Pratite nas

Herceg Bosna

Kolinda Grabar Kitarović i Hrvati Herceg-Bosne

Objavljeno

na

Mi, hrvatski branitelji oboljeli od PTSP-a, smo od prvog dana javno podržavali kandidaturu gospođe Kolinde Grabar Kitarović, HDZ-ove kandidatkinje za predsjednicu Republike Hrvatske, jer smo u njoj prepoznali ličnost koja ima osobine državnika i koja bi nakon prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, mogla postati predsjednicom svih Hrvata, što se, zahvaljujući izbornoj volji hrvatskog naroda u Republici Hrvatskoj i izvan nje, na našu veliku radost, i dogodilo.

Cijelo vrijeme kampanje i izbornog procesa mediji u Hrvatskoj su ukazivali kako je Kolinda Grabar Kitarović izložena opstrukciji i lažnoj potpori koju licemjerno odražavaju hrvatski znanstveno-politički krugovi u Bosni i Hercegovini.

Novoizabrana hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je na Federalnoj televiziji dala izjavu kako će inicirati nadogradnju Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH kako bi se ostvarila hrvatska jednakopravnost u toj zemlji, ističući kako će poduprijeti zahtjeve hrvatskih predstavnika za preustroj zemlje i u slučaju da predlože uspostavu trećeg entiteta.

Upravo ovom izjavom gospođa Grabar Kitarović je jasno pokazala kako razumije u kakvom se položaju nalazi hrvatski narod u Bosni i Hercegovini i podržava pravo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini da sam izrazi kakvu Bosnu i Hercegovinu želi, te kako će u konačnici podržati zahtjeve legalnih i legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u BiH, stavljajući jasno do znanja kako je hrvatski narod u BiH suveren, konstitutivan i jednakopravan s druga dva bh. naroda.

Postavlja se pitanje kome u Bosni i Hercegovini nije bilo u interesu da Kolinda Grabar Kitarović bude izabrana za hrvatsku predsjednicu i tko su ti krugovi u okvirima hrvatskog naroda koji su željeli drugačijeg predsjednika Republike Hrvatske, koji bi Hrvatima u BiH nametao političku volju i negirao njihovo povijesno i nacionalno pravo na samoodređenje.

Filozofija je znanost koja proučava apstraktne i opće probleme vezane uz bitak, znanje, moral, um, jezik, ljudsku egzistenciju i sve drugo bitno za ljudsku egzistenciju. Filozofski fakultet je visoka znanstvena institucija na kojoj se znanstveno osposobljavaju mladi ljudi koji bi se u budućnosti mogli uhvatiti u koštac sa svim izazovima koje donosi buduće vrijeme.

Prof.dr. Mile Lasić, profesor za europske integracije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, je otvoreno podržao dr. Ivu Josipovića, s jasno navedenim stajalištima zbog čega je dr. Ivo Josipović njegov izbor za hrvatskog predsjednika. Cijeli tekst možete pročitati na portalu Hrvatskog studentskog politološkog foruma Sveučilišta u Mostaru, a mi izdvajamo sljedeće:

U osnovi leže u procjeni kako je uoči drugoga izbornog kruga nužno posvjedočiti kako i u Mostaru i u Bosni i Hercegovini ne egzistiraju samo ljudi „zarobljenog uma“, slijepi sljedbenici desnih, ultra konzervativnih, i tobož ljevičarskih, u osnovi ultrakonzervativnih demagoških ideologija, dakle obiju političkih opcija koje je pregazilo vrijeme, nego i slobodni ljudi koji se ćute Europejcima i kozmopolitama, pa se raduju boljitku u susjedstvu koje svjedoči  o pomaku ka otvorenom i europeiziranom društvu.

Po mojemu sudu, naime, u Republici Hrvatsko je upravo povodom predsjedničkih izbora došlo do sraza ideologija i politika podjela, na jednoj, i europeizacije i kosmpolitizacije, na drugoj strani. Sve to govori, dakako, o nužnosti tzv. retrospektivne europeizacije, jer nije bilo dovoljno samo formalno preuzeti pravnu stečevinu EU („acquis“) u vlastito zakonodavstvo, a zaboraviti i na nužnost promijene u političkoj kulturi i javnim politikama, sukladno preuzetim obvezama. Ovu vrstu očekivanja je moguće, dakako, povezivati i s imenom i programom Ive Josipovića, ali i s imenom Kolinde Grabar Kitarević  Pri čemu bi, zapravo, Josipovićeva preostala  prootu-kandidatkinja mogla – temeljem njezina curriculuma – biti nositelj moderne konzervativne političke ideje i opcije, da nije nekih nedovoljno transparanentih momenata u njezinom životopisu, ili da nije tijekom izbora već napravila nedozvoljene ustupke „jastrebovima“ unutar političkog bloka koji ju je iz nevolje isturio naprijed kao vlastitu kandidatkinju, u nedostatku izbora vjerodostojnih kandidata ili kandidatkinja s obzirom da je HDZ stranka koja je i de facto i de iure na optuženičkoj klupi. Posebice je prijeporno, pak, što je konzervativna kandidatkinja za predsjednicu RH tijekom predizborne kampanje posve suvišno govorila o „rehabilitaciji“ umirovljenih generala, zaboravljajući da su bili svojedobno spremni na puč. Najgore je po njezino profiliranje kao moderne konzervativke, što su je određeni krugovi u njezinom okruženju upregli u „ideologiju razvalina“ i politiku  „građanskih ratova sjećanja“, te time udaljili od izbornoga programa okrenutog budućnosti. Ima tu još nekih „utega“ oko njezinih nogu, primjerice privremeno „zamrznuta služba“ u NATO-strukturama, te spekulacije o njezinom članstvu u Trilateralnoj komisiji.”

ztomić

S druge strane, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dr. Zoran Tomić, odmah nakon pobjede Kolinde Grabar Kitarović, izlazi pred javnost s drugom porukom kojom pojašnjava zašto su se Hrvati u BiH 2015. zainatili kao 1991., te zašto Hercegovci ostaju uvijek vjerni Hrvatskoj. Višesatno čekanje na glasovanje, pod cijenu zdravlja i incidenta, račun je to koji su Hrvati u BiH ispostavili Josipoviću i Milanoviću, smatra dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dr. Zoran Tomić->.

Mi, hrvatski branitelji oboljeli od PTSP-a, svjesni smo kako su svi procesi koji se događaju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini povezani s procesom koji se vodi u Njemačkoj poznatim pod nazivom „Lex Perković“ i kako će vrijeme koje je pred nama pokazati kako su se Kolinda Grabar Kitarović i biračka volja hrvatskog naroda ispriječili na putu obnove hrvatske crvene buržoazije čiji su nositelji bili izravno dr. Ivo Josipović, Zoran Milanović i njihovi prikriveni trabanti u Bosni i Hercegovini.

Sveučilište u Mostaru nije politički sljedbenik kumrovečke škole koju je utemeljila Komunistička partija, nego znanstvena institucija koja je izrasla iz Domovinskog rata i najmanje što danas možemo uraditi za sve one koji su svojim životima svjedočili pravo hrvatskog naroda na slobodu, demokraciju, nacionalni identitet i obrazovanje u skladu sa zapadno-kršćanskim standardima, jest da izvršimo lustraciju upravo na onom mjestu gdje je predviđeno namicanje znanja mladim ljudima, a ne ispiranje mozga zločinačkim ideologijama uvijenim u novu pravednost koja nije ništa drugo doli prikrivanje zlikovaca kao u slučaju „Lex Perković“.

Prva hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović, je prava ličnost u pravo vrijeme, i nimalo nas ne iznenađuje što su je Hrvati Herceg-Bosne zavoljeli na prvi pogled. Izjava koju je dala za Federalnu televiziju rastjerala je tmurne oblake nad Herceg-Bosnom, promijenila nacionalno raspoloženje i vratila mir i dobru volju hrvatskom čovjeku u Herceg-Bosni, i sad kad znamo kako imamo predsjednicu zdravog nacionalnog razuma preostaje nam samo da legalni i legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH otvore procese koji vode punoj suverenosti, konstitutivnosti i jednakopravnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Nadamo se kako kod naših legalnih i legitimnih predstavnika neće biti sličnih pojava poput onih na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

S poštovanjem!

Sektor branitelja oboljelih od PTSP-a

KOORDINACIJA UDRUGA PROIZIŠLIH IZ DOMOVINSKOG RATA

Kamenjar.com

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

Objavljeno

na

Objavio

U Grudama je 18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.

Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva.

Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje razloga formiranja Herceg Bosne odgovorio je: „Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da dadne do znanja da to ne želi.”

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Obilježena žrtva Vukovara u BiH i 26. obljetnica Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U središtima većinskih hrvatskih općina u Bosni i Hercegovini u petak su upaljenje svijeće i služene mise za Vukovar i druge hrvatske žrtve u BiH i Hrvatskoj, te je istaknuto kako je uspostavom Hrvatske zajednice Herceg Bosne istoga dana kada je i pao hrvatski grad heroj osigurana opstojnost Hrvata u toj zemlji.

U mostarskoj Vukovarskoj ulici, te na prozorima brojnih stanova i kuća u petak su zapaljene svijeće, a vjernici su se nakon misa u tome gradu okupili na prigodnoj molitvi pred spomen obilježjem. I u drugim općinama zapaljene su svijeće složene u obliku slova grada Vukovara.

Zamjenik predsjednika Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Bariša Čolak je govoreći povodom 26. godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne istaknuo kako su tu odluku 18. studenog 1991. Hrvati u BiH donijeli poučeni padom Vukovara.

Rekao je kako Hrvati u BiH očekuju da drugostupanjska presuda šestorici dužnosnika Herceg Bosne bude oslobađajuća budući su se u ratu branili od agresije.

“Mi smo uvjereni da će ta presuda biti bitno drukčija u odnosu na prvostupanjsku. Naravno da mi očekujemo oslobađajuću presudu jer nije bilo nikakvog udruženog zločinačkog pothvata niti smo mi sudjelovali u takvom nečemu”, rekao je Čolak. Dodao je kako Haški sud nije utemeljen kako bi sudio narodima i državama, nego da bi sudio pojedincima koji su počinili ratne zločine.

U Grudama su 18. studenog 1991. predstavnici 30 općina u kojima su Hrvati činili većinu ili znatan broj utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu kako bi se obranili pred predstojećom srpskom agresijom na BiH.

U kolovozu 1993. je utemeljena Hrvatska republika HercegBosna kao hrvatska federalna jedinica kao pokušaj rješavanja hrvatskoga pitanja u BiH. Herceg-Bosna je prestala postojati u veljači 1994. nakon što je potpisan Washingtonski sporazum kojim je uspostavljena hrvatsko-bošnjačka Federacija BiH.

Zbog promjena toga sporazuma na štetu Hrvata, njihove političke stranke stalno inzistiraju na izmjenama ustava i izbornog zakona kako bi Hrvati u BiH ostvarili jednakopravnost sa Srbima i Bošnjacima.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari