Pratite nas

Politika

Kolinda Grabar-Kitarović: Bolje je novac uložiti u Siriju nego u prolazak migranata

Objavljeno

na

Ulaganje novca za prolazak migranata europskim zemljama lošija je varijanta od ulaganja u zemlje gdje se odvijaju sukobi i gdje bi mogao biti uložen u zaustavljanje rata i obnovu, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u petak u Bratislavi gdje sudjeluje na GLOBSEC-u 2016., forumu o globalnoj sigurnosti gdje će jedna od tema biti i izbjeglička kriza i stabiliziranje regije iz koje stižu migranti.

[ad id=”93788″]

‘Kada usporedite činjenicu da je Hrvatska potrošila oko 20 milijuna eura za migrantska kretanja, a da ćemo u četiri godine uložiti milijun eura u Siriju, vidite kolika je to diskrepancija, koliko je novaca potrošeno i koliko je moglo biti uloženo u zemlje gdje su konflikti – da se zaustavi rat, pomogne obnovi i izbjegličkim kampovima’, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi hrvatskim novinarima uoči sudjelovanja na panelu posvećenom mladim vođama u europskoj politici.

Govoreći o današnjem sigurnosnom stanju u Europi, naglasila je da izbjeglička kriza jest humanitarno pitanje, ali i vrlo složeno pitanje i nacionalne sigurnosti, integracije samih migranata te gospodarsko i socijalno pitanje.

Prije nekoliko dana je, kako je rekla, na Gevgeliji razgovarala sa skupinom ljudi koji ‘svi do jednoga žele u Njemačku’.

‘Rekli su da se osjećaju pozvanima i žele iskoristiti prilike koje imaju u Njemačkoj’, kazala je predsjednica. ‘Nitko od nas ne dvoji da svatko ima pravo na bolji život ali je pitanje kolika je integracijska sposobnost europskih država’.

Forum o globalnoj sigurnosti GLOBSEC 2016., kojemu će uz izbjegličku krizu ove godine glavne teme biti predstojeći NATO summit, budućnost europskog projekta s naglaskom na Brexit kao i budućnost transatlanskih odnosa u razdoblju ‘poslije Obame’, održava se od petka do nedjelje u Bratislavi u nazočnosti više šefova država, premijera i ministara vanjskih poslova zemalja srednje i istočne Europe.

Sudionici foruma bavit će se stanjem na Bliskom istoku koje je dovelo do nezabilježenog izbjegličkog vala te strategijama stabiliziranja regije i borbom protiv radikalizacije koja se širi i u toj regiji, ali i u Europi.

GLOBSEC je dobra prigoda i za razgovore o ciljevima nadolazećeg NATO summita kao i za razmatranje šire slike transatlantskih odnosa.

Na forumu, najavljuju organizatori, naglasit će se i važnost europskog jedinstva koje se našlo na udaru i inicijativom Brexit o izlasku Velike Britanije iz EU-a, ali i migrantskom krizom radi koje su se neke zemlje zatvorile u nacionalne granice ne želeći podijeliti izbjeglički teret. Na panelu o Brexitu govorit će britanski ministar za Europu David Lidington u subotu, dan nakon što u Britaniji počinje kampanja za referendum o ostanku zemlje u EU-u koji će se održati 23. lipnja.

Na forumu će srednja Europa moći iskazati svoja očekivanja glede vanjske i sigurnosne politike nove američke administracije nakon izbora u studenome.

Govorit će se i o borbi protiv Islamske države gdje se očekuje izlaganje bivšeg američkog posebnog izaslanika za globalnu koaliciju protiv IS-a, generala Johna Allena.

Uz hrvatsku predsjednic, na forumu će kao domaćin sudjelovati i slovački predsjednik Andrej Kiska, potom bugarski i makedonski predsjednici Rosen Plevnelijev i Đorge Ivanov, premijeri Češke i Slovačke, ministrica obrane Njemačke, ministri vanjskih poslova nekoliko zemalja – Slovačke, BiH, Mađarske, Litve, Latvije, Rumunjske, Češke, Poljske i Ukrajine, kao i predstavnici NATO-a i EU-a, te think tankova, akademskog i poslovnog svijeta i medija.

‘Smatram da su ovakve konferencije kao GLOBSEC iznimno bitne i da se na njima iznjedre koraci koji daju ideje i samim vladama’, kazala je predsjednica, najavivši da će se sastati s više dužnosnika, ali i s predstavnicima think tankova, akademske zajednice i gospodarstava.

Od političkih bilaterala predsjednica je najavila sastanak sa slovačkim domaćinima te ‘s nogu tko god bude ovdje’.

‘Znate da je nekad 30 sekundi s nogu vrijednije od pola sata sjedenja i razgovaranja’, rekla je. Najavila je i da će se sastati i s predstavnicima nekoliko vrlo snažnih tvrtki ‘gdje očekuje uspostavljanje određenih veza prema Hrvatskoj i hrvatskom gospodarstvu’.

Grabar Kitarović u petak govori na panelu foruma o globalnoj sigurnosti posvećenom mladim vođama u europskoj politici, potom sudjeluje na otvaranju GLOBSEC-a a govor će održati i u nedjelju na panelu o europskom odgovoru na ‘Godinu migracija’.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Sabor: SDP-ovci napustili glasovanje, većina im odbila zakon

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Saborska većina odbila je u petak SDP-ov prijedlog da se izmjeni Zakon o sprečavanju sukoba interesa i u krug dužnosnika koje taj zakon obuhvaća uvede i izvanredne povjerenike u sistemski važnim društvima, te Mostov prijedlog da se izmjeni odluka o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor i povjerenstvu omogući nastavak rada.

SDP-ovi su zastupnici napustili glasovanje nakon što im je većina uskratila pravo amandmanom intervenirati i u zakon “uvesti” i zamjenike izvanrednog povjerenika.

Nikada nismo odbili raspravu o amandmanu predlagatelja, ustvrdio je pritom Peđa Grbin (SDP) prozivajući vladajuće da su tako postupili jer ne žele da se raspravlja o sukobu interesa, odnosno da se govori o temama zbog kojih se premijer Andrej Plenković u četvrtak “preznojavao dok je odgovarao na novinarska pitanja”.

“Vama je sukob interesa imanentan, isto je bilo i za Sanadera, Karamarka, isto je sada i za Plenkovića”, poručio je kolegama.

Zatražio je stanku kako bi se SDP-ovi zastupnici dogovorili hoće li nakon takve odluke većine sudjelovati u glasovanju ili napustiti sabornicu, a odlučili su se za ovo drugo.

Većina je odbila i Mostov prijedlog izmjena odluke o osnutku Istražnog povjerenstva za Agrokor, unatoč apelima Nikole Grmoje da se povjerenstvu omogući nastavak rada kako bi se utvrdila puta istina o nastanku i propadanju Agrokora.

Sabor je prihvatio Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2017. te izvješća pravobraniteljice za djecu za prošlu i pretprošlu godinu.

Izabrao je i zamjenice pravobraniteljice za djecu, Mariju Gabelica Šupljika i Ivanu Buljan Ajelić, koje su u petak prisegnule pred Saborom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Bačić: Izvanredne okolnosti uvjetovale su donošenje zakona, u kratkom vremenu, kada je kolaps Agrokora bio pred vratima

Objavljeno

na

Objavio

Je li se premijer Andrej Plenković sastao s članovima grupe Borg? Je li znao za okolnosti angažiranja savjetnika? Koliko je stabilna saborska većina? U Otvorenom na HRT-u o tome su govorili Branko Bačić (HDZ), Aleksandra Kolarić (SDP), Nikola Grmoja (Most), Stjepan Čuraj (HNS), Tihomir Lukanić (Živi zid), Robert Jankovics (potpredsjednik Kluba nacionalnih manjina).

Bačić je ponovio ono što je premijer danas rekao u Sofiji – da je premijer primio radnu skupinu na čelu s potpredsjednicom Martinom Dalić i upoznao se s detaljima Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH, tzv. lex Agrokor. Riječ je o zakonu koji je trebalo pripremiti i iskomunicirati s koalicijskim partnerima. Most je bio upoznat s tim, rekao je i ustvrdio da je sa zakonom bila upoznata i oporba. Izvanredne okolnosti uvjetovale su donošenje zakona, u kratkom vremenu, kada je kolaps Agrokora bio pred vratima, rekao je Bačić.

Grmoja je sve nazvao manipulacijom. Podsjetio je da je prvo oformljen tim koji je trebao analizirati stanje. No, pitao je, kako je došlo do toga da su ti ljudi postali skupina koja piše zakon, jer su oni financijski stručnjaci, a ne pravnici. Most očito ima imidž boraca protiv korupcije, izjavio je Grmoja. Plenković pokušava Most dovesti u vezu s ovim događajima, ali mi smo izbačeni iz Vlade, rekao je Grmoja podsjećajući na kronologiju događaja u vrijeme kada se donosio lex Agrokor. Sve što je Plenković danas govorio da je Petrov plakao nad sudbinom Agrokora i zaposlenih je točno. Mi nismo željeli da se bilo tko okoristi kroz Agrokor, dodao je.

Bačić je na to rekao da Most nije izbačen iz koalicije zbog izbora savjetnika, nego zato što se pridružio zahtjevu SDP-a za iskazivanje povjerenja ministru financija Zdravku Mariću.

Vlada nije bila u stanju koordinirati proces donošenja zakona, a da se prilikom toga nije pogodovalo ljudima koji su ga pisali, rekla je Kolarić. Smatra da je Vlada, kada je smijenila izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka, trebala raskinuti sve konzultantske ugovore. Branili ste i branite Dalić, zakon je očito donesen s mnoštvom pogrešaka, imamo mnogo nezadovoljnih vjerovnika, nemamo stalno vjerovničko vijeće, a ključni problem je što državni proračun ne pati. Izložili ste državu ogromnom riziku od tužbi za naknadu štete, a to će građani plaćati. Ljudi koji su pisali zakon pisali su ga za sebe kako bi od toga zarađivali, a premijer i ministrica to mjesecima brane. Ovo je neviđen sukob interesa. Nije točno da proračun nije stradao. Proces je morao bitI zakonit, otvoreN, transparentan, javan i jasan. Zakon je loš, nagodba je upitna, rekla je.

Bačić je objasnio da Vlada, osim davanja suglasnosti na izbor glavnog savjetnika, nema utjecaja na izbor podizvođača.

Treba napraviti sve da taj zakon profunkcionira, da sačuvamo svako radno mjesto, proizvodnju, smatra Čuraj.

Premijer, najmoćniji čovjek zemlje, kaže da nije znao što se piše u zakonu na kojem je cijeli vladin politički kapital, čudi se Lukanić, na što je Babić rekao da ta izjava nije točna. Javnost je znala da je, kada je Ante Ramljak došao u Agrokor, sa njime došla ekipa stručnjaka koju je on znao, objasnio je Bačić.
Lukanić je zatim upitao zašto je premijer cijelo vrijeme šutio, nego samo potvrđuje sadržaj objavljenih mailova. Da se to nije dogodilo, Dalić ne bi bila smijenjena, ustvrdio je i istaknuo da je i Most bio upoznat sa svim okolnostima angažiranja savjetnika, kazao je.

Zakon je usvojen, a zaključak je bio da je to trenutačno jedini izlaz, rekao je Jankovics. Kriterij za taj zakon je da to državu ne košta ništa. Tada su bile dramatične okolnosti, stečaj najače hrvatske firme, vidjeli smo jezičke iz pakla koji je prijetio. Agrokor je živ i funkcionira. Pričekajmo, pa nastavi li Agrokor funkcionirati i plaćati porez, onda smo uspjeli, rekao je Jankovics.

Kolarić je pitala osjeća li vlada političku odgovornost jer su grupi ljudi omogućili bogaćenje.

Grmoja kaže da se nije smjelo dogoditi, i s time Most nema veze. Nije problem zakon, iako nije dovoljno dobar, već je problem što su ljudi angažirani i plaćeni od strane Agrokora. Je li g. Šalović autor ovog zakona, pitao je, na što mu je Bačić odgovorio da je autor Dalić. Konzultirala je Ministarstvo pravosuđa, kaže. Grmoja je od Bačića zatražio da ne zavarava javnost. Most je otvorio sve oko Agrokora, bez obzira na to što “uštimani Macanov orkestar” ponavlja, rekao je.

Po meni nije sporno to je pisao zakon, pitanje je je li dobar ili nije, rekao je Čuraj.

Lukanić smatra neprimjerenim da se bivši partneri – HDZ i Most svađaju pred javnošću. Pitanje je hoće li izaći još neki mail. Hrvatska se u Europi sramoti, mi tu imamo udruženi zločinački pothvat, tako se to zove u kaznenom pravu, izjavio je.

Bačić podržava poziv predsjednice premijeru na sastanak sljedećeg tjedna te pohvaljuje njezinu potporu Vladi u vezi s Agrokorom.

 

Ivan Hrstić: Mailovi s nečim što ‘budi najniže strasti’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati