Pratite nas

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović: Demografsko pitanje najveći je ispit zrelosti države

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na službenom je facebook profilu u utorak objavila video čestitku u povodu Dana hrvatske državnosti, ocjenivši da je rješavanje demografskog pitanja, na čemu će ona čvrsto ustrajati, najveći ispit zrelosti za državne institucije i političke stranke, ali i za gospodarstvo, bankovni sektor i akademsku zajednicu.

Za hrvatski narod samostalna država nikada nije bila samo političko pitanje nacionalne suverenosti i međunarodne afirmacije već i društvene konsolidacije, sadržane u zahtjevima socijalne solidarnosti, etički utemeljenoga pravnoga poretka, ostvarivosti dobrog obrazovanja, zaposlenja i obiteljskoga života te dostojanstvenog života od vlastita rada, istaknula je hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović.

“Svatko je kao državljanin pozvan biti dionikom izgradnje takve državne zajednice. To je ne samo poziv nego i obveza”, poručila je, podsjetivši na riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u govoru na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora 30. svibnja 1990. godine.

Tuđman je tada rekao, podsjetila je, da “svi mi zajedno moramo biti prožeti sviješću da od svoje Hrvatske ne možemo očekivati više negoli što sami pridonesemo njezinu boljitku, da bi plodove svoga rada mogli uživati i mi sami, i naša djeca, i djeca naše djece”.

Egzistencija države i odgovornost prema općem dobru

Drugim riječima, ističe Grabar-Kitarović, država je obveza. “Njezina egzistencija i vitalnost duboko su povezane s odgovornošću državljana prema općem dobru”, poručila je, istaknuvši da je rješavanje demografskog pitanja ključno za usmjeravanje hrvatske budućnosti.

To pitanje, naglašava hrvatska predsjednica, povezano je, ne samo s održanjem stabilnosti mirovinskog i zdravstvenog sustava i ravnomjernim gospodarskim razvojem svih hrvatskih krajeva, nego i sa samim opstankom države.

“Rješavanje demografskog pitanja najveći je ispit zrelosti za državne institucije, političke stranke, ali i za gospodarstvo, bankovni sektor i akademsku zajednicu. Čvrsto ću ustrajati na tomu da demografsko pitanje ima najviši prioritet među zadaćama državne politike”, poručila je, pozvavši Vladu i Hrvatski sabor na žurno donošenje sveobuhvatnih i sustavnih mjera, uključujući one koje je dala u svom Prijedlogu mjera populacijske politike.

Temeljni cilj populacijske politike, naglasila je, treba biti stvaranje pozitivnog društvenog ozračja za jačanje institucije obitelji, kao temeljne stanice rađanja i odgoja djece.

Vladu pozvala da nastavi politiku poreznog rasterećenja

Podsjetivši da je jedno od poglavlja njezinog prijedloga – porezna politika, predsjednica Republike je ocijenila da je dosad provedena porezna reforma uvelike pridonijela pozitivnim makroekonomskim kretanjima te je pozvala Vladu “da odlučno nastavi politiku poreznog rasterećenja kako bi trošak rada za poslodavce bio manji, a neto plaće radnicima veće”.

“Osim toga, gospodarski razvoj moramo poreznim i drugim poticajima usmjeriti k onim djelatnostima, posebice industrijama, koje su usmjerene k izvozu i daju veću dodanu vrijednost, odnosno stvaraju bolje plaćena radna mjesta”, dodala je Grabar-Kitarović.

Ističe i da treba što bolje iskorištavati europske fondove koji su znatno pridonijeli rastu hrvatskoga gospodarstva, a istodobno se moramo, dodala je, više usmjeriti na investicije iz vlastite akumulacije, kako iz portfelja javnih poduzeća, tako države i banaka, uključujući Hrvatsku narodnu banku.

“Za sniženje kamatnih stopa na kredite gospodarstvu i stanovništvu ima i potrebe i prostora. Smatram jednako tako da se najjeftinije zaduživanje države može i mora postići na domaćem bankovnom tržištu”, naglasila je.

No, upozorava kako sve to neće biti ostvarivo “ne otklonimo li neravnoteže na tržištu rada”.

Manjak radnika ublažiti zapošljavanjem stranaca, ali treba se osloniti na vlastite potencijale

Pritom dodaje kako razumije nužnost da se problem manjka radnika, osobito u sektorima turizma i graditeljstva, ublaži zapošljavanjem stranaca, no zahtijeva “krajnju državnu odgovornost”.

“Moramo se prije svega osloniti na vlastite potencijale, kako na nezaposlene i umirovljenike koji žele raditi, tako i na hrvatske radnike u inozemstvu te sve njih poticati na zapošljavanje u Hrvatskoj”, rekla je predsjednica.

Ističe i da je s tako usmjerenom gospodarskom politikom i regulacijom tržišta rada nužno uskladiti obrazovni sustav, “odnosno proračunski i na druge načine poticati strukovne škole, dualno obrazovanje te informatičke, prirodoslovne i tehničke studije”, uz poticanje mladih na zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj.

No, želimo li da mladi ostanu u Hrvatskoj, treba im prije svega pozitivno moralno ozračje, naglašava predsjednica Grabar-Kitarović, upitavši pritom kakvo ozračje stvaramo ako ih učimo da samo preko veze mogu doći do posla, “ako im time šaljemo poruku da njihovo obrazovanje, sposobnosti i trud nisu važni”.

“Kakav primjer im pružamo ako toleriramo korupciju, a i kada pokrenemo sudski postupak za koruptivna djela, procesi traju deset i više godina, a neki padnu i u zastaru. Moramo se riješiti nepotizma i korupcije, Hrvatska ne smije biti jednima majka, a drugima maćeha. Svima mora biti majka, svima mora pružiti jednaku brigu i jednake prilike za razvoj, uspjeh i napredak”, poručila je predsjednica Republike.

U svom je obraćanju upozorila i da je sigurnost ključan uvjet za razvoj i napredak, navevši da se posljednjih mjeseci ponovno suočavamo s pojačanim migrantskim pritiscima. Naši državljani, osobito u pograničnim krajevima, moraju jasno znati i osjećati da država štiti njihovu sigurnost, istaknula je predsjednica, dodavši da će, bude li potrebno, tražiti jačanje zaštite granica i na druge načine, sukladno Ustavu i zakonu.

Državnički stavovi predsjednika Tuđmana i danas temeljna točka 

Osvrnula se i na još uvijek postojeće “snažne podjele u našem društvu kada je riječ o prijeporima vezanim uz Drugi svjetski rat” te rekla kako je uvjerena da su “državnički stavovi predsjednika Tuđmana o hrvatskoj državnosti i danas temeljna točka s koje treba promatrati djelovanje i doprinos pojedinaca u tim teškim i tragičnim vremenima”.

“S tim u vezi, Tuđmanova politika hrvatske pomirbe ima trajnu važnost. Imajući odlučnost pozvati i voditi hrvatski narod u stvaranje samostalne hrvatske države unatoč gotovo apsolutnoj međunarodnoj potpori opstanku bivše države i vrlo složenim unutarnjim prilikama, znao je da se ta povijesna težnja može ostvariti samo politikom pomirbe. Taj njegov povijesni nazivnik danas promičem pod nazivnikom zajedništva. I od toga neću odustati!”, poručila je predsjednica.

“Nismo li najveće trenutke pobjeda i uspjeha doživjeli onda kada smo smogli snage prevladati pojedinačne interese bilo koje vrste i čvrsto stati jedan uz drugoga, odlučni ostvariti zacrtani cilj”, upitala je pritom.

Podsjetila je kako je više puta proteklih godina isticala “važnost ustavne odredbe da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana i upozoravala kako politički sustav mora omogućiti da volja naroda bude izražena što neposrednije i autentičnije”.

“Najveći brend Hrvatske njezini su ljudi – mi, njezini državljani. Ostvarujmo svoju državu domovinom blagostanja, sigurnosti i ponosa. To je Hrvatska kakvu trebamo. To je Hrvatska koju želim, to je Hrvatska u koju vjerujem! Sretan vam Dan državnosti!”, poručila je predsjednica  Grabar-Kitarović. (Hina)

Kardinal Bozanić: Ne obescjenjujmo ono što je naše i čime se trebamo ponositi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministar Krstičević: Maslenica je bila prekretnica u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica

U Zadru je danas, 20. siječnja 2020. godine održana središnja svečanost obilježavanja 27. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica, jedne od prvih velikih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i policije u kojoj je u samo 72 sata oslobođeno gotovo stotinu kvadratnih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija.

U spomen na te povijesne dane, na zadarskim se ulicama od jutarnjih sati svirala budnica, a kod Središnjeg križa na zadarskom Gradskom groblju visoka su izaslanstva položila vijence i upalila svijeće odajući počast poginulim braniteljima u operaciji.

Zajednički vijenac u ime Republike Hrvatske položili su izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH i predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora umirovljeni general Miljenko Filipović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, kojima su se pridružila i izaslanstva MORH-a, MUP-a, Ministarstva hrvatskih branitelja i Hrvatske vojske.

Vijence su položile i obitelji poginulih, nestalih i umrlih pripadnika u VRO Maslenica, kao i izaslanstva Zadarske županije, na čelu sa županom Božidarom Longinom i Grada Zadra, na čelu s gradonačelnikom Brankom Dukićem, te predstavnici postrojbi iz Domovinskog rata i Udruga hrvatskih branitelja, priopćio je MORH

Vijenci su položeni i na spomen-obilježje 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi, a ruže u znak sjećanja na sve poginule potom i kod Spomenika hrvatskim braniteljima.

Krstičević: Maslenica je bila prekretnica u Domovinskom ratu i pokazala da je HV uvježbana i opremljena da može izvesti tako složenu vojnu operaciju

Ministar obrane Damir Krstičević u prigodi obljetnice zahvalio je braniteljima i suborcima na uspješno provedenoj operaciji i žrtvi koji su podnijeli za Hrvatsku.

“I nakon 27 godina osjećaj je pobjednički. Znali smo da tada radimo nešto dobro za svoj narod i svoju državu. Osjećali smo ogromnu snagu, zajedništvo, ponos i dostojanstvo. Bilo je teško, ali vjerovali smo u pobjedu i danas smo na nju iznimno ponosni.

U ime cijele hrvatske Vlade izražavam zahvalnost hrvatskim braniteljima sudionicima operacije Maslenica, na čelu sa ratnim zapovjednikom generalom Antom Gotovinom i načelnikom GS-a generalom Jankom Bobetkom, na vrhunski izvedenoj operaciji. Najveću zahvalnost upućujemo obiteljima poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja, kao i predsjedniku dr. Franji Tuđmanu koji je dao zapovijed da se operacija provede.

Kao jedan od zapovjednika operacije mogu reći da je operacija Maslenica bila prekretnica u Domovinskom ratu. Ona je te 1993. pokazala da je Hrvatska vojska i uvježbana i opremljena da može izvesti tako složenu vojnu operaciju. Spojili smo sjever i jug Hrvatske i tom operacijom pokazali i svijetu i Hrvatskoj da smo u stanju sami osloboditi svoju zemlju, a što se kasnije potvrdilo i u svim ostalim operacijama Hrvatske vojske. Osnažili smo vjeru svim hrvatskim braniteljima u pobjednički karakter Hrvatske vojske i on je vidljiv i danas. Naša je zadaća danas čuvati vrijednosti i nasljeđe Domovinskog rata te jačati Hrvatsku vojsku koja je jamac našeg mira i sigurnosti”, kazao je ministar Krstičević.

Sjećanje na operaciju Maslenica evocirao je i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasivši njezinu važnost kao prekretnice u Domovinskom ratu, ali i istaknuo kako je njezino posebno značenje bila poruka hrvatskom narodu da su hrvatske oružane snage sposobne osloboditi svoju zemlju. Podnesene su iznimno velike žrtve u operaciji i danas su nam prioriteti i obveza skrbiti o obiteljima poginulih i braniteljima.

Mimohod pripadnika Hrvatske vojske i policije Zadrom u čast hrvatskim braniteljima

Obilježavanje je nastavljeno mimohodom pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a s ratnim zastavama središtem Zadra do crkve svetog Šime gdje je služena misa za Domovinu.

U sklopu obljetnice u svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta bit će održan i Znanstveni kolokvij Hrvatski liječnici i sanitet u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica, a u poslijepodnevnim satima i simpozij “Franjevački samostan u Donjem Karinu kao primjer razaranja kulturne baštine tijekom Domovinskog rata”.

U sklopu obilježavanja obljetnice, dan uoči središnjeg obilježavanja održan je turnir u streljaštvu malokalibarskim pištoljem i 16. atletska utrka “Da se ne zaboravi Maslenica – Posedarje – Podgradina – Novigrad”.

Program obilježavanja nastavlja se i cijeli ovaj tjedan odavanjem počasti poginulim braniteljima kod spomen obilježja u Kašiću, Islamu Latinskom, Posedarju, Masleničkom mostu, mjesnom groblju u Crnom, Ražovljevoj Glavici kod Škabrnje, Paljuvu, Novigradu i Karinu te misama u mjesnim crkvama, priopćio je MORH

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Spaja se specijalna i interventna policija

Objavljeno

na

Objavio

Spajanje interventne i specijalne jedinice policije čiji bi djelatnici bili raspoređeni po policijskim upravama i nazvani po postrojbama iz rata, zadatak je kojeg se prihvatilo u MUP-u osnovano Povjerenstvo za unapređenje rada i razvoja specijalne i interventne policije, piše u ponedjeljak Večernji list.

Po novom ustroju, interventna jedinica trebala bi biti izdvojena iz Uprave policije te spojena sa specijalnim snagama te kao zasebna ustrojstvena jedinica biti pod Ravnateljstvom policije, baš kao i ATJ Lučko čijih bi oko 150 djelatnika činilo cjelinu za sebe, a njihov bi zapovjednik po logici tog ustroja bio još jedan u nizu zamjenika Glavnog ravnatelja policije, navodi dnevnik.

K tome, sadašnja zapovjedništva specijalne i interventne policije spojila bi se u jedno megazapovjedništvo u kojem bi bilo tridesetak ljudi. Istodobno, policijske snage iz specijalno-interventne jedinice bile bi odgovorene načelnicima policijskih uprava, a u svakoj ih upravi ne bi bio jednak broj. Zamisao je da policajci iz te nove tvorevine ne budu jednoobrazno odjeveni, već da njihove odore budu i plave i zelene.

Specijalna jedinica policije sada je centralizirana i postoji sedam organizacijskih jedinica – zapovjedništvo, helikopterska služba, Obučni centar u Malom Lošinju, ATJ Lučko te SJP u Osijeku, Rijeci i Splitu. Interventnu policiju ima svaka od 20 policijskih uprava, a njihovo je zapovjedništvo u Upravi policije MUP-a. Riječ je o ukupno oko 2000 ljudi, od čega je njih 370 specijalaca.

Nekoć pripadnik specijalne policije, a sada stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila kaže za Večernji list da spajanje interventne i specijalne policije nije dobra ideja.

Spajanju se protivi i predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić. “Protiv sam spajanja jer toga jednostavno nigdje u svijetu nema. Samo neka povjerenstvo radi, a mi ćemo njihov prijedlog rušiti jer su nas kao reprezentativni sindikat po kolektivnom ugovoru bili dužni uključiti u radnu skupinu, a nisu”, kaže Jagić, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari