Pratite nas

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović: Demografsko pitanje najveći je ispit zrelosti države

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na službenom je facebook profilu u utorak objavila video čestitku u povodu Dana hrvatske državnosti, ocjenivši da je rješavanje demografskog pitanja, na čemu će ona čvrsto ustrajati, najveći ispit zrelosti za državne institucije i političke stranke, ali i za gospodarstvo, bankovni sektor i akademsku zajednicu.

Za hrvatski narod samostalna država nikada nije bila samo političko pitanje nacionalne suverenosti i međunarodne afirmacije već i društvene konsolidacije, sadržane u zahtjevima socijalne solidarnosti, etički utemeljenoga pravnoga poretka, ostvarivosti dobrog obrazovanja, zaposlenja i obiteljskoga života te dostojanstvenog života od vlastita rada, istaknula je hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović.

“Svatko je kao državljanin pozvan biti dionikom izgradnje takve državne zajednice. To je ne samo poziv nego i obveza”, poručila je, podsjetivši na riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u govoru na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora 30. svibnja 1990. godine.

Tuđman je tada rekao, podsjetila je, da “svi mi zajedno moramo biti prožeti sviješću da od svoje Hrvatske ne možemo očekivati više negoli što sami pridonesemo njezinu boljitku, da bi plodove svoga rada mogli uživati i mi sami, i naša djeca, i djeca naše djece”.

Egzistencija države i odgovornost prema općem dobru

Drugim riječima, ističe Grabar-Kitarović, država je obveza. “Njezina egzistencija i vitalnost duboko su povezane s odgovornošću državljana prema općem dobru”, poručila je, istaknuvši da je rješavanje demografskog pitanja ključno za usmjeravanje hrvatske budućnosti.

To pitanje, naglašava hrvatska predsjednica, povezano je, ne samo s održanjem stabilnosti mirovinskog i zdravstvenog sustava i ravnomjernim gospodarskim razvojem svih hrvatskih krajeva, nego i sa samim opstankom države.

“Rješavanje demografskog pitanja najveći je ispit zrelosti za državne institucije, političke stranke, ali i za gospodarstvo, bankovni sektor i akademsku zajednicu. Čvrsto ću ustrajati na tomu da demografsko pitanje ima najviši prioritet među zadaćama državne politike”, poručila je, pozvavši Vladu i Hrvatski sabor na žurno donošenje sveobuhvatnih i sustavnih mjera, uključujući one koje je dala u svom Prijedlogu mjera populacijske politike.

Temeljni cilj populacijske politike, naglasila je, treba biti stvaranje pozitivnog društvenog ozračja za jačanje institucije obitelji, kao temeljne stanice rađanja i odgoja djece.

Vladu pozvala da nastavi politiku poreznog rasterećenja

Podsjetivši da je jedno od poglavlja njezinog prijedloga – porezna politika, predsjednica Republike je ocijenila da je dosad provedena porezna reforma uvelike pridonijela pozitivnim makroekonomskim kretanjima te je pozvala Vladu “da odlučno nastavi politiku poreznog rasterećenja kako bi trošak rada za poslodavce bio manji, a neto plaće radnicima veće”.

“Osim toga, gospodarski razvoj moramo poreznim i drugim poticajima usmjeriti k onim djelatnostima, posebice industrijama, koje su usmjerene k izvozu i daju veću dodanu vrijednost, odnosno stvaraju bolje plaćena radna mjesta”, dodala je Grabar-Kitarović.

Ističe i da treba što bolje iskorištavati europske fondove koji su znatno pridonijeli rastu hrvatskoga gospodarstva, a istodobno se moramo, dodala je, više usmjeriti na investicije iz vlastite akumulacije, kako iz portfelja javnih poduzeća, tako države i banaka, uključujući Hrvatsku narodnu banku.

“Za sniženje kamatnih stopa na kredite gospodarstvu i stanovništvu ima i potrebe i prostora. Smatram jednako tako da se najjeftinije zaduživanje države može i mora postići na domaćem bankovnom tržištu”, naglasila je.

No, upozorava kako sve to neće biti ostvarivo “ne otklonimo li neravnoteže na tržištu rada”.

Manjak radnika ublažiti zapošljavanjem stranaca, ali treba se osloniti na vlastite potencijale

Pritom dodaje kako razumije nužnost da se problem manjka radnika, osobito u sektorima turizma i graditeljstva, ublaži zapošljavanjem stranaca, no zahtijeva “krajnju državnu odgovornost”.

“Moramo se prije svega osloniti na vlastite potencijale, kako na nezaposlene i umirovljenike koji žele raditi, tako i na hrvatske radnike u inozemstvu te sve njih poticati na zapošljavanje u Hrvatskoj”, rekla je predsjednica.

Ističe i da je s tako usmjerenom gospodarskom politikom i regulacijom tržišta rada nužno uskladiti obrazovni sustav, “odnosno proračunski i na druge načine poticati strukovne škole, dualno obrazovanje te informatičke, prirodoslovne i tehničke studije”, uz poticanje mladih na zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj.

No, želimo li da mladi ostanu u Hrvatskoj, treba im prije svega pozitivno moralno ozračje, naglašava predsjednica Grabar-Kitarović, upitavši pritom kakvo ozračje stvaramo ako ih učimo da samo preko veze mogu doći do posla, “ako im time šaljemo poruku da njihovo obrazovanje, sposobnosti i trud nisu važni”.

“Kakav primjer im pružamo ako toleriramo korupciju, a i kada pokrenemo sudski postupak za koruptivna djela, procesi traju deset i više godina, a neki padnu i u zastaru. Moramo se riješiti nepotizma i korupcije, Hrvatska ne smije biti jednima majka, a drugima maćeha. Svima mora biti majka, svima mora pružiti jednaku brigu i jednake prilike za razvoj, uspjeh i napredak”, poručila je predsjednica Republike.

U svom je obraćanju upozorila i da je sigurnost ključan uvjet za razvoj i napredak, navevši da se posljednjih mjeseci ponovno suočavamo s pojačanim migrantskim pritiscima. Naši državljani, osobito u pograničnim krajevima, moraju jasno znati i osjećati da država štiti njihovu sigurnost, istaknula je predsjednica, dodavši da će, bude li potrebno, tražiti jačanje zaštite granica i na druge načine, sukladno Ustavu i zakonu.

Državnički stavovi predsjednika Tuđmana i danas temeljna točka 

Osvrnula se i na još uvijek postojeće “snažne podjele u našem društvu kada je riječ o prijeporima vezanim uz Drugi svjetski rat” te rekla kako je uvjerena da su “državnički stavovi predsjednika Tuđmana o hrvatskoj državnosti i danas temeljna točka s koje treba promatrati djelovanje i doprinos pojedinaca u tim teškim i tragičnim vremenima”.

“S tim u vezi, Tuđmanova politika hrvatske pomirbe ima trajnu važnost. Imajući odlučnost pozvati i voditi hrvatski narod u stvaranje samostalne hrvatske države unatoč gotovo apsolutnoj međunarodnoj potpori opstanku bivše države i vrlo složenim unutarnjim prilikama, znao je da se ta povijesna težnja može ostvariti samo politikom pomirbe. Taj njegov povijesni nazivnik danas promičem pod nazivnikom zajedništva. I od toga neću odustati!”, poručila je predsjednica.

“Nismo li najveće trenutke pobjeda i uspjeha doživjeli onda kada smo smogli snage prevladati pojedinačne interese bilo koje vrste i čvrsto stati jedan uz drugoga, odlučni ostvariti zacrtani cilj”, upitala je pritom.

Podsjetila je kako je više puta proteklih godina isticala “važnost ustavne odredbe da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana i upozoravala kako politički sustav mora omogućiti da volja naroda bude izražena što neposrednije i autentičnije”.

“Najveći brend Hrvatske njezini su ljudi – mi, njezini državljani. Ostvarujmo svoju državu domovinom blagostanja, sigurnosti i ponosa. To je Hrvatska kakvu trebamo. To je Hrvatska koju želim, to je Hrvatska u koju vjerujem! Sretan vam Dan državnosti!”, poručila je predsjednica  Grabar-Kitarović. (Hina)

Kardinal Bozanić: Ne obescjenjujmo ono što je naše i čime se trebamo ponositi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u petak je obilježen u Macelju, gdje je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner poručio kako se ne smije dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina.

Nakon što su pred zajedničku grobnicu pored crkve Muke Isusove u Macelju položeni vijenci, sudionici su se uputili na komemoraciju za sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na lokalitet Lepa Bukva, mjestu stradanja brojnih žrtava komunističkog režima početkom lipnja 1945. godine.

Reiner je naglasio kako su totalitarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika, “ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere“.

“Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, fašističkog, nacističkog, ustaškog, komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi. I to ne zbog prošlosti, jer mrtve nažalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti“, rekao je.

Upozorio je na “pogubnu i ničim opravdanu asimetriju” između zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima, koji su odavno javno osuđeni, te “dugo prikrivanih i gotovo neistraženih komunističkih zločina”.

“Ne smijemo dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina“, poručio je Reiner i dodao kako su zločini svih totalitarnih režima “upozorenja da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu“, pa se na to treba sustavno podsjećati i zalagati za mir, dijalog i zajedništvo.

Predsjednik Udruge Macelj 1945. Zdravko Čepo kazao je kako im je prioritet istraživanje preostalih jama i proglašenje spomen-područja.

“Cilj nam je da se zaštiti to područje, da se ne grade nekakve građevine ili industrijski objekti na kostima tih ljudi. Kasnije, kad se istraži, mogu graditi što hoće. Ne zanima nas politika, nego istina, da znamo tko je to napravio, kad je to napravio nakon što je rat završio“, rekao je Čepo.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava proglašen je Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine, a Hrvatski sabor je 2011. proglasio 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava. (Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković obilježio Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, premijer Andrej Plenković u petak je na zagrebačkom Mirogoju odao počast žrtvama nedemokratskih režima 20. stoljeća.

Predsjednik Vlade, u čijoj pratnji su bili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te posebni savjetnik za društvena pitanja, akademik Zvonko Kusić, zapalio je svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, na grobu Brune Bušića, kod Grobnice narodnih heroja te na Spomen-obilježju hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova, izvijestila je Vladina Služba za odnose s javnošću.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima uspostavljen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor taj je dan 2011. proglasio spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Hrvatskoj.

Totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika.

Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se i danas. Upravo se kao reakcija na te zločine sredinom prošlog stoljeća stvorio europski projekt kao trajna zajednica mira, demokracije te suživota i razvoja, kojem i Hrvatska danas pripada.

Stoga i Hrvatska nakon procesa društvene i ekonomske tranzicije, kao članica Europske unije, treba biti odlučna u razotkrivanju istine i nedvosmislena u osudi brojnih ubojstava, političkih likvidacija i masovnih kršenja ljudskih prava koji su se događali pod bivšim nedemokratskim totalitarističkim režimima. Time će se na primjeren i odgovoran način iskazati pijetet i dati satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima.

Obilježavanje Dana sjećanja na stratištima diljem Hrvatske

Uz jasan otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, između ostalog i s novim kurikulumom povijesti oko kojeg smo postigli konsenzus, Hrvatska gradi društvo uključivosti, tolerancije i dijaloga koje njeguje kulturu sjećanja na sve nevine žrtve rata i totalitarnih režima kako bi se još spremnije suočavala s izazovima budućnosti.

Hrvatska Vlada obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i na stratištima diljem Hrvatske.

Na pokopu posmrtnih ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja stradalih 1945. godine na području Gračana vijenac polaže ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman polaže vijenac u Spomen-parku Dotršćina u Zagrebu kod spomenika žrtvama ustaškoga zločina, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kod spomenika žrtvama fašizma romske narodnosti na romskom groblju Uštica u Jasenovcu.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković polaže vijenac i pali svijeću kod spomen-ploče Vlade i Udruge zatočenika logora na otoku Sveti Grgur te kod spomen-ploče Vlade na Golom otoku.

U Podhumu kod Jelenja, kod spomenika žrtvama talijanskih fašista, vijenac polaže državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić, a u Macelju, žrtvama partizanskih poslijeratnih zločina, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.

Kod spomen-kosturnice žrtvama četničkih i talijanskih zločina, Gati u zaleđu Omiša, vijenac polaže župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. (Hina)

 

Davor Ivo Stier: Pavelićev antikomunizam i Titov antifašizam jesu dio naše povijesti, ali ne smiju biti dio hrvatske sadašnjosti i budućnosti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari