Pratite nas

Politika

Kolinda Grabar-Kitarović: Bolje je novac uložiti u Siriju nego u prolazak migranata

Objavljeno

na

Ulaganje novca za prolazak migranata europskim zemljama lošija je varijanta od ulaganja u zemlje gdje se odvijaju sukobi i gdje bi mogao biti uložen u zaustavljanje rata i obnovu, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u petak u Bratislavi gdje sudjeluje na GLOBSEC-u 2016., forumu o globalnoj sigurnosti gdje će jedna od tema biti i izbjeglička kriza i stabiliziranje regije iz koje stižu migranti.

[ad id=”93788″]

‘Kada usporedite činjenicu da je Hrvatska potrošila oko 20 milijuna eura za migrantska kretanja, a da ćemo u četiri godine uložiti milijun eura u Siriju, vidite kolika je to diskrepancija, koliko je novaca potrošeno i koliko je moglo biti uloženo u zemlje gdje su konflikti – da se zaustavi rat, pomogne obnovi i izbjegličkim kampovima’, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi hrvatskim novinarima uoči sudjelovanja na panelu posvećenom mladim vođama u europskoj politici.

Govoreći o današnjem sigurnosnom stanju u Europi, naglasila je da izbjeglička kriza jest humanitarno pitanje, ali i vrlo složeno pitanje i nacionalne sigurnosti, integracije samih migranata te gospodarsko i socijalno pitanje.

Prije nekoliko dana je, kako je rekla, na Gevgeliji razgovarala sa skupinom ljudi koji ‘svi do jednoga žele u Njemačku’.

‘Rekli su da se osjećaju pozvanima i žele iskoristiti prilike koje imaju u Njemačkoj’, kazala je predsjednica. ‘Nitko od nas ne dvoji da svatko ima pravo na bolji život ali je pitanje kolika je integracijska sposobnost europskih država’.

Forum o globalnoj sigurnosti GLOBSEC 2016., kojemu će uz izbjegličku krizu ove godine glavne teme biti predstojeći NATO summit, budućnost europskog projekta s naglaskom na Brexit kao i budućnost transatlanskih odnosa u razdoblju ‘poslije Obame’, održava se od petka do nedjelje u Bratislavi u nazočnosti više šefova država, premijera i ministara vanjskih poslova zemalja srednje i istočne Europe.

Sudionici foruma bavit će se stanjem na Bliskom istoku koje je dovelo do nezabilježenog izbjegličkog vala te strategijama stabiliziranja regije i borbom protiv radikalizacije koja se širi i u toj regiji, ali i u Europi.

GLOBSEC je dobra prigoda i za razgovore o ciljevima nadolazećeg NATO summita kao i za razmatranje šire slike transatlantskih odnosa.

Na forumu, najavljuju organizatori, naglasit će se i važnost europskog jedinstva koje se našlo na udaru i inicijativom Brexit o izlasku Velike Britanije iz EU-a, ali i migrantskom krizom radi koje su se neke zemlje zatvorile u nacionalne granice ne želeći podijeliti izbjeglički teret. Na panelu o Brexitu govorit će britanski ministar za Europu David Lidington u subotu, dan nakon što u Britaniji počinje kampanja za referendum o ostanku zemlje u EU-u koji će se održati 23. lipnja.

Na forumu će srednja Europa moći iskazati svoja očekivanja glede vanjske i sigurnosne politike nove američke administracije nakon izbora u studenome.

Govorit će se i o borbi protiv Islamske države gdje se očekuje izlaganje bivšeg američkog posebnog izaslanika za globalnu koaliciju protiv IS-a, generala Johna Allena.

Uz hrvatsku predsjednic, na forumu će kao domaćin sudjelovati i slovački predsjednik Andrej Kiska, potom bugarski i makedonski predsjednici Rosen Plevnelijev i Đorge Ivanov, premijeri Češke i Slovačke, ministrica obrane Njemačke, ministri vanjskih poslova nekoliko zemalja – Slovačke, BiH, Mađarske, Litve, Latvije, Rumunjske, Češke, Poljske i Ukrajine, kao i predstavnici NATO-a i EU-a, te think tankova, akademskog i poslovnog svijeta i medija.

‘Smatram da su ovakve konferencije kao GLOBSEC iznimno bitne i da se na njima iznjedre koraci koji daju ideje i samim vladama’, kazala je predsjednica, najavivši da će se sastati s više dužnosnika, ali i s predstavnicima think tankova, akademske zajednice i gospodarstava.

Od političkih bilaterala predsjednica je najavila sastanak sa slovačkim domaćinima te ‘s nogu tko god bude ovdje’.

‘Znate da je nekad 30 sekundi s nogu vrijednije od pola sata sjedenja i razgovaranja’, rekla je. Najavila je i da će se sastati i s predstavnicima nekoliko vrlo snažnih tvrtki ‘gdje očekuje uspostavljanje određenih veza prema Hrvatskoj i hrvatskom gospodarstvu’.

Grabar Kitarović u petak govori na panelu foruma o globalnoj sigurnosti posvećenom mladim vođama u europskoj politici, potom sudjeluje na otvaranju GLOBSEC-a a govor će održati i u nedjelju na panelu o europskom odgovoru na ‘Godinu migracija’.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari