Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Demografsko stanje države i nacije je alarmantno

Objavljeno

na

Konferencija posvećena budućnosti Hrvatske pod nazivom “Hrvatska kakvu trebamo”, okupila je u ponedjeljak cijeli državni vrh te više ministra i brojne znanstvenike koji su kroz izlaganja i sudjelovanjem na više panela iznijeli svoje viđenje sadašnje slike države te predviđanja budućih kretanja na području demografije, obrazovanja, nacionalne sigurnosti, političkog sustava, poljoprivrede, turizma, energetike, okoliša, komunikacija te odnosa prema povijesti.

Sudionicima konferencije u organizaciji Večernjeg lista govorima su se obratili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković, a predsjednik Sabora Božo Petrov bio je sudionik panela „Politički sustav“.

Grabar-Kitarović: Potrebno je samostalno Ministarstvo demografske obnove

Predsjednica Grabar-Kitarović ponovila je stav da je demografsko stanje države i nacije alarmantno, a jedan od ključeva uspjeha u demografskoj obnovi vidi u promjeni mentaliteta, a smatra i da treba osnovati samostalno Ministarstvo demografske obnove.

“Demografska obnova naša je primarna zadaća – ona je zadaća svih zadaća. Moramo djelovati uz najveći mogući konsenzus, ali žurno i konzistentno, s jasno predvidivim kratkoročnim efektima i dugoročnim ciljevima, uvažavajući gospodarske, socijalne, sigurnosno-obrambene i druge aspekte stanja i razvojne perspektive društva i države“, kazala je.

S prethodnim vladama, ustvrdila je, nije mogla ostvariti potrebnu suradnju u rješavanju tih pitanja, a sadašnja, uvjerena je, „ima stabilnost, i, što je najvažnije, od prvoga dana ambiciozno pristupa rješavanju tih pitanja, što zaslužuje priznanje i potporu“.

Osnivanje samostalnog Ministarstva demografske obnove vidi kao jedan od oslonaca „za poluge kojima ćemo pokrenuti proces demografskog oporavka“. „I stvarno i simbolično vrlo je važno što je Vlada demografiju podigla na ministarsku razinu, ali posebno ministarstvo, s vrlo širokim i snažnim ovlastima, temeljna je strukturna pretpostavka za daljnje korake u provedbi demografske politike“, ocijenila je.

Važnim drži i osiguranje potrebnih mehanizama koji će majkama i očevima olakšati roditeljstvo, od poreznih stimulacija, jednokratnih i višegodišnjih državnih potpora za svako rođeno dijete, uvođenje instituta roditelja odgojitelja, preko fleksibilizacije radnog vremena do izgradnje vrtića i škola, osiguranja prijevoza i drugih mjera.

Također i jačanje veze s iseljeništvom i stimulirati povratak iseljenika odnosno njihov trajni dolazak u Hrvatsku, kao i razradu i provedbu dugoročne politike useljavanja muškaraca i žena, pri čemu se treba voditi računa o potrebi gospodarstva za radnom snagom, uključujući ruralna područja, kao i o mogućnostima njihove trajne uključivosti u hrvatsko društvo.

„Jedna od zadaća državne politike mora biti uključivanje gospodarstva u proces demografske obnove. Gospodarski subjekti, posebice uključujući javna poduzeća, banke i Hrvatska narodna banka, imaju obvezu dati svoj doprinos demografskoj obnovi, a država tome mora dati stimulaciju fiskalnim i drugim mjerama“, kazala je.

Stambena politika mora biti u funkciji odlučivanja mladih za osnivanje obitelji i rađanje djece, a obrazovni sustav mora se mijenjati tako da se omogući više dualnog obrazovanja, da se poboljša sustav usklađenosti između gospodarstva i obrazovanja, kazala je.

„Ključ je uspjeha u našim nastojanjima za demografskom obnovom ne samo promjena strukturnog i zakonodavnog okvira nego i promjena mentaliteta.

Kada shvatimo i prihvatimo da ulaganje u djecu i mlade nije trošak, nego najbolja i najsigurnija investicija, neće biti straha za hrvatsku budućnost“, zaključila je.

Plenković: Jedna od mojih i zadaća Vlade je i pokretanje optimizma

Premijer Plenković rekao je da je za uspješnu Hrvatsku nužna politička stabilnost, pravna sigurnost, gospodarski rast i zapošljavanje te društvena solidarnost, a kao jednu od svojih zadaća ističe i pokretanje optimizma u društvu.

„Politička stabilnost i snažne institucije preduvjet su gospodarskog rasta. Hrvatske institucije i javna uprava postupno sazrijevaju, ali trebaju biti još učinkovitije u pogledu upravljanja i funkcioniranja te moraju podupirati realizaciju privatnih inicijativa“, kazao je.

Poručio je da je Vlada odlučna provoditi reforme kroz uključenost i partnersku suradnju svih društvenih dionika te da je otvorenost socijalnom dijalogu pokazala od samoga početka rada, a nastavit će i tijekom cijelog mandata bilo da je riječ o poslodavcima, sindikatima, nevladinim organizacijama, akademskoj zajednici, vjerskim zajednicama, medijima.

Pritom ističe i nastavak borbe protiv korupcije, zaštitu ljudskih prava i pravnu sigurnost te stvaranje moderne i djelotvorne javne uprave.

„Temeljni cilj je gospodarski rast i zapošljavanje“, poručio je premijer te istaknuo da ohrabruje rast od 3,4 posto u zadnjem kvartalu prošle godine. Izdvaja i to da su tri glavne svjetske rejting agencije poboljšale izglede za hrvatski kreditni rejting.

„To se nije dogodilo slučajno. Baš da sve tri agencije u nekoliko mjeseci kažu da naše gospodarstvo i javne financije izgledaju bolje nego ranije.

Naravno da trebamo zahvaliti našem gospodarstvu za to, ali politika, politička stabilnost preduvjet je bilo kakve ocjene, bilo kakvih gospodarskih trendova u bilo kojoj zemlji pa tako i u Hrvatskoj“.

Uz stabilnost, Plenković izdvaja i optimizam. „Moja je poruka stabilnosti, snage, ustrajnosti, ali o optimizma. To me vodi, optimizam. To je ono što mi se čini da fali. To fali i u širem prostoru hrvatske javnosti. Možemo biti ponosni na sve što smo napravili. Možda smo ponekad i prekritični prema samima sebi“, kazao je.

Njegova zadaća, uz ispunjavanja programa Vlade, zaključio je, bit će i pokretanje upravo optimizma, „jer samo s takvim poletom možemo rješavati zadaće koje su pred nama“.

Kazao je i da je Hrvatska čvrsto europski orijentirana te poručio da će zemlja upravo na poštivanju međunarodnog prava graditi svoj vanjskopolitički kredibilitet.

„Da bismo uvjerili hrvatske ljude da je europski projekt koristan moramo osnažiti demokratski legitimitet njegovih institucija i snažno se suprotstaviti rastućem populizmu i demagogiji“, dodao je premijer te poručio da će to raditi svakoga dana.

„S čvrstim uvjerenjem da radim dobro za zemlju i naše društvo, svakoga dana. A isto tako želim da od europskih zajedničkih politika i redistributivne snage europskog proračuna hrvatski ljudi vide konkretniju korist. To još nismo uspjeli“,. rekao je.

Stoga je ministrima, dodao je, dao zadaću da do Uskrsa identificiraju sva uska grla i sve poteškoće u apsorpciji “jer ćemo na tome proći li pasti kad je riječ o koristi hrvatske pripadnosti EU u godinama pred nama“.

Petrov: Potrebno je smanjiti broj izbornih jedinica

Na panelu vezanom uz politički sustav predsjednik Sabora Petrov vezano uz izborno zakonodavstvo rekao je da bi se to pitanje trebalo riješiti u više stavki jer bi izborne jedinice trebalo izjednačiti kako bi svaki glas birača bio jednako vrijedan.

Smatra da bi se trebalo smanjiti broj izbornih jedinica u kojoj bi npr. Zagreb bio jedna izborna jedinica. Drži da samo izmjena izbornih jedinica nije jedini problem izbornog procesa već bi trebalo postići konsenzus između stranaka vezano uz preferencijalno glasovanje ili uvođenje dopunskog ili zamjenskog glasovanja.

Pojasnio je kako bi po tom principu birači na izborima zaokružili svoju prvu opciju, a ukoliko ta opcija ne prijeđe izborni prag glas se dodjeljuje onoj opciji za koju se zalažu. “To je pravednije i transparentnije prema građanima”, kazao je.

Upozorio je i da je četvrtina birača na izborima 2011. ‘bacila svoj glas’ koji je išao najvećim strankama. Vezano uz predstavnike nacionalnih manjina upitao se je li potrebno da nacionalne manjine budu “kamenčić na vagi” koja će definirati tko formira vladu.

“Takav teret treba maknuti s leđa nacionalnih manjina i to prepustiti saborskim zastupnicima koji dolaze iz političkih stranaka ili nezavisnih lista. Nacionalne manjine treba uključiti u pitanjima koji su u njihovu fokusu”, ocjenjuje Petrov.

Politolog Nenad Zakošek napomenuo je kako tradicija parlamentarizma ne poznaje zastupnike drugog reda.

Naglasivši da je izborni zakon osigurao stabilnost političke vlasti i osigurao dobru ravnotežu između reprezentativnosti i deatomiziranosti biračkog tijela, bivši predsjednik Sabora Vladimir Šeks rekao je kako, vezano uz izborne jedinice, to zamršeno pitanje i uvijek se može naći bolja “mreža” izbornih jedinica.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić istaknuo je kako je bitno osigurati da glas birača u zemlji jednako vrijedi, što sada nije slučaj. “Odstupanja ne smiju biti veća od pet posto, što sada nije slučaj”, upozorio je.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Željka Markić: Radnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, praktički uopće za to nisu plaćeni

Objavljeno

na

Objavio

Prošlotjednim skupom Hrvatskog saveza za nedjelju ponovno se aktualizirala ideja o nedjelji kao neradnom danu.

Podupire je i udruga U ime obitelji, a njezina predsjednica Željka Markić gostovala je u Studiju 4. Udruga poreznih obveznika Lipa, pak, protiv je bilo kakve regulacije tržišta.

U Splitu je prošli tjedan, u sklopu Dana socijalne zauzetosti, održan skup Hrvatskog saveza za nedjelju.

Riječ je o inicijativi koja smatra da bi nedjelja trebala biti neradna, a ta je ideja okupila 16 ustanova i udruga predvođenih Franjevačkim institutom za kulturu mira iz Splita.

U Hrvatskoj 35 posto radnika zaposlenih u trgovinama radi nedjeljom, dok je u EU-u prosjek 23 posto, rekla je Željka MarkićRadnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, praktički uopće za to nisu plaćeni. Oni rade 6 dana u tjednu. Poslodavac ih može obvezati da rade i nedjeljom i dati im u zamjenu jedan dan u tjednu slobodno. Oni ne mogu biti nedjeljom zajedno sa svojom obitelji, a istovremeno im tu nedjelju ne plaćaju, istaknula je Markić te dodala kako, prema istraživanju eurozastupnice Marijane Petir, najveći dio njih dobiva za tu jednu nedjelju plaćenu samo jednu kunu više.

Nedjeljom rade liječnici, medicinske sestre, novinari, policajci, piloti, vozači, vatrogasci, carinici, hotelski radnici, ugostitelji, glumci…, uzvratio je Loew i pitao što s njima. Željka Markić odgovara kako je riječ o zanimanjima koja moraju raditi nedjeljom, za razliku od trgovina koje ne moraju. Liječnici su, nastavlja,  za rad nedjeljom adekvatno plaćeni.

Većina tih struka je u državnom sektoru (izuzev hotelskih radika i ugostitelja i još nekih) i poslodavac im je država koja nije na tržištu. Vi govorite o poslodavcima koji su na tržištu i to je druga priča, rekao je Loew.

Željka Markić nije se složila s njim i dodala je kako je država obvezna osigurati Zakon o radu koji će štititi radnike i istovremeno osigurati poslodavcima pošten odnos. Ali država omogućuje da se u Hrvatskoj radi 180 sati tjedno, a u Austriji se radi 72. Ako austrijska država kaže da se mora plaćati dvostruka cijena rada za nedjelju, a Hrvatska kaže da je dovoljno platiti jednu kunu više, onda Hrvatska pogoduje jednoj strani, a to su veliki trgovački lanci, rekla je Markić.

Na pitanje kako bi oni regulirali rad nedjeljom, Loew odgovara da su oni protiv bilo kakve regulacije i da regulacije u tržišnoj ekonomiji nisu dobre. Kupci, ističe, svojim preferencijama odlučuju kada trgovine trebaju raditi, a radnici mogu birati žele li ili ne i nitko ih ne prisiljava da rade.

Vi ste protiv toga da se postavi obveza da se radniku koji radi nedjeljom mora platiti više?, pitala je Markić. Nisam protiv toga. Ali to se mora odlučiti odnosom poslodavac i zaposlenik, odnosno ugovorom o radu, odgovara Loew. Vi uopće niste za to da se u Hrvatskoj regulira to da poslodavci radnicima uvjetuju da moraju raditi nedjeljom, svima njima koji imaju obvezu raditi jer je to za život važno – država prema tome ne treba zauzeti poziciju?, nastavila je Markić. Po našem mišljenju, ne treba. U ovom vašem konkretnom prijedlogu radi se o povećanju nedjeljne nadnice za 50 posto. Dio radnika bi mogao odbiti rad nedjeljom. Poslodavci bi morali tražiti nove radnike koji to žele i imali bi znatno povećanje troškova, odgovorio je Loew.

Markić je, pak, rekla kako istraživanja pokazuju da poslodavci rade nedjeljom baš zato što ih taj dodatni rad ne stoji ništa dodatno. Ja smatram da je nedopustivo da je u Hrvtskoj rad nedjeljom besplatan za poslodavce. Te privatne firme moraju uračunati cijenu rada tog radnika koji je svoju nedjelju ostavio na blagajni umjesto da ga ja proveo u obitelji, objasnila je Markić i dodala kako istraživanja u brojnim europskih zemljama pokazuje da većina radnika ne smatra slobodan dan u tjednu adekvatnom zamjenom za slobodnu nedjelju. Država je Zakonom o radu, smatra, radnike u trgovinama učinila ranjivijima. Ponovila je kako udruga U ime obitelji zajedno sa sindikatima i drugim udrugama traži slobodne nedjelje, a ako one i budu radne, trebaju biti adekvatno plaćene.

Loew je još jednom ponovio kako se ne slaže s tim i kako bi se u tom slučaju radilo o zakonu neželjenih posljedica. Dajte mi recite na kojem to liberalnom tržištu funkcioniraju stvari kao u Hrvatskoj. Baš me zanima?, pitala je Markić. U pola istočnoeuropskih država, odgovorio je Loew. Željka Markić ga je pozvala da argumentira svoje stajalište, a on je upitao može li doći do riječi. Niste mi dali priliku da elaboriram. Vi govorite isto kao Vilim Ribić, rekao je Loew. Nakon što se ispričao zbog komentara “koji nije bio na mjestu”, Loew je nastavio: Povećanje minimalnih plaća, kao i povećanje troškova rada nedjeljom dovode da toga da su poslodavci prisljeni raditi nedjeljom iz dva radzloga: prvi je to što će konkurencija raditi, a on će imati gubitke. Drugi je impulzivno kupovanje. Istraživanja su pokazala da ona čine više od 30 posto. A za takvo kupovanje potrebna je određena atmosfera i ambijent. A to je upravo nedjelja kada mogu uživati u kupovanju i takvo impulzivno kupovanje povećava potrošnju. Ako im to uskratite, dio te prodaje se neće preseliti na radne dane. Upravo suprotno, past će im prihod i dobit i zbog toga će se smanjiti i broj zaposlenih, ali i plaće, objasnio je Loew.

Markić je odgovorila kako istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da trgovine koje rade nedjeljom nemaju povećanje dobiti nedjeljom i da bi se navike građana promijenile tako da kupuju šest dana u tjednu. Navela sam već primjer Austrije u kojoj 90 posto radnika izražava zadovoljstvo svojim poslom. Stavite se u poziciju radnice koja radi 6 dana u tjednu i mora raditi 3 nedjelje i ima istu plaću. Ja ne znam kome to može biti svejedno. To se tumači impulzivnom kupovinom. Meni prvoj odgovara da radi trgovina u mojoj blizini, ali to ne želim jer to nije pravedno, rekla je Markić. Loew je ponovio da potrošači pokazuju da žele rad nedjeljom i da su dokaz trgovački centri koji su prepuni upravo tim danom.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari