Pratite nas

Kronika

KOLIKO SE PUTA JOŠ MOŽE PUCATI U ŽRTVU?

Objavljeno

na

Spomen križ hrvatskim braniteljima u središtu  Lovasa nedavno je osvanuo je zaliven crvenom trajnom bojom.

Mržnja prema domovini, oskvrnuće Kristove žrtve ili žrtve hrvatskog branitelja ili jednostavno mržnja prema svemu što nam je sveto – teško je dokučiti što je nekoga natjeralo na ovaj bezdušni, neljudski ili vandalski čin?

Osuđujući ovakva zlodjela, jedino se možemo nadati da će istraga postići
rezultate te da će ovakva i svaka druga destruktivnost kazniti i zauvjek zaustavit.
Ovaj vandalski čin osudile su općinske vlasti Lovasa.
Tijekom Domovinskog rata smrtno su stradala 89 mještana Lovasa, a jedna se osoba vodi kao nestala. Silovane su mnoge žene i djevojke. Uništeni ili oštećeni su gotovo svi gospodarski objekti, a potpuno je uništena 261 obiteljska kuća.

Lovas se izdvaja i kao mjesto koje je poslužilo za realiziranje sulude srpske ideje čišćenja minskoga polja tijelima nesretnih mještana, koji su bili tjerani proći preko njega. Okrutna ubojstva, torture, bijela traka na rukama Hrvata kao znak raspoznavanja i nacionalne pripadnosti, mučenja i silovanja žena, prisilni rad…., jedan su dio strahota koje su preživjeli mještani Lovasa, koji su nakon toga protjerani.

Policija provodi istražne radnje kako bi se utvrdio počinitelj koji je u noći s četvrtka na petak crvenom tekućinom zalio spomen križ hrvatskim braniteljima u središtu vukovarsko-srijemskog mjesta Lovas na vukovarskom području, potvrdio je u nedjelju glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Domagoj Džigumović.

Antun Ivanković

O stradanjima u Lovasu  snimljen je dokumentarac ‘Krvava berba grožđa’ u Lovasu 1991.

Video pogledajte ovdje:

Snimljen dokumentarac ‘Krvava berba grožđa’ u Lovasu 1991.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Briševo – Najveći zločin nad Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Pokolj u Briševu 1992., hrvatskom selu između Prijedora i Sanskog Mosta počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade Vojske Republike Srpske iz Sanskog Mosta. Prije ubojstva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, uši i drugim zvjerstvima, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.

Briševo je naselje u općini Prijedor. Prema popisu iz 1991. godine nacionalni sastav je bio sljedeći: Hrvati – 370, Jugoslaveni – 16, Srbi – 7, Bošnjaci – 1 i ostali – 11.

Ovome svemu valja dodati da su u Briševu stradale četiri kompletne obitelji: Matanović, Atlija, Dimač, i Barišić. Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač. Nikada nitko izvan Briševa nije čuo za te stradalnike i mučenike. Ti ljudi nikada nisu bili tema u top terminima televizijskih kuća ili vodećih tiskovina.

U selu Briševo kod Prijedora zvjerski je ubijeno 67 Hrvata tog mjesta. Njih su ubili Srbi 24. i 25. srpnja 1992., što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tijekom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine.

I zlodusi bi krvnicima pozavidjeli na maštovitim metodama gašenja čitavih obitelji Briševa: Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero.

U pokolju su ubijeni i otac Mladen Matanović, te dva sina: 16- godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.

Ubijeno je i deset članova obitelji Buzuk, a Buzuk Marku , nećaku fra Stanka Buzuka, oderano je lice u obliku križa na živo. Nakon toga je zaklan. Buzuk Mato je masakriran, odsječene su mu uši, nos i genitalije, te je nakon toga zaklan.

Riječ je o gotovo zaboravljenom zločinu koji su počinile srpske snage na početku rata nad ljudima koji uopće nisu imali veze s vojskom ili borbama u Hrvatskoj ili BiH. Ubijeni su bili poljodjelci, seljaci, obični ljudi koje nije zanimala politika, jer da su pratili što se događalo na bojištima širom BiH i Hrvatske zasigurno ne bi čekali kao janjad na milost i nemilost dvjema do zuba naoružanim srpskim brigadama.

Danas, 27 godina poslije, samo jedna činjenica boli skoro jednako kao pokolj nad nevinim ljudima, a to je šutnja javnog mnijenja.

Proporcionalno gledano koliko medijske pozornosti dobiju drugi zločini u BiH, a posebice pojedini zločini nad Bošnjacima i Srbima, može se slobodno reći da Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Preko pokolja u Briševu olako je prešao Haaški sud. Na koncu, valja dodati da u Briševu danas živi tek nekolicina stanovnika, većina preživjelih nije se vratila.

Briševo za hrvatske medije nije postojalo niti ne postoji!

A koliki su se samo „hrvatski“ novinari, političari, publicisti, općenito “kulturni i javni radnici”, bavili Ahmićima, Medačkim džepom, Varivodama…

Vjerojatno ne samo da više od 90 posto Hrvata nije čulo za ove pobijene obitelji, nego nije čulo čak niti za selo Briševo!

A tko je kriv za to?

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

U Somboru vandali devastirali katoličke grobove

Objavljeno

na

Objavio

Mještani su u ponedjeljak pronašli niz prevrnutih nadgrobnih spomenika i razbijenih grobnih mjesta te su nezadovoljstvo izrazili u Facebook objavama:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari