Pratite nas

Intervju

Kolinda Grabar-Kitarović: Domaće dušebrižnike prepuštam javnosti

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović dala je intervju Hrvatskoj radioteleviziji. Komentirala je, među ostalim, pogrešnu interpretaciju izjave koju je dala tijekom boravka u Izraelu, a prenio ju je Jerusalem Post. Podsjetimo, sporni dio objavljenog teksta, da je BiH pod kontrolom militantnog islama, list je ubrzo sam povukao.

– Nju sam ja oštro opovrgnula, ali isto tako i izraelski veleposlanik koji je bio nazočan na sastanku, i uostalom sam Jerusalem Post je to skinuo iz članka. Međutim, reakcije koje su stigle od nekih bosanskohercegovačkih političara bile su ne samo neprimjerene, nego i agresivne i potpuno u neskladu s bilo kakvim kodom diplomatskog ponašanja, a kad je riječ o domaćim dušebrižnicima, njih prepuštam domaćoj javnosti, izjavila je predsjednica.

Ponovila je kako je Hrvatska Bosni i Hercegovini prijateljska zemlja, a da hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić mora shvatiti da je ne samo etnički, nego i politički predstavnik hrvatskoga naroda u toj zemlji te da se “nedostatak političke vizije, rezultata u radu, gospodarskih, socijalnih i drugih programa ne može vječito mijenjati agresivnom retorikom i izmišljanjem nekog nepostojećeg neprijatelja”.

“Hrvatski policajci rade zakonito”

Opovrgnula je navode da Hrvatska odrađuje dio prljavog posla za EU vezano za migrante te poručila da se Hrvatska drži zakona i propisa, ali i da na svojim granicama brani i druge europske države. Komentirajući izjave ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića o tome da postoje dokazi o nasilju hrvatske policije nad migrantima, Grabar-Kitarović pozvala je na objavu takvih dokaza svakoga tko ih ima, ističući da će Ministarstvo unutarnjih poslova istražiti svaki slučaj.

Mišljenja je da pučka pravobraniteljica Lora Vidović treba propitivati postupanja policije prema migrantima jer je, istaknula je predsjednica, njezina dužnost braniti ljudska prava sviju, ali i da mora prihvatiti i odgovore MUP-a. Dodala je da pravobraniteljica mora razgovarati i s ljudima koji žive u pograničnim područjima kako bi se vidjelo kako se oni osjećaju.

– Ja imam potpuno suosjećanje prema migrantima, ali kao što sam rekla, moramo razlučiti između onih koji jednostavno žele ilegalno prelaziti granicu iz nekih svojih razloga i onih kojima je pomoć stvarno potrebna, dakle oni koji su stvarni azilanti”, ustvrdila je Grabar-Kitarović.

Ne donositi ishitrene odluke o povlačenju vojnika iz Afganistana

Što se tiče nedavnog terorističkog napada u Afganistanu gdje je smrtno stradao skupnik Josip Briški i gdje su ozlijeđena još dvojica vojnika u misiji NATO-a, istaknula je da nije bilo nikakvih sigurnosnih propusta prema infomacijama koje ima te da je zaražila vrlo detaljnu istragu. Objasnila je da iz iskustva zna da je u Kabulu i drugim gradovima gust promet i “kaos” koji otežavaju manevriranje čak i kada se prepozna potencijalan teroristički napad. Najavila je da će se ići u nabavu bolje opreme, a posebno vozila.

– Ovo je prvi puta da nam se tako nešto dogodilo u 16 godina našeg sudjelovanja u misiji u Afganistanu, što znači da su naši vojnici doista vrhunski osposobljeni i profesionalni. U Hrvatskoj vojsci nisu kukavice. To su ljudi koji znaju u kakvu situaciju odlaze. Nekima od njih bitna je i činjenica da financijski više zarađuju u Afganistanu nego u Hrvatskoj, međutim odlaze pripremljeni, osposobljeni, vrhunski, profesionalni i znaju što ih čeka i poštuju te protokole, istaknula je predsjednica. Dodala je da kao vrhovna zapovjednica vojsku iz Afganistana neće povući prije nego što se konzultira sa zapovjednicima Hrvatske vojske.

O kandidaturi nakon Oluje

Predsjednica pozdravlja poreznu reformu, ali i kaže da je pomalo razočarana, jer je očekivala ambicioznije mjere. Mjeru poreza na dohodak za mlade od 25 do 30 godina u potpunosti pozdravlja jer je demografski usmjerena, ali očekivala je veće rasterećenje dohotka za sve. O kandidaturi za drugi mandat bit će riječi poslije obljetnice Oluje, rekla je, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Predsjednica: Mislim da se štrajk učitelja pretvorio u politički igrokaz

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Media servis

Uoči službenog početka kampanje za predsjedničke izbore u Intervjuu tjedna Media servisa aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović progovorila je o kampanji, izborima, štrajku prosvjetara, ali i gafovima zbog kojih je kroz tekući mandat često bila na meti kritika. S predsjednicom je razgovarala urednica Media servisa Andrea Barać.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

ANTON KIKAŠ: JNA je znala da dolazimo, ali nisu znali kada

Objavljeno

na

Objavio

Anton Kikaš, Ivan Ban, Rijeka - Pula

Hrvatski iseljenik, poduzetnik i pjesnik Anton Kikaš ovih dana obilazi Istru i Primorje. Prenio je dojmove i pozitivne reakcije publike na njegov film ”Nisam se bojao umrijeti”, koji govori o njegovom hrabrom pokušaju dovođenja aviona s 18 tona oružja u Hrvatsku 31. kolovoza 1991. godine. Isto tako, ovdje je i zbog filma “Hrvatske sportske legende – 120 godina hrvatskog sporta”, čiji je producent. Riječ je o filmu koji prikazuje najslavnije trenutke hrvatskog sporta. Oba filma u režiji su Jakova Sedlara, piše direktno.hr

Anton Kikaš za vrijeme Domovinskog rata pomagao je Hrvatskoj na razne načine. Prije svega, za obranu Hrvatske prikupio je milijune dolara, a svojim i novcem hrvatskih iseljenika kupio je oružje za obranu domovine.

Riječ je o čovjeku koji je za svoj doprinos Kanadi 2012. godine dobio Dijamantnu jubilarnu medalju Kraljice Elizabete II. Na pitanje oprašta li ljudima koji su mu činili zlo u vojnom zatvoru u Beogradu, u jednom dahu govori kako ih ni u jednom trenutku tih tri mjeseca nije mrzio jer njegovo srce… I zastaje. Hrabro nastavlja kako ga batine i prijetnje nisu slomile.

Za što su vas teretili i gdje ste nalazili svoj mir? Što vas je očuvalo da ne klonete?

Pripisivali su mi da radim po nalogu dr. Franje Tuđmana, da se hrvatski bojovnici obučavaju na mojoj farmi blizu Toronta, da rušim Jugoslaviju i tome slično. Međutim, uporno sam tvrdio da sam organizirao dobrotvorne večere za osnivanje hrvatskih katedri na američkim sveučilištima, da sam prikupljao i davao novac za gradnju hrvatskih crkvi, uključujući i izgradnju nove velebne crkve Kraljice Mira u Hrvatskom franjevačkom središtu u Norvalu pokraj Toronta, te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu itd. Pisao sam pjesme i čitao pravnu literaturu. To me držalo.

Imali ste najbolju namjeru, no želja se pretvorila u noćnu moru. Kao što vidimo u filmu, plan je bio da se ide u Trst, no greškom pilota ruta je promijenjena?

Na upit kontrole leta iz Beograda, umjesto da kaže da zrakoplov ide u Trst, pilot je rekao da ide za Ljubljanu, nakon čega su se digla dva MIG-a JNA iz Pule i prisilila nas da sletimo na Pleso. Znalo se da dolazimo, ali nisu znali kada jer ni ja nisam točno znao kada do zadnjeg trenutka. Ubrzo sam uhićen i helikopterom odveden u Bihać, a potom avionom u Beograd na Batajnicu. Iako je hrvatska dijaspora nudila novac za puštanje, nakon torture od tri mjeseca na kraju sam ipak razmijenjen za generala JNA Milana Aksentijevića i nekoliko oficira, uz, naravno, posredstvo hrvatske Vlade i tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška. Nakon povratka u Kanadu, održao sam tiskovnu konferenciju i na kraju sam rekao novinarima: ”Ne daj Bože, kad bi moja nova domovina Kanada bila napadnuta od stranog agresora kao moja Hrvatska, ja bih za Kanadu učinio isto što i za svoju domovinu Hrvatsku”. Tek su s takvim objašnjenjem Kanađani shvatili dubinu moje akcije i domoljublja. No, unatoč neuspjehu, sve bih ponovio bez razmišljanja. Žao mi je samo što smo bili nadomak cilju.

Kako gledate na današnju situaciju u Hrvatskoj i kakav je osjećaj domoljublja u inozemstvu?

Nisam sasvim zadovoljan. Kao narod znamo, možemo i moramo bolje, jer naši potencijali su u svakom spektru društva ogromni. Svatko pojedinačno mora dati sve od sebe i truditi se da bude bolje. Imamo svoju zajednicu i državu i potrebno ju je uređivati. Moj životni moto uvijek je bio: ”Res non verba – Djela, a ne riječi”. Mi Hrvati diljem svijeta itekako pratimo situaciju u domovini. U mom biću spojila su se dva podneblja, ono iz Hrvatske i BiH, te ono iz Kanade, moje druge domovine. Ovo je moj sedmi dolazak u Lijepu našu u posljednjih godinu dana, što samo po sebi govori kako se lijepo osjećam, kao da nikad nisam ni otišao, a bilo je to prije 50 godina. O potvrdi snažnih veza govori i činjenica da postoje direktne avionske linije Toronto-Zagreb.

Mislite li da dijaspora mora biti više uključena u hrvatska zbivanja?

Dijaspora ne smije biti ni zanemarena ni favorizirana. Domovina nam leži u srcu i uvijek smo spremni pomoći. Istini na volju, druga domovina živi u inozemstvu. Pitanje je, čini li druga strana ono što bi morala činiti djelima? Hrvatska mora privući investitore, a ne da ih koči birokracija i nedostatak povlastica kojima ih druge države privlače.

Mislite li se aktivnije uključiti u razvoj Hrvatske? Koja je vaša vizija?

Hrvatsku sanjam u najljepšim bojama. Sanjam je kao što smo je sanjali 15. siječnja 1992., kada je priznata kao neovisna i suverena država. Odgojen sam u duhu koji njeguje obitelj, ljubav, vjeru i domoljublje. Sve je na nama. Imamo bogomdan geografski položaj, imamo pamet i sve je na nama. Vrijeme ne treba gubiti.

Bili ste zapaženi sportski djelatnik u Kanadi. Godine 1988. bili ste predsjednik nogometnog kluba Croatia Toronto, jednog od najstarijih i najtrofejnijih klubova u dijaspori. Što nam možete reći o tom razdoblju?

Davne 1982. godine poklonio sam Nogometnom klubu Dinamo američku turneju. Bio sam organizator gostovanja Hrvatskog narodnog kazališta, hrvatskih glazbenika, projekcije velikog broja hrvatskih filmova, predavanja i promocije novih knjiga iz Hrvatske, a što činim i danas. Vodim i uređujem hrvatski televizijski program CROATICA TV. Mladi se kroz sport povezuju i poistovjećuju s Hrvatskom. Bio bih najsretniji čovjek kada bi naši Vatreni došli na turneju među jaku hrvatsku zajednicu u SAD-u i Kanadi. To bi bio najljepši dar nama iseljenim Hrvatima. Trofeji i trenuci slavlja, to je ono meni najsvetije, ono što nas spaja.

Vaša su ljubav također pjesma i poezija? Koji motivi dominiraju u Vašim pjesmama?

Tako je. Pisao sam pjesme za Đuku Čaića, Tomislava Ivčića i Mladena Grdovića, Krunoslava Cigoja, Veru Svobodu i druge glazbenike. Ponosan sam na svoj hrvatski narod što se najbolje oslikava u mojim stihovima. Objavio sam zbirku pjesama i omogućio izdavanje nekoliko knjiga na engleskom jeziku s hrvatskom tematikom. I dozvolite mi još nešto, inertnost ustanova i institucija prema povijesnom filmu “Hrvatske sportske legende” motivirala me da se aktivno uključim kako bi film ugledao svjetlost dana, jer kroz njega promoviramo i potvrđujemo da je Hrvatska u sportu svjetska velesila. Nemjerljiv je doprinos hrvatskih sportaša i pjevača bio u promociji zemlje 90-tih.

Priredio: Ivan Ban

Izvor: direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari