Pratite nas

Komentar

Kolinda Grabar Kitarović: Hrvatska od Srbije traži da poštuje međunarodne standarde

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović poručila je u subotu u Budvi da će se osobno založiti da Sabor što prije ratificira crnogorski protokol o pridruživanju NATO-u.

[ad id=”93788″]

“Vjerujem da će hrvatski Sabor ratificirati pristupni protokol što prije, a ja ću se osobno za to zalagati”, poručila je Kolinda Grabar Kitarović.

Ona je kazala da ne vjeruje da će pitanje Prevlake biti smetnja da Hrvatska ratificira protokol.

“Dogovorili smo se da nastavimo s tim procesom. Privremeni režim funkcionira od 2003. godine, vrijeme je riješimo to pitanje”, kazala je Grabar Kitarović novinarima u Budvi.

Prema njezinim riječima za Hrvatsku je veoma bitno članstvo Crne Gore u NATO-u i Europskoj uniji (EU) jer se time osnažuju granice i cijeli prostor južnog krila NATO i EU, te da je poziv za članstvo Crnoj Gori izvanredan signal i poruka za sve.

Čestitajući Crnoj Gori na pozivnici za NATO poručila je da u ovoj fazi pristupanja Crna Gora treba razmišljati o postpristupnoj strategiji, o tome kako će se profilirati kao država nakon ulaska u Savez i EU, šta će biti državni ciljevi i kako ih želi postići.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović sudjelovala je u subotu zajedno s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom i predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem na panelu Foruma To be secure(2BS).

Odgovarajući na pitanje sudionika Foruma blokira li Hrvatska Srbiju u euroatlanskim integracijama Grabar Kitarović je rekla da Hrvatska nikog ne blokira, pa ni Srbiju.

“Hrvatska ne blokira Srbiju, već od te države traži da poštuje međunarodne standarde o nacionalnim manjinama, među kojima je i hrvatska”, kazala je Grabar Kitarović.

Predsjednik Slovenije Borut Pahor ocijenio je da države članice NATO u regiji imaju odgovornost da više surađuju te trebaju sve uraditi kako ne bi došlo do sigurnosnih problema na Zapadnom Balkanu.

“Poštujemo odluku Srbije da ne aplicira za NATO s kojim surađuje, ali i Crne Gore da aplicira. Bilo bi važno da Bosna i Hercegovina (BiH) aplicira za NATO i taj bi zahtjev značio bolju sigurnost u regiji”, ocijenio je Pahor.

Pohor je najavio kako će Slovenija u lipnju ove godine ratificirati Protokol o prijemu Crne Gore u NATO.

“Važno je da svih 28 država to uradi brže jer se sigurnosna situacija mijenja i pogoršava”, upozorio je Pahor, ukazujući na probleme od Ukrajine, Bliskog istoka, sjeverne Afrike.

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović rekao da je važno da Crna Gora postane članica NATO što prije kako bi se vidjelo da se prihvaćaju, poštuju i vrednuju reforme na području obrane i društva, te da vjeruje da će sve države članice brzo raficirati pristupni protokol.

“Ovo jest osjetljivo razdoblje, a mnogim globalnim izazovima, ali i razdoblje u kojem politika proširenja pokazuje da na te globalne izazove odgovara na odgovoran način”, rekao je Vujanović na Šestom 2BS forumu u Budvi.

Vujanović je istaknuo da je pitanje Prevlake pokazalo ozbiljnost odnosa dvije države, odgovornost i dobrosusjedstvo.

‘Ispoštovali smo prije svega jedan privremeni režim u svim njegovim sadržajima i pokazujući da imamo i odgovornost i spremnost da to pitanje riješimo, te da ono ne opterećuje. Raduje me poruka predsjednice Hrvatske da učinimo dodatni napor da pronađemo dogovor. U Crnoj Gori će Hrvatska imati iskrenog partnera za to s namjerom da ispitamo sve mogućnosti da se dođe do dogovora’, poručio je Vujanović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Ponosni Hrvat s rukom na srcu – na vjetrometinama bura, nevera i oluja povijesnih zbiljnosti

Objavljeno

na

Objavio

Spomenik dr. Franji Tuđmanu

Spomenik prvom hrvatskom, demokratski, voljom naroda, izabranom predsjedniku države Republike Hrvatske je postavljen, omotan i čeka sutrašnje, odmotavanje i otkrivanje. Na Dan ljudskih prava i Svjetski dan paljenja svijeća.Tijekom tehničkih radova na postavljanju prikazan je u javnosti sa zlatnim odsjajem. Sutra će biti taman, crn. Boje crnog zlata.

Tko u spomeniku traži podrobnosti crta lica i tijela osobe – spomenika, na pogrješnom je putu. To nije samo spomenik, portret čovjeka imenom Franjo Tuđman. To je spomenik osobnosti, čovjeku koji je uspio dovesti Hrvatsku na državnu razinu da Hrvatice i Hrvati i ostali državljani mogu u Republici Hrvatskoj demokratskim glasovanjem izabrati svojeg predsjednika. Izabran je brojnom većinom.

Franjo Tuđman je prvi demokratski izabran predsjednik suverene Republike Hrvatske. Prvi uopće, državni poglavar  nakon brojnih stoljeća u kojima je Hrvatska bila predala svoj suverenitet, njegujući ipak brižno, tijekom tih stoljeća, njegove ostatke ostataka, da bi ga uspjela, u tom povijesnom trenutku, zahvaljujući upravo, njemu, dr. Franji Tuđmanu i njegovoj politici i vođenju, ponovo vratiti.

Kako vidim spomenik?

Prije odgovora, evo kako ga ne vidim. Ne vidim ga kao portret, uradak kipara koji je napravljen da bi bio izložen na izložbi portreta među ostalim portretima istog kipara ili među uradcima ostalih kipara.

Komentar Antun Drndelić

Vidim ga kao spomenik i dr. Franji Tuđmanu, prvom demokratski izabranom predsjedniku RH, ali i spomenik ponosnom Hrvatu devedesetih, prošlog stoljeća, koji svojim stavom i srcem, s rukom na srcu i odjećom na vjetrometini omotanom i pripijenom figuri i uspravan, uzdignute glave ponosnog pogleda u daljinu, uporno prkoseći svim mogućim burama, neverama i olujama povijesne zbiljnosti kroz koje prolazi Lijepa Naša Domovina…

Jesam li ponosan?

I jesam i nisam. Jesam, jer je spomenik postavljen u Zagrebu, dakle ipak u lokalnom, premda metropolskom, okružju. To mi se čini premalo i nedovoljno važno za novovjekog Oca Domovine.

Bit ću zadovoljan kada spomenik Franji Tuđmanu, prvom demokratski izabranom hrvatskom predsjedniku bude postavljen u srcu hrvatske državotvornosti, političke državotvorne i suverenističke misli, na Trgu sv. Marka, ispred crkve svetca, između Hrvatskog državnog Sabora i Vlade RH. To sam bio predložio u svojem članku objavljenom u tada još ne hibernatiziranom Vjesniku, 9. 8. 2004. godine, ponovivši prijedlog nekoliko puta.

Zašto ne reći da bi od „Zračne luke dr. Franjo Tuđman“, preko aktualnog, sutrašnjeg, spomenika, do budućeg, nadam se, spomenika na Trgu sv. Marka, to bila jedna lijepa backhand-drive dijagonala – od Velike Gorice do povijesnog središta metropole.

I pokojni predsjednik bio je, uostalom, u slobodnim trenutcima tenisač, kao i ja, naravno amaterski. Zašto ne reći i da Hrvatska ne bi nikada osvojila dva puta svjetski Davisov pehar, i njeno ime, zasad dvaput, nikada ne bi bilo upisano na „salataru“, da nije bilo uspješnog djelovanja dr. Franje Tuđmana.  Moja nada umire posljednja.

Čestitka akademskom kiparu g. Kuzmi Kovačiću, autoru spomenika, koji je svojim djelom pobudio napisane reminiscencije…

Antun Drndelić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Ovo Hrvatska država financira sa 3 milijuna kuna godišnje…

Objavljeno

na

Objavio

DO KAD?!

Tekst u Pupovčevim Novostima: “NEKA VISI F. T.”

I ovo Hrvatska država financira sa 3 milijuna kuna godišnje, komentirao je Velimir Bujanec

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari