Pratite nas

Gospodarstvo

Koliko košta monetarni suverenitet? Aktualno sij. 252015

Objavljeno

na

Europska Centralna Banka napokon je promijenila monetarnu politiku, pa će po novoj odluci unutar eurozone kupovati državne obveznice na primarnom tržištu, a unutar EU i na onom sekundarnom, što će reći da će otkupljivati državne obveznice koje se nalaze i u bankama.

Quantitavive easing (QE) u osnovi znači ‘kupnja državnih obveznica od strane centralnih banaka’. Metoda se rodila poslije 2001. godine s ciljem da se smanji razina kamatnih stopa od utjecaja svemogućeg slobodnog tržišta. Nakon što se uvidjela činjenica da potiskivanjem monetarnoga suvereniteta država (što se desilo dvadesetak godina prije pojave QE) financijski sustav i ekonomija ne funkcioniraju baš najbolje, nije se moglo reći “oprostite sve smo pogriješili”, pa se smislio taj novi termin, koji zapravo predstavlja metodu i namjeru da se težište monetarne suverenosti ponovo pomjera prema državama, s ciljem saniranja javnih računa.

To što je ECB donijela 22. siječnja 2015. nije sve ekonomiste dovelo do ushićenja kao našega Ministra Financija. Mnogi uviđaju kontradiktornosti programa, jedno mnoštvo ekonomskih varijabla i nejasnoća koje stvaraju još i više političkih nepoznanica. Obzirom da je ova odluka donijela zapravo pravu konfuziju najrazličitijih mišljenja i stavova, oni smireni pozivaju na refleksiju nad efektivnom europskom situacijom.

Ono po čemu je najnoviji monetarni program ECB očito nejasnog karaktera proizlazi iz činjenice da se pri donošenju programa nisu promijenili uvjeti spornog ugovora fiscal compact, koji traže 60% duga u odnosu na BDP. Na fiscal compact, odnosno politici fiskalne štednje i dalje inzistira Njemačka, a Mario Draghi odobrovoljio je kancelarku Merkel naznakom kako je ovaj monetarni program na tragu ubrzavanja tih fiskalnih reformi. Međutim, obzirom se fiscal compakt pokazao recesijskim modelom, a da monetarna ekspanzija ne ide uz fiskalnu štednju, ovaj je program za sada u najmanju ruku nejasan. Njemačka stalno upozorava na rizike “kvantitativnog popuštanja”, međutim, neki izvori donijeli su zaključak da će se prihodi (a s time i rizici) te monetarne operacije preusmjeravati u nacionalne središnje banke, koje bi onda mogle pomoći stabilizaciji društvenih računa, a da će Njemačka u svemu tome profitirati čak četvrtinu ukupnog novčanog dohotka.

Problem kreditne nestašice postoji već duže vrijeme u Europi, ali njeni uzroci nisu u nelikvidnost banaka, pa da bi sada trebale još više likvidnosti. Svima je postalo jasno da će sve dok ekonomija ne oživi, krediti čamiti u bankama bez obzira na njihovu likvidnost. Pritom, jedini način da se oživi ekonomija je povećanje javne potrošnje. Moglo bi se to postići smanjenjem poreza, ali da se pritom ne smanji javna potrošnja za isti iznos. To bi u biti značilo da u ekonomski sustav ulazi nekakav novac koji nije dug, što je u razmjerima javne svjetske financijske paradigme još uvijek jedna totalna tabu tema, pa se stoga govori o QE. Bilo kako bilo, ovo pomjeranje dohotka i rizika na nacionalne centralne banke ostavlja kreativan prostor samim europskim  državama da iz toga izvuku najbolje što znaju, što mogu i što moraju. Ovdje bi samo još trebalo napomenti da pad prinosa na državne obveznice umanjuje profite koji proizlaze iz štednje, pa bi kapital skriven u štednji mogao lakše prihvatiti rizik i aplicirati se na konkretne investicijske programe.

Američki se QE razlikuje od europskog, on se sastoji od direktne kupnje državnih obveznica i plafona javnoga duga koji se stalno diže. Oni nemaju fiscal compact i navikli su da bogatije države uvijek kreditiraju one siromašnije. Stoga Sjedinjene države nemaju problema da sa fiskalnom ekspanzijom podržavaju onu monetarnu. Ako novac cirkulira unutar javne potrošnje, ako se nude profiti, sasvim je prirodno da će se ulagati, graditi, stvarati, zapošljavati i trgovati. Problem tko će vratiti novac u SAD momentalno je u drugom planu, jer FED vodi monetarnu politiku po kojoj unaprijed troši svoju potražnju. Američkom narodu i njihovoj kako sami vole reći ‘vodećoj demokraciji’ ostaje za odgovoriti na permanentno prošlo, sadašnje i buduće pitanje: komu oni to zapravo trebaju vratiti novac i tko je taj američki monetarni suveren?

I dok još uvijek nije potpuno jasno kako će se QE odvijati unutar eurozone, pozicija naše Hrvatske je takva da je svima već jasno kako ona unutar toga programa ne sudjeluje na primarnom tržištu, nego samo posredno na sekundarnom, preko banaka. Dakle, prodaja naših obveznica po minimalnim kamatama, kao izgledna mogućnost za članice eurozone, za nas ne dolazi u obzir. Mi bi se morali pomiriti članstvom u Europskoj Uniji sa ugovorima (koji su ovim monetarnim programom po svemu sudeći trenutno poništeni) po kojima nemamo monetarni suverenitet. Trebali bi ostati periferna članica EU doslovno pod financijskom supervizijom privatnih poslovnih banaka kao i do sada. Neki se vesele što će naše obveznice bez obzira na rizik biti tražene i da će dobiti na značaju, jer će kamate naših obveznica biti veće od kamata na obveznice sretnijih EU zemalja. Samo neka nam još i objasne u čemu je tu sreća?  Ono što je profesor Luka Brkić rekao, da se Hrvatska (u makroekonomskom smislu) nalazi u svojevrsnoj shizofrenoj situaciji,  posve je točno. Stoga najbolje što sada naša politika može raditi je nastavak procesa ukidanja devizne klauzule uz široku, ozbiljnu i povrh svega ujedinilačku domovinsku raspravu o povratu monetarnoga suvereniteta.

Koliko košta monetarni suverenitet? Guverner Vujčić je izvukao računicu da bi ukidanje devizne kaluzule koštalo skoro 8 mlrd. eura, nije ga nitko ni za šalu priupitao u koliko bi to moglo ići rata? Srećom za njega pa još nitko nije izvukao javnu računicu koliko je zapravo Hrvatsku koštao gubitak monetarnoga suvereniteta i dosadašnje kamatarenje uz deviznu klauzulu, a koliko bi koštao nastavak toga procesa? Nezavisni zastupnik Branko Vukšić iznio je tezu da su gospodin Rohatinski i gospodin Vujčić svojom monetarnom politikom nanijeli više štete građanima ove zemlje nego što je nanijela agresija na Hrvatsku. Teza je nategnuta jer potpuno zanemaruje odgovornost zakonodavca koji je monetarnoj vlasti dao takve ovlasti. Nije li vrijeme da se prestane igrati skrivača i posve jasno kaže da Hrvatska naprosto mora izabrati drugi put i započeti monetarne procese približavanja svojoj vlastitoj valuti kuni? Odnosno pristupiti procesima povrata monetarnoga suvereniteta, koji će uz jačanje domaće potražnje napokon otkriti i zaštiti naše komparativne ekonomske prednosti.

Jedino putem jačanja domaće potražnje mogu se zapravo otvoriti ti toliko traženi procesi stvaranja novih radnih mjesta, jačanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i dizanje standarda. Svaki drugi put je odlazak u još dublje kreditno ropstvo i snena ekonomska iluzija da se može živjeti od stranih kredita ili da će nam boljitak donijeti netko drugi.
Patriot, Jung-Fu

Bez dvojbe, jedan muž može narodu premnogo učiniti. Ali jedan muž uvek ostaje samo jedan muž, i bio velik kako mu drago, narod koj ga je rodio i velikim učinio, još je većji od njega. A narod koj je pao samo na jednoga muža, vredno je i morada propadne. — Ante Starčević

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Hrvatska povukla kandidaturu za sjedište Europske agencije za lijekove

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je povukla zagrebačku kandidaturu, navodi se u priopćenju, jer “u postupku koji prethodi donošenju odluke” o budućem sjedištu EMA-e svi kriteriji nisu vrednovani na jednaki način “te je postupak bio podložan sugestivnim ocjenama same Europske agencije za lijekove”.

Iz priopćenja MVEP-a, koje ne objašnjava pojedinosti, može se naslutiti kako hrvatske vlasti smatraju da Zagreb nije imao jednaki tretman kao ostali kandidati.

Agencija Reuters je u svojoj najavi izbora novog sjedišta EMA-e objavila kako bi mnogi od 900 zaposlenika agencije mogli zaprijetiti da se neće preseliti u dobar dio od 19 gradova kandidata.

Republika Hrvatska je međutim u ovom postupku prikupila vrijedno iskustvo natjecanja za sjedište budućih agencija i tijela Europske unije, kažu u MVEP-u.

“Držimo da bi temelj svih budućih odluka trebao biti načelo jednakosti među državama članicama, što ponajprije uključuje i ravnomjernu distribuciju sjedišta agencija i tijela Europske unije”, zaključuje se.

Europska komisija 30. rujna objavila svoju analizu kandidatura svih gradova koji su se natjecali za sjedište EMA-e u kojoj Zagreb nije prošao baš dobro, iako Komisija nije formalno vrednovala kandidate. Iz analize se moglo iščitati da je glavni problem zagrebačke ponude bila preopćenitost i nedostatak mnogo detaljnih informacija.

Zagreb, u kojem nijedna europska agencija nema svoje sjedište, bio jedan od 19 kandidata za domaćinstvo EMA-a, koja se seli iz Londona nakon brexita. Odluka o novom sjedištu bit će donijeta danas u Bruxellesu.

Europski šefovi diplomacija okupljeni na Vijeću za opće poslove (GAC) tajno će glasati o novom sjedištu Europske agencije za lijekove (EMA), za koji se nakon otpadanja Zagreba natječe 18 gradova, a istoga dana će odlučiti i o novoj lokaciji Europskog nadzornog tijelo za bankarstvo (EBA), manju agenciju koja je trenutno također u Londonu.

EMA je najveća europska agencija s gotovo 900 zaposlenih koja mora napustiti London do 2019. kada Britanija napusti Europsku uniju.

Prestiž i ekonomska dobit koju nosi EMA, koju nazivaju i “krunskim draguljem” EU-a, pokrenuli su ono što je jedan diplomat nazvao “masovnim” lobiranjem, nagovaranjem i vraćanjem usluga među europskim prijateljima i rivalima.

Način na koji će ministri glasati svojevrsna je kombinacija glasanja kakav se provodi na kičastom Eurosongu i tajnog izbora Pape.

Sastanak GAC-a, na kojem će biti i hrvatska ministrica Marija Pejčinović Burić, počinje u 14.45 sati, ali prvo će se razgovarati o tome kako napreduju pregovori o brexitu.

Vjerojatno negdje između 16 i 17 sati na dnevni će red doći izbor novog sjedišta EMA-e. U prvom krugu svaka zemlja članica izabrat će tri kandidata i rangirati ih s tri, dva, odnosno jednim bodom.

Malo je vjerojatno da će se pobjednik znati nakon prvog kruga. Glasanje će biti tajno pa se očekuje da će mnogi kandidati u prvom krugu glasati za sebe. Neki diplomati tvrde kako bi neke zemlje u prvom krugu mogle glasati za slabije kandidate kako bi iz daljnjeg natjecanja izbacile one jače i tako sebi otvorile put za pobjedu.

Tri kandidata, ili više ako je broj glasova izjednačen, idu u drugi krug. Između dvaju krugova glasanja mogu se očekivati nova lobiranja i sklapanja novih saveza. Baš kao u konklavi, listići se nakon svakog kruga uništavaju.

“Nitko zapravo ne zna što će se dogoditi”, rekao je jedan diplomat. “Oni će tamo biti zatvoreni satima… Možete pokušati osigurati neku potporu, ali glasovanje je tajno i nema načina da se provjeri je li ispoštovano ono što ste dogovorili”.

Ako niti nakon tri kruga glasanja ne bude pobjednika, moglo bi se pristupiti ždrijebu. Ta ću dužnost onda pripasti estonskom ministru Mattija Maasikasu, čija zemlja do kraja godine predsjeda EU-om.

Za domaćinstvo Europske agencije za lijekove ponude su dali Amsterdam, Atena, Barcelona, Bonn, Bratislava, Bruxelles, Bukurešt, Kopenhagen, Dublin, Helsinki, Lille, Milano, Porto, Sofija, Stockholm, Malta, Beč i Varšava.

Po kladionacama, prvi favorit je Milano, ispred Bratislave i Amsterdama.

O sudbini EBA-e, koja ima 160 zaposlenika, također će se odlučivati na sastanku ministara EU-a. Kandidature su ponudili Bruxelles, Dublin, Frankfurt, Pariz, Prag, Luksemburg, Beč i Varšava.

Nijedan grad i nijedna zemlja ne mogu dobiti oba sjedišta.  (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Strinavić iz Blokiranih pisao Predsjednici RH: Vlast ‘ne želi’ riješiti naš problem

Objavljeno

na

Objavio

Glavni tajnik Udruge Blokirani Mario Strinavić uputio je otvoreno pismo Predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović koje prenosimo u cijelosti:

Poštovana Predsjednice RH,

Prošlo je dvije godine od kako je Hrvatska demokratska zajednica preuzela vlast u Hrvatskoj obećavajući da će provesti reforme i da neće ponoviti greške bivših struktura.

Od svega najavljenog vidimo nema ništa i svjedoci smo potpunog raslojavanja Hrvatskog društva te potpunog demografskog sloma. I jedno i drugo su samo posljedica lijene, neodgovorne i nesposobne vlasti za provođenje ključnih reformi.

Katastrofalni pljenidbeni zakoni koji omogućavaju ovu društvenu katastrofu još uvijek ostaju nepromijenjeni, ignorirajući naše apele i očajne sudbine stotina tisuća hrvatskih građana.

Takvo stanje pogubno je za 330.000 blokiranih građana, ali je itekako dobro odvjetničkim i javnobilježničkim uredima i FINA-i kao državnoj agenciji koja plijeni imovinu hrvatskih građana kao da se radi o najgorim kriminalcima, a ne ljudima koji su bili i još uvijek žrtve pljačkaške pretvorbe i privatizacije.

Hrvatski građani su izloženi neviđenom teroru agencija za naplatu potraživanja koji više ne biraju sredstva na koji način i kako će ugnjetavati građane. Toliko to rade slobodno da će za koji dan početi mlatiti ljude po ulici, a tko ih kontrolira?

Nitko !

Hrvatska demokratska zajednica je poznata po tome da potpuno ignorira sve one koji ukazuju na probleme u društvu pa iz toga i proizilazi činjenica da skoro 80% građana ne podržava rad ove Vlade. Ne samo da ignoriraju udrugu Blokirani, oni ignoriraju čak i Vas, predsjednicu Republike Hrvatske.

Nakon održanog okruglog stola koji smo u suradnji s Vama, predsjednicom Republike Hrvatske “Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran” donijeli smo sljedeće zaključke koje ste kao Predsjednica RH uputili Vladi;

Ovršni zakon

1. sve blokade računa građana voditi u računalnom sustavu isključivo pred sudom kako bi se ubrzao proces i smanjili troškovi postupaka;

2. znatno smanjiti trošak ovršnog postupka ukidanjem sudske pristojbe i drugih troškova za male dugove (do 5 tisuća kuna duga ima oko 100 tisuća građana);

3. propisati da svaka stranka u ovršnom postupku snosi svoj dio troška postupka;

4. omogućiti rješavanje osobnih dugova građana kroz otvaranje i zaključivanje stečaja potrošača (za građane koji su u blokadi 5 ili više godina);

5. izuzeti cijeli iznos mirovina od ovrhe s obzirom na visinu prosječne mirovine korisnika koji su to pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju;

6. propisati da se ovrha mora poduzeti prvenstveno od glavnog dužnika radi zaštite jamaca;

7. propisati da se ovršena nekretnina ne može prodati u slučaju duga manjeg od 50 tisuća kuna;

8. zabraniti ovrhu nad nekretninom koja je pod teretom kredita u kojem se prema pravomoćnoj sudskoj presudi primjenjivala nezakonita kamata.

Činjenica je da smo dobili radnu skupinu za izradu potpuno novog Ovršnog zakona koja je sastavljena od cehovskih udruženja poput Hrvatske udruge banaka, Javnobilježničke komore. Odvjetničke komore, Hrvatske udruge javnih ovršitelja, a neovisnih stručnjaka niti u tragovima.

Prvi radni sastanak radne skupine je trebao biti održan 17.10.2017. godine u ministarstvu pravosuđa i samo dan prije zaprimili smo dopis da se isti otkazuje zbog obaveza ministra koje traju do dan danas jer novi sastanak nije sazvan i ne zna se kad će biti.

Inače, ministar Bošnjaković predviđa da bi s predstavljanje novog zakona trebalo biti krajem 2018. godine.

Poštovana Predsjednice RH, kako Vi mislite da 330 tisuća blokiranih preživi do kraja 2018. u Hrvatskoj? Kako da prežive njihova djeca? S čime da prežive kada banke mogu ovršiti cijelu plaću, i to je ministru Bošnjakoviću normalno?

Stanje u zemlji više nije izvanredno, kako ste rekli, nego je neizdrživo, i postoje samo dva izlaza za blokirane: Izvan zemlje, ili pod zemlju.

Netko mora preuzeti odgovornost i natjerati Vladu da hitno donese rješenje za sve blokirane i to takvo da se oni ODMAH odblokiraju.

To rješenje postoji, a postoje i ljudi koji znaju kako to riješiti, te napisati taj zakon.

Sjećate se Lex Agrokora? Vidite kako se zakon može brzo donijeti kad postoji politička volja.

A ovdje političke volje za spašavanje 330 tisuća ljudi i njihovih obitelji očito nema.

Poštovana Predsjednice RH,

Netko mora dići glas i progovoriti javno o ovom problemu koji uništava veliki dio naroda. Mi smo za to da se dugovi moraju vratiti, ali ovim ubijanjem, nikad se neće vratiti.

Rješenje postoji, samo ga postojeća vlast ne želi donijeti.

S poštovanjem,

Mario Strinavić

Glavni tajnik Udruge Blokirani

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari