Pratite nas

Politika

Kolinda Grabar-Kitarović: Bolje je novac uložiti u Siriju nego u prolazak migranata

Objavljeno

na

Ulaganje novca za prolazak migranata europskim zemljama lošija je varijanta od ulaganja u zemlje gdje se odvijaju sukobi i gdje bi mogao biti uložen u zaustavljanje rata i obnovu, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u petak u Bratislavi gdje sudjeluje na GLOBSEC-u 2016., forumu o globalnoj sigurnosti gdje će jedna od tema biti i izbjeglička kriza i stabiliziranje regije iz koje stižu migranti.

[ad id=”93788″]

‘Kada usporedite činjenicu da je Hrvatska potrošila oko 20 milijuna eura za migrantska kretanja, a da ćemo u četiri godine uložiti milijun eura u Siriju, vidite kolika je to diskrepancija, koliko je novaca potrošeno i koliko je moglo biti uloženo u zemlje gdje su konflikti – da se zaustavi rat, pomogne obnovi i izbjegličkim kampovima’, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi hrvatskim novinarima uoči sudjelovanja na panelu posvećenom mladim vođama u europskoj politici.

Govoreći o današnjem sigurnosnom stanju u Europi, naglasila je da izbjeglička kriza jest humanitarno pitanje, ali i vrlo složeno pitanje i nacionalne sigurnosti, integracije samih migranata te gospodarsko i socijalno pitanje.

Prije nekoliko dana je, kako je rekla, na Gevgeliji razgovarala sa skupinom ljudi koji ‘svi do jednoga žele u Njemačku’.

‘Rekli su da se osjećaju pozvanima i žele iskoristiti prilike koje imaju u Njemačkoj’, kazala je predsjednica. ‘Nitko od nas ne dvoji da svatko ima pravo na bolji život ali je pitanje kolika je integracijska sposobnost europskih država’.

Forum o globalnoj sigurnosti GLOBSEC 2016., kojemu će uz izbjegličku krizu ove godine glavne teme biti predstojeći NATO summit, budućnost europskog projekta s naglaskom na Brexit kao i budućnost transatlanskih odnosa u razdoblju ‘poslije Obame’, održava se od petka do nedjelje u Bratislavi u nazočnosti više šefova država, premijera i ministara vanjskih poslova zemalja srednje i istočne Europe.

Sudionici foruma bavit će se stanjem na Bliskom istoku koje je dovelo do nezabilježenog izbjegličkog vala te strategijama stabiliziranja regije i borbom protiv radikalizacije koja se širi i u toj regiji, ali i u Europi.

GLOBSEC je dobra prigoda i za razgovore o ciljevima nadolazećeg NATO summita kao i za razmatranje šire slike transatlantskih odnosa.

Na forumu, najavljuju organizatori, naglasit će se i važnost europskog jedinstva koje se našlo na udaru i inicijativom Brexit o izlasku Velike Britanije iz EU-a, ali i migrantskom krizom radi koje su se neke zemlje zatvorile u nacionalne granice ne želeći podijeliti izbjeglički teret. Na panelu o Brexitu govorit će britanski ministar za Europu David Lidington u subotu, dan nakon što u Britaniji počinje kampanja za referendum o ostanku zemlje u EU-u koji će se održati 23. lipnja.

Na forumu će srednja Europa moći iskazati svoja očekivanja glede vanjske i sigurnosne politike nove američke administracije nakon izbora u studenome.

Govorit će se i o borbi protiv Islamske države gdje se očekuje izlaganje bivšeg američkog posebnog izaslanika za globalnu koaliciju protiv IS-a, generala Johna Allena.

Uz hrvatsku predsjednic, na forumu će kao domaćin sudjelovati i slovački predsjednik Andrej Kiska, potom bugarski i makedonski predsjednici Rosen Plevnelijev i Đorge Ivanov, premijeri Češke i Slovačke, ministrica obrane Njemačke, ministri vanjskih poslova nekoliko zemalja – Slovačke, BiH, Mađarske, Litve, Latvije, Rumunjske, Češke, Poljske i Ukrajine, kao i predstavnici NATO-a i EU-a, te think tankova, akademskog i poslovnog svijeta i medija.

‘Smatram da su ovakve konferencije kao GLOBSEC iznimno bitne i da se na njima iznjedre koraci koji daju ideje i samim vladama’, kazala je predsjednica, najavivši da će se sastati s više dužnosnika, ali i s predstavnicima think tankova, akademske zajednice i gospodarstava.

Od političkih bilaterala predsjednica je najavila sastanak sa slovačkim domaćinima te ‘s nogu tko god bude ovdje’.

‘Znate da je nekad 30 sekundi s nogu vrijednije od pola sata sjedenja i razgovaranja’, rekla je. Najavila je i da će se sastati i s predstavnicima nekoliko vrlo snažnih tvrtki ‘gdje očekuje uspostavljanje određenih veza prema Hrvatskoj i hrvatskom gospodarstvu’.

Grabar Kitarović u petak govori na panelu foruma o globalnoj sigurnosti posvećenom mladim vođama u europskoj politici, potom sudjeluje na otvaranju GLOBSEC-a a govor će održati i u nedjelju na panelu o europskom odgovoru na ‘Godinu migracija’.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HRejting – Kolinda Grabar Kitarović bi bez puno problema osvojila novi predsjednički mandat

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice Republike Hrvatske

Da se u nedjelju održavaju predsjednički izbori, Kolinda Grabar Kitarović bi bez puno problema osvojila novi predsjednički mandat, a zasad joj je najveća prijetnja bivši SDP-ov šef i premijer Zoran Milanović, pokazalo je istraživanje HR Rejting kojeg je na 1400 ispitanika proveo HRT

Nakon rejtinga stranaka, u današnjem središnjem Dnevniku HRT-a analizirani su rezultati istraživanja o predsjedničkim izborima koji bi se trebali održati krajem ove godine. HRejting je, podsjetimo, najveće istraživanje raspoloženja biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus, prema načelu cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika, pa je statistička pogreška samo plus-minus 2,62 posto.

Valja napomenuti prije svega da kandidati zapravo nisu kandidati, niti to mogu biti do službene predaje i dok Državno izborno povjerenstvo ne potvrdi kandidaturu. Nisu još niti potencijalni kandidati, jer gotovo nitko zasad nije iskazao namjeru da se kandidira za hrvatskog predsjednika odnosno predsjednicu. Biračima je u HRrejtingu ponuđeno devet imena koja se “vrte” u kontekstu predsjedničkih izbora.

Evo kako stoje:

U prvom krugu “iskače” dvoje kandidata – aktualna predsjednica koja bi dobila nešto više od 34% (34,2%) glasova i bivši SDP-ov premijer s gotovo 15% manje potpore, odnosno 19,4%. Listu kandidata koji dobivaju od 5 i 10% predvodi predsjednica Starta (9,2%). Tri posto manje od Dalije Orešković dobiva predsjednik Živog zida (6,3%). SDP-ovac Tonino Picula uživa potporu tek 6% birača. Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić još manje – 5,2%. Tomislav Karamarko, Božo Petrov i Milan Bandić, trojka su za koju HRejting pokazuje da bi im kandidatura u ovom trenutku bila promašena. Nijedan ne doseže ni 5%.

Anketa je pokazala i kako se odlučuju birači, pokazala je tako primjerice da bi se za HDZ-ove birače moglo reći da redovito glasaju za predsjedničke kandidate svojih stranaka, što se za SDP u ovom slučaju ne može reći.

Za razliku od HDZ-ovih birača koji bivšeg predsjednika te stranke Tomislava Karamarka više ne doživljavaju, gotovo 60% (59,8%) birača SDP-a glasalo bi za Zorana Milanovića. Ali on se u HRejtingu tretira kao neovisni kandidat. Kao SDP-ov je ovdje ponuđen Tonino Picula koji dobiva samo 12% glasova SDP-ovih simpatizera. Manje i od Dalije Orešković (12,8%).

Birači Živog zida svoje bi glasove raspršili po ne baš dokučivoj logici. Tek nešto više od četvrtine (25,4%) otišlo bi predsjedniku te stranke. Sljedeća im je po preferencijama aktualna predsjednica (19,6%), a drugi po snazi u HRejtingu Zoran Milanović dobiva od birača Živog zida manje od 13% (12,7%).

Nepredvidljiv je birački “um” i Mostovih birača. Oni bi predsjedniku te stranke Boži Petrovu (22,7%), dali samo dva posto više glasova nego predsjedniku Živog zida. Na popriličan broj (18,2%) glasova Mostovih birača može računati i aktualna predsjednica. Kako im je stranka vječito podijeljena između HDZ-a i SDP-a, tako su podijeljeni i birači HSS-a. Prema HRejtingu potpuno isti broj glasova dali bi Kolindi Grabar Kitarović i Zoranu Milanoviću – 19,2%. Ali bi od njih najviše “profitirao” Milan Bandić (23,1%). Zanimljivo je i da bi više od 40% (40,9%) birača Starta svoj glas dalo Zoranu Milanoviću. Od njih bi predsjednica te stranke dobila samo 27%. Birači stranke bračnog para Puljak preferiraju žene! U promil isto (23,5%) glasali bi za, s obzirom na političku orijentaciju Pametnoga, neočekivano Kolindu Grabar Kitarović i, očekivano – Daliju Orešković. Iako im je stranka u koaliciji s HDZ-om, HSLS-ovi birači poput HNS-ovih naginju lijevo-liberalnim kandidatima. A svima bi dali isto – po 25%.

Naše dosad najveće istraživanje javnoga mnijenja pokazuje da nitko ne bi pobijedio u 1. krugu predsjedničkih izbora, a sudeći prema HRejtingu, Kolinda Grabar Kitarović ne mora se zamarati selidbom. Da su izbori ovu nedjelju, ostanak na Pantovčaku bio bi joj osiguran još pet godina (52,2%). Zoran Milanović (38,8%) prema HRejtingu 2. mandat ne može joj nikako ugroziti. Čak i kad bi mu se pribrojali svi glasovi neodlučnih birača – njih 8,5%, dosegnuo bi tek 47,3%, što je opet 5% manje od aktualne predsjednice. Čemu se možda ne treba čuditi kad se vidi da bi 12% SDP-ovih birača u 2. krugu poduprlo Kolindu Grabar-Kitarović. Odanost, pak, HDZ-ova biračkog tijela potvrđuje i HRejting. Njih više od 97% zaokružilo bi HDZ-ovu kandidatkinju.

Već dugo se raspravlja je li, s obzirom na ovlasti, sadašnji neposredan izbor predsjednika države i pravi način izbora. Kao alternativa najčešće se predlaže biranje u Saboru dvotrećinskom većinom. HRejting je pokazao čemu su skloni birači.

Unatoč dojmu da su u Hrvatskoj svako malo neki izbori, naši se birači očito nisu zasitili izlaska na birališta i glasovanja. Njih gotovo 57% misli da sve treba ostati isto. Trećina bi svoje biračko pravo prenijela na saborske zastupnike. Najviše onih koji zagovaraju ostanak sadašnjeg, neposrednog izbora predsjednika odnosno predsjednice, na pitanje zašto, odgovara: građanima treba dati mogućnost biranja. Sljedeći su argumenti: tako smo se naviknuli, poštenije je ili, pak, ne vjeruju u zakonodavnu vlast ove zemlje. 7% birača podupire ostanak neposrednog izbora zbog prevelikog utjecaja jedne stranke u Hrvatskom saboru. Gotovo polovini zagovornika Hrvatskog sabora neposredni su izbori preskupi i nemaju smisla, jer su ovlasti hrvatskog predsjednika, odnosno predsjednice – male. 10,7% njih poziva se na njemačko iskustvo, a za gotovo 18% birača – poštenje i slaba izlaznost glavni su argumenti za izbor predsjednika, odnosno predsjednice u Hrvatskom saboru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Žalac treba nastaviti raditi ono na čemu je i do sada radila

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Premijer Andrej Plenković izjavio je u Bruxellesu, nakon sastanka u sjedištu NATO-a, da je Hrvatska obilježila prvih 10 godina članstva u Savezu te je podsjetio da RH participira u brojnim operacijama među kojima su one u Afganistanu, KFOR-u, Iraku, Litvi, Poljskoj.

– Poduprli smo akcijski plan za članstvo BiH. Želimo da i ona ide u smjeru prema članstvu u NATO-u. Među prvima smo ratificirali Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije u NATO. Ovo je i 70. godišnjica cijeloga Saveza, a bit će obilježena i na ministarskom sastanku u SAD-u, a potom u Londonu u prosincu, rekao je Plenković, prenosi HRT.

Potvrdio je da se sastao s Jensom Stoltenbergom, glavnim tajnikom NATO-a, te da ga podupire u nastavku njegova mandata. Smatramo da je odličan na svome poslu. Razgovarali smo i o hrvatskom doprinosu i sposobnostima te svemu što se očekuje u ovoj obljetničkoj godini, dodao je.

– Što se tiče Kine, bila je to vrlo otvorena rasprava. Pozicije su slične, ali je optika drugačija. Govorio sam o pripremama za sastanak 16+1 koji će biti u Dubrovniku 11. i 12. travnja. Hrvatska je dobila nakon samo dvije i pol godine prigodu da taj summit bude u Hrvatskoj.

Govoreći o “naglascima na optici” Plenković je rekao da mu je čast biti premijer, već dvije i pol godine.

– U to vrijeme imao sam pet bilateralnih susreta s kineskim premijerom. Da ne postoji ovaj format summita 16 + 1 moja je skromna procjena da bi se to dogodilo u nekih 40 godina, ako je klima dobra i ako su sve okolnosti dobre. Taj format je državama poput naše, jer nismo mi jedini, dao priliku da gradimo odnose s Kinom, kazao je.

“Oni koji mogu izgraditi most od 55 km preko mora, mogu i 2,5 km Pelješkog”

Odgovarajući na pitanje o izgradnji Pelješkog mosta kazao je da ne postoje problemi.
– Europska unija nam ne bi odobrila sredstva da postoji problem oko izgradnje toga mosta. Bio je javni natječaj. Nije to bila neka posebna pogodba s nekom kineskom kompanijom. Ljudi koji su u stanju izgraditi most od 55 km preko mora, izgradit će i ova dva i pol kilometra, dodaje.

Plenković: Žalac ima zadaću nastaviti svoj posao

Na pitanje hoće li ministrica Gabrijela Žalac i idući tjedan ostati ministrica, Plenković je kazao da o prometnoj nesreći već bilo riječi.

– Ono što je ministrica kazala meni, kazala je i u javnosti. Ja tu više nemam što dodati. Ona radi svoj posao i ima zadaću da nastavi. U našem mandatu zatekli smo 9% ugovorenih, a sada smo na 65% ugovorenih poslova. Zajednička ambicija nam je da to bude 85% do kraja godine. Što se tiče prometne nesreće nama je žao što se to dogodilo. Nama je najvažnije da je djevojčica dobro, rekao je Plenković.

Premijer je odgovorio i na pitanje zašto je Vlada čekala do posljednjeg trenutka u vezi s prijedlogom zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

– Kazao je da to nije tako. Taj je prijedlog zakona išao u normalnu proceduru, u dva čitanja. Svatko tko je prošao političke kampanje i tko ima razuma, mora pogledati činjenicama u oči. Bitno nam je da kampanja bude vidljiva. Prema sadašnjim pravilima, npr. ne možete imati televizijski spot.

Premijer je govorio i o brodogradilištu Uljanik, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari

Kliknite Facebook sviđalicu