Pratite nas

Komentar

Kolinda Grabar Kitarović: Hrvatska od Srbije traži da poštuje međunarodne standarde

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović poručila je u subotu u Budvi da će se osobno založiti da Sabor što prije ratificira crnogorski protokol o pridruživanju NATO-u.

[ad id=”93788″]

“Vjerujem da će hrvatski Sabor ratificirati pristupni protokol što prije, a ja ću se osobno za to zalagati”, poručila je Kolinda Grabar Kitarović.

Ona je kazala da ne vjeruje da će pitanje Prevlake biti smetnja da Hrvatska ratificira protokol.

“Dogovorili smo se da nastavimo s tim procesom. Privremeni režim funkcionira od 2003. godine, vrijeme je riješimo to pitanje”, kazala je Grabar Kitarović novinarima u Budvi.

Prema njezinim riječima za Hrvatsku je veoma bitno članstvo Crne Gore u NATO-u i Europskoj uniji (EU) jer se time osnažuju granice i cijeli prostor južnog krila NATO i EU, te da je poziv za članstvo Crnoj Gori izvanredan signal i poruka za sve.

Čestitajući Crnoj Gori na pozivnici za NATO poručila je da u ovoj fazi pristupanja Crna Gora treba razmišljati o postpristupnoj strategiji, o tome kako će se profilirati kao država nakon ulaska u Savez i EU, šta će biti državni ciljevi i kako ih želi postići.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović sudjelovala je u subotu zajedno s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom i predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem na panelu Foruma To be secure(2BS).

Odgovarajući na pitanje sudionika Foruma blokira li Hrvatska Srbiju u euroatlanskim integracijama Grabar Kitarović je rekla da Hrvatska nikog ne blokira, pa ni Srbiju.

“Hrvatska ne blokira Srbiju, već od te države traži da poštuje međunarodne standarde o nacionalnim manjinama, među kojima je i hrvatska”, kazala je Grabar Kitarović.

Predsjednik Slovenije Borut Pahor ocijenio je da države članice NATO u regiji imaju odgovornost da više surađuju te trebaju sve uraditi kako ne bi došlo do sigurnosnih problema na Zapadnom Balkanu.

“Poštujemo odluku Srbije da ne aplicira za NATO s kojim surađuje, ali i Crne Gore da aplicira. Bilo bi važno da Bosna i Hercegovina (BiH) aplicira za NATO i taj bi zahtjev značio bolju sigurnost u regiji”, ocijenio je Pahor.

Pohor je najavio kako će Slovenija u lipnju ove godine ratificirati Protokol o prijemu Crne Gore u NATO.

“Važno je da svih 28 država to uradi brže jer se sigurnosna situacija mijenja i pogoršava”, upozorio je Pahor, ukazujući na probleme od Ukrajine, Bliskog istoka, sjeverne Afrike.

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović rekao da je važno da Crna Gora postane članica NATO što prije kako bi se vidjelo da se prihvaćaju, poštuju i vrednuju reforme na području obrane i društva, te da vjeruje da će sve države članice brzo raficirati pristupni protokol.

“Ovo jest osjetljivo razdoblje, a mnogim globalnim izazovima, ali i razdoblje u kojem politika proširenja pokazuje da na te globalne izazove odgovara na odgovoran način”, rekao je Vujanović na Šestom 2BS forumu u Budvi.

Vujanović je istaknuo da je pitanje Prevlake pokazalo ozbiljnost odnosa dvije države, odgovornost i dobrosusjedstvo.

‘Ispoštovali smo prije svega jedan privremeni režim u svim njegovim sadržajima i pokazujući da imamo i odgovornost i spremnost da to pitanje riješimo, te da ono ne opterećuje. Raduje me poruka predsjednice Hrvatske da učinimo dodatni napor da pronađemo dogovor. U Crnoj Gori će Hrvatska imati iskrenog partnera za to s namjerom da ispitamo sve mogućnosti da se dođe do dogovora’, poručio je Vujanović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Hebrang: Karadžić nestaje, ali njegovo djelo ostaje

Objavljeno

na

Objavio

Mi u Hrvatskoj, kao ni u Bosni i Hercegovini, nismo sazreli reći istinu pa nam se zločinci šeću po gradovima, a ideolozi i dalje smišljaju svoje paklene planove…

“Presuda na doživotni zatvor ratnog zločinca Karadžića slaba je utjeha za majke Srebrenice i tisuće drugih žrtava ovoga monstruma. On nestaje, ali njegovo djelo ostaje”, komentirao je za Direktno.hr bivši potpredsjednik Vlade i HDZ-a i politički veteran dr. Andrija Hebrang.

“Vidjeli smo tugu među njegovim istomišljenicima i mnogim suradnicima, posebice u Republici Srpskoj koja je nastala dijelom i na njegovu genocidu. Srpska agresija devedesetih definitivno ostaje bez presude glavnih organizatora u KOS-u, u kojemu je osmišljeno osvajanje teritorija genocidnim metodama. Bosna i Hercegovina i nakon ove presude ostaje podijeljena, jer glavni krivci nisu ni spomenuti, a kamoli procesuirani. Potpuno je ista situacija i u Hrvatskoj, gdje ni jedna optužnica haškog tribunala, a niti hrvatskih sudova, nije podignuta protiv ideologa zločina. Zbog toga danas imamo države utemeljene na nekažnjenom zločinu, a to ne jamči mirnu budućnost. Duh agresije i dalje lebdi nad ove dvije države i značajno obilježava njihov put”, komentirao je Hebrang.

“Mi u Hrvatskoj, kao ni u Bosni i Hercegovini, nismo sazreli reći istinu pa nam se zločinci šeću po gradovima, a ideolozi i dalje smišljaju svoje paklene planove. Dok je u susjednoj državi u neku ruku razumljivo da se rat ne kažnjava, jer je međunarodna zajednica ozakonila Republiku Srpsku temeljenu velikim dijelom na genocidu, a Hrvate kao najveće žrtve obespravila u odnosu na druga dva entiteta, u Hrvatskoj su poslije Tuđmana na vlasti oni koji taj rat ne razumiju, jer su bili daleko, ili su zarobljeni u svoje regionalne svjetonazore i amnestiraju zločince.

Podsjećam da članak 3. Zakona o oprostu nabraja ratne zločine koji su izuzetak od oprosta, ali to hrvatskom pravosuđu ništa ne znači. Isto tako režiseri u KOS-u ostaju zaštićeni zbog dobrosusjedskih odnosa, bez poštivanja pravila da rat ne završava s posljednjim ispaljenim metkom nego s presudom i posljednjem zločincu. No, moramo znati da nekažnjeni zločin ponovno potiče zločinca i u tom  smislu je ova presuda Karadžića samo forma bez sadržaja”, zaključio je dr. Hebrang, piše Direktno.hr.

Podsjetimo, Radovan Karadžić pravomoćno je osuđen na doživotni zatvor. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Den Haagu odbilo je žalbu bivšeg predsjednika Republike Srpske koji je prvostupanjskom presudom 2016. osuđen na 40 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tijekom rata u BiH. Žalbeno vijeće je procijenilo da je kazna određena prvostupanjskom presudom bila preblaga.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Marijana Petir: Drugostupanjska presuda mala je utjeha obiteljima ubijenih i nestalih

Objavljeno

na

Objavio

PRESUDA RADOVANU KARADŽIĆU

Drugostupanjska presuda kojom je Radovanu Karadžiću dosuđena doživotna kazna zatvora za genocid i zločine protiv čovječnosti mala je utjeha obiteljima ubijenih i nestalih obzirom da je on odgovoran za stravičan zločin u Srebrenici, granatiranje tržnice Markale te svakodnevni snajperski i topnički teror usmjeren prema građanima Sarajeva, ali i za mnoge druge strašne zločine koji nažalost nisu bili predmet optužbe.

Žalim što presuda Međunarodnog suda po žalbi Tužiteljstva nije izmijenila prvostupanjsku presudu i obuhvatila počinjenje genocida i nad Hrvatima i Muslimanima u Općinama Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici, Zvorniku, pa i Prijedoru (unatoč postojećim dokazima).

Nažalost, u Republici Srpskoj Radovan Karadžić se dan danas smatra herojem, a osuđeni zločinci poput Biljane Plavšić nadalje, a nakon odsluženja kazne i bez istinskog kajanja za svoje zločine nastavljaju svoje sramotno javno djelovanje.

Također, unatoč dokazima koji su podastrijeti u postupku protiv Slobodana Miloševića, ovaj ih postupak nije uzeo u obzir te stoga nažalost niti ova presuda nije potvrdila postojanje „međunarodnog sukoba“ povezivanjem Karadžićeva djelovanja s vlastima u Srbiji.

Unatoč potvrdi prvostupanjske presude za genocid u Srebrenici, čini se da je Srbija i presudom protiv Karadžića ponovno amnestirana i od uloge u tom genocidu i od svoje sramotne uloge u ratu u BiH.

Želim da BIH zaliječi svoje rane te što prije zaživi kao pravna država svih triju konstitutivnih naroda s jasnom perspektivom i zasluženim mjestom u Europskoj uniji.

 

Predsjednica: Današnja odluka konačna je presuda jednom od glavnih ideologa i izvršitelja velikosrpske politike

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari