentalnim sklopom.

Tranzicija društva od socijalizma ka modernom društvu zaustavljena je zbog rata, a nakon rata je provedena djelomična tranzicija dijela državne uprave.
Mirovinski, zdravstveni i školski sustav je ostao u socijalističkim okvirima (“besplatnog”).

Sloboda tržišta rada zbog državnih namještenika u tim segmentima su ostale u socijalističkim okvirima političke uvjetovanosti (poslušnosti).

Demokracije i slobodnog društva ne može biti. Mi smo u polusocijalizmu – Croslaviji, napisao je Željko Glasnović.

Bog i Hrvati/ce

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari