Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar-Kitarović dobila Večernjakov pečat za promicanje europskih vrijednosti

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dobila je u ponedjeljak u Mostaru posebno priznanje Večernjakov pečat kao ‘Promicateljica europskih vrijednosti’ na manifestaciji u organizaciji Večernjeg lista BiH.

Stručni žiri Večernjeg lista BiH odlučio je dodijeliti poseban Večernjakov pečat hrvatskoj predsjednici zbog njezine potpore europskim integracijama BiH i zemalja jugoistoka Europe.
U obraćanju u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila da je dobila priznanje Republici Hrvatskoj.

“Ovo je priznanje Republici Hrvatskoj i nastavit će podržavati BiH na njezinu europskom putu. Nastavit će Hrvatska ulagati ne samo u infrastrukturu, nego i u zajedništvo ovdje”, rekla je Grabar-Kitarović.

Dodala je da je BiH potrebna europska perspektiva.
“Naziv ove manifestacije je Europsko proljeće. Europsko proljeće je potrebno BiH. A Europska unija mora znati da joj treba BiH. U tome će vas Hrvatska nastaviti podržavati”, dodala je hrvatska predsjednica. Pozvala je mlade da ne odlaze iz Bosne i Hercegovine.
“Ostajte u BiH. Ona je vaša domovina i vjerujem u njezinu bolju budućnost”, dodala je.

Na manifestaciji Večernjakova pečata osobama godine proglašeni su nogometni izbornici podrijetlom iz Bosne i Hercegovine Zlatko Dalić, Vahid Halilhodžić, Vladimir Petrović i Mladen Krstajić.

Dalić, podrijetlom iz Livna odveo je hrvatsku nogometnu vrstu preko doigravanja na Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji. Proslavljeni nogometaš Veleža i nogometni stručnjak Halilhodžić odveo je Japan na Mundijal, a Sarajlija Petrović je s momčadi Švicarske prošao skupinu na prvome mjestu, dok će nekadašnji nogometaš Krstajić iz Zenice voditi srbijanske Orlove na Svjetskom prvenstvu koje počinje u lipnju.

Večernjakov žiri je Pečat u kategoriji Ponos BiH dodijelio Aganu Hodžiću koji je svoju ušteđevinu podijelio humanitarnim udruženjima u BiH, a preuzela ju je Zilha Šeti iz pučke kuhinje „Stari Grad“ u Sarajevu. Za pothvat godine priznanje je otišlo u ruke Romkinje Dajane Đurić, koja s fakultetskom diplomom radi kao dimnjačarka.

Pečat za uspjeh BiH zaslužile su sestre Čuljak koje su prije 33 godine ostale bez potkoljenica zbog promrzlina, a čija je inspirativna priča poslužila za snimanje filma ove godine.
Gospodarstvenikom godine Večernjakov tim je proglasio prvog čovjeka prehrambene AS grupe Rusmira Hrvića. Pečat za sportaša godine dobio je tenisač Damir Džumhur, dok je Večernjakov pečat za sportski uspjeh dodijeljen proslavljenom igraču i treneru Blažu Sliškoviću Baki koji je s mostarskim Zrinjskim povezao dvije titule prvaka BiH u nogometu.

Kulturni pečat otišao je u ruke planetarno poznatom slikaru Safetu Zecu. Na manifestaciji Večernjakova pečata, priznanje za međupolitički dijalog je pripalo ministrici financija Federacije BiH Jelki Miličević, dok je priznanje za lokalnog lidera otišlo u ruke načelnika Prnjavora Darka Tomaša. Za najboljeg državnog službenika proglašen je ravnatelj uprave za koordinaciju policijskih tijela u BiH Mirsad Vilić. U kategoriji ‘Naše gore list’, Večernjakov pečat je dobio Pavo Zubak, ugledni hrvatski gospodarstvenik koji je u vrhu udruge bosanskih Hrvata Prstena.

Za znanost je priznanje dobio rektor Zagrebačkog sveučilišta Damir Boras, dok je šefu klinike za opekotine, rekonstruktivnu, plastičnu i kirurgiju šake bolnice Bogenhausen u Muenchenu Milomiru Ninkoviću uručen Večernjakov pečat za medicinu. Priznanje u oblasti međureligijskog dijaloga otišlo je u ruke čapljinskog paroha Marka Gojačića.

Posebna priznanja Večernji list je uručio ravnatelju uprave za neizravno oporezivanje BiH Miri Džakuli zbog doprinosa financijskoj stabilnosti zemlje, te posebnom predstavniku Europske unije u BiH Larsu Gunnaru Wigemarku za europske integracije zemlje.

(Hina)

Predsjednica: Trajna stabilizacija jugoistočne Europe je najbitnija, brojni izazovi se poklapaju upravo ovdje

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

InfoNacija: Nepoznati detalji otmice Vladimira Nazora

Objavljeno

na

Objavio

Ponovo u eteru, u ovoj emisiji čija je posljednja epizoda emitirana pred točno godinu dana 30. svibnja 2017., a čije joj ime “InfoNacija” opravdava sredstva bez kojih je ostala, pa je zato nije ni bilo tako dugo u hrvatskom eteru.

Baš kako je Hrvima i predstavljena, u produkciji Projekta Velebit novinar Marko Jurič kroz “InfoNaciju” analizira političke apsurde i raskrinkava bespuća hrvatskih budalaština, baš kao što je apsurd i budalaština da ovaj program nije emitiran godinu dana i da je ostao na hrvatskom bespuću, jer su nam nedostajala sredstva za najosnovnija tehnička pomagala potrebna za snimanje, montažu i emitiranje ovog programa, koji je bio zamišljen jednom tjedno informirati hrvatsko općinstvo.

Danas se javlja na jednu kontroverznu temu koja vuče konce još iz vremena Drugoga svjetskog rata, pravi valove, nameće zaključke koji jednostavno nemaju temelja čak ni u razumu, a da do dana današnjega, kao ni po pitanju mnogo toga drugoga o čemu Hrvatska treba donijeti svoj istinski i konačni sud, nitko nije dao zadovoljavajući odgovor.

Tema je Vladimir Nazor, postavljena baš tako, razgolititi njegov preokret koji nema temelja u razumu, osim ako se u priču ne donesu neki novi i neotkriveni argumenti.

Počevši raščlambom jednog od njegovih najznačajnijih predratnih djela, s pjesmom “Hrvatski kraljevi” iz zbirke “Hrvatski kraljevi” (1912.), koja se, kao i mnoga druga Nazorova predratna djela, jednostavno ne uklapa u onaj njegov profil kakav nam je predstavljen nakon što su ga partizanu kidnapirali u Zagrebu.

Da bi pokušao razotkriti misteriju, Marko Jurič je još u emisiji “Markov trg” iz koje je tako brutalno protjeran jer se usudio razgoliti neuvijenu istinu, ugostio Nedjeljka Mihanovića, bivšeg predsjednika Hrvatskoga državnog sabora, koji se dugo bavio biografijom i kontroverzom oko imena Vladmira Nazora.

Potrebno je objaviti ova svjedočanstva kako bi se razumjela ta kontroverza o Vladimiru Nazoru koji jednostavno nije mogao biti onaj isti čovjek iz rata prije njegova kidnapiranja i poslije rata kako smo o njemu učili u školi i na žalost učimo još i danas.

Nije mogao biti isti čovjek koje pisao one stihove u kojima je tako suštinski prepoznao hrvatsku sudbinu prošlih vremena a da ju ne bi prepoznao u onome što se dogodilo po završetku rata i što se događalo sve do njegove smrti.

Jer hrvatska sudbina nije doživjela svoj pozitivni zaokret dolaskom Tita na vlast, dapače, za Hrvate su nastupili daleko crniji dani i od onih koje Nazor opisuje u pjesmi “Hrvatski kraljevi”.

Na žalost i na zaprepaštenje danas, Hrvatska koja je okvirno doživjela svoj Uskrs, nije ga doživjela i sadržajno. I opet nam govore “Svu prošlost vašu zastrla je sjena i ovio je mrak”.

I opet bi Nazorove riječi odzvanjale istinom “Da, to nam kažu, a sve u meni na to kliče: Lažu”.

Još i sad svjetlo zrake utrnute nama obasjava pute”.

Jer danas bi trebali imati knjige, štiva, ploče, pergamene i svjedočanstva a ne da na mrske optužbe i laži odgovaramo šutnjom, dok iz srca Hrvatske, nelustrirane agenture tuđih naroda, tuđih ideologija i tuđih interesa siju laži. Još i danas kosti otaca đubre zemlju, a Hrvati odlaze u tuđu državu oplakivati svoje mrtve i u tuđim zemljama tražiti kruha.

Niti danas u rodnu tlu mrtvaca san ne drijemlju, nego nego leže razasuti po slovenskim jamama.

Nije ova davna pjesma tek osvrt na našu prošlost nego i na našu današnjicu i truba koja trubi na pozor za našu budućnost.

ProjektVelebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati