Pratite nas

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović: ‘Hrvatskoj nisu potrebni bolni rezovi, već rezovi koji će olakšati bol’

Objavljeno

na

Kolinda Grabar-Kitarović je poručila da su Hrvatskoj potrebne reforme jer upravo njihov nedostatak i niska razina ulaganja privatnog sektora koči gospodarski razvoj

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u srijedu na otvaranju konferencije “Zaposlimo Hrvatsku” da Hrvatskoj nisu potrebni bolni rezovi već rezovi koji će olakšati bol te da našu budućnost i razvoj trebamo graditi na privatnom sektoru koji je temelj svih razvijenih gospodarstava.

[ad id=”68099″]

“Naravno da neki rezovi mogu boljeti, ali velik broj reformi oko kojih se većinom slažemo zahtijeva upravo suprotno – rezove koji će olakšati bol. Rezove koji će omogućiti tvrtkama da budu konkurentnije na domaćem i međunarodnom tržištu, koje će omogućiti da se značajno poveća potražnja za radnom snagom u Hrvatskoj”, kazala je Grabar-Kitarović na otvaranju konferencije koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Ustvrdila je da pozitivni znaci iz posljednjih izvješća Europske komisije jasno ukazuju kako ti pomaci nisu ostvareni našim djelovanjem, već su učinci i rezultat oporavka posljedica vanjskih čimbenika iz europskog okruženja.

“Osim blagog, i u potpunosti nedovoljnog gospodarskog rasta, nema puno pozitivnih vijesti i najava. I dalje je prisutan nedostatak potrebnih reformi kao i vrlo niska razina ulaganja privatnog sektora. A upravo je taj element ključan za gospodarski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta”, poručila je predsjednica.

kolinda konferencija

Kolinda Grabar-Kitarović je navela podatke Europske komisija koji govore o očekivanom iseljenju oko 200.000 ljudi iz Hrvatske do 2019. godine.

Potrebno je, istaknula je, pripremiti teren za njihov ostanak i izbjeći oportunističke namjere koje bi takav odljev mogle pokazati kao uspjeh kroz smanjenu nezaposlenost ili smanjene socijalne troškove za nezaposlene.

“Trebamo stvoriti okruženje u kojem će oni koji su danas nezaposleni naći posao i koje će uvjeriti mlade da ostanu i grade budućnost u Hrvatskoj. Drugi je zadatak stvaranje okvira koji će nam dugoročno omogućiti snažan i održiv gospodarski rast”, poručila je Grabar-Kitarović.

Obrazovanje i demografija, naglasila je, ključni su za oporavak te za snažan dugoročan i održiv gospodarski rast.

“Ova dva zadatka i naši napori moraju biti usmjereni prema razvoju radnih mjesta u privatnom sektoru, jer će nas samo privatni sektor, s velikim naglaskom na malo i srednje poduzetništvo, povući naprijed u rješavanju problema nezaposlenosti.”

Kolinda Grabar-Kitarović je najavila da će već danas potvrditi i objaviti sastav gospodarskog savjetodavnog vijeća koje će joj, kazala je, svojim aktivnim sudjelovanjem pomoći u formiranju strateških odrednica s ciljem pokretanja hrvatskog gospodarstva.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonimir Kusić istaknuo je potrebu mijenjanja mentalnog sklopa hrvatskog društva koji će uključivati kult rada, odgovornost, strpljivost i samozatajnost kao put izlaska iz krize, “kao što je slučaj u razvijenim zemljama”.

“Danas se vodi bitka za Hrvatsku gotovo jednako važna kao što se vodila i u Domovinskom ratu – na gospodarstvenom planu vodimo bitku hoćemo li sami odlučivati svojom sudbinom ili će nam odlučivati oni koji su bolje organizirani”, rekao je Kusić.

Naglasio je da kriza o kojoj govorimo nije samo uzrok nečijih grešaka, već da je uzrokovana i našim načinom života – životom na dug. “Moramo se naučiti da ćemo raditi više za manje. Ne postoje veliki potezi koji će riješiti probleme, radi se o tisuću malih poteza”, poručio je Kusić.

Ustvrdio je da obrazovni sustav zanemaruje prirodne znanosti, tehnologiju i tehniku te upozorio da dolazimo u jedno tehnološki ovisno društvo u kojem ćemo se teško snaći ako nešto ne promijenimo.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović upozorio je da su niska razina radno aktivnog stanovništva i stopa nezaposlenosti od gotovo 20 posto, a nezaposlenost mladih od 32 posto – znakovi za uzbunu.

Promašene gospodarske politike, neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, pravna, socijalna nesigurnost ne idu, kazao je, u prilog stvaranja gospodarske stabilnosti i razvoja.

Hrvatska gospodarska komora inicirala je projekt pod nazivom “Zaposlimo Hrvatsku”, kao poticaj ključnim donosiocima odluka da se usredotoče na rješavanje dugotrajnog, tvrdokornog i krajnje ozbiljnog problema niske stope zaposlenosti i aktivnosti stanovništva Hrvatske. Nakon radionica i konferencija, rekao je Burilović, političkim strankama i relevantnim čimbenicima u društvu namjeravaju ponuditi prijedloge i rješenja.

“Cilj nam je stvaranje svojevrsnog rasadnika ideja koji će okupljati gospodarstvenike, znanstvenike, stručnjake i sve one koji se žele uključiti u traženje odgovore na postavljena pitanja”, naglasio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović nazočila obilježavanju 28. obljetnice žrtava Voćina u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u petak na obilježavanju 28. obljetnice žrtava Voćina kako je dužnost hrvatske države ustrajati u istragama i kaznenom progonu zločina u Voćinu  ali i drugih zločina počinjenih tijekom velikosrpske agresije.

Grabar-Kitarović je podsjetila kako su 13. prosinca 1991. godine, “u kukavičkom bijegu pred hrvatskim vojnicima četničke horde iskalile svoj zločinački bijes na 47 nenaoružanih i nezaštićenih žitelja Voćina, čiji je jedini grijeh bio što su Hrvati”.

Ocijenila je kako se u Voćinu dogodio “jedan od najgorih zločina tijekom velikosprske agresije na Hrvatsku”, te da “čak i međunarodni stručnjaci, koji su sudjelovali u istrazi, nisu mogli pronaći riječi, kojima bi opisali ono čemu su svjedočili te ostali zaprepašteni bezumnom orgijom nasilja i zla”.
Podsjetila je kako u tom zločinu nije bila pošteđena niti gotovo osam stoljeća stara katolička crkva te kako ni danas ne može shvatiti mržnju koja je proizvela takav zločin.

“Ne želimo razumjeti ili shvaćati takvo iskonsko zlo, njemu se suprotstavljajmo dobrotom, vjerom i ljubavlju prema našim žrtvama, našem narodu i našoj domovini Hrvatskoj”, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović dodavši kako nas spomen na voćinske žrtve obvezuje da gradimo sretnu budućnost “u kojoj nema mjesta mržnji”.

Međutim, istaknula je, “ne mrziti ne znači zaboraviti i odustati od traganja za pravdom, a pravda do sada nije zadovoljena jer nekolicina pojedinačnih presuda za zločine u Voćinu ni približno ne može isprati gorčinu zbog toga što mnogi počinitelji voćinskih zločina i danas uživaju u nezasluženoj slobodi”.

“Ratni zločin ne zastarijeva, a Zakon o općem oprostu ne abolira niti jedno takvo djelo. Dužnost je hrvatske države ustrajati, koliko god bude potrebno, u istragama i kaznenom progonu ovog zločina, i drugih zločina  počinjenih tijekom srpske agresije. Jamčim vam da tu dužnost i obvezu nikada neću zaboraviti”, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.

Dodala je kako svim žrtvama i njihovim obiteljima “dugujemo taj minimum pravde, a ona je kamen temeljac za bolju budućnost”.

Andrović: Slike stravičnog zločina obišle svijet koji je ostao hladan na prizore užasa

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora virovitičko-podravski župan Igor Andrović podsjetio kako su slike stravičnog zločina u Voćinu tada obišle svijet, koji je ostao hladan na prizore užasa, a izostala je, kaže, osuda zla i brza reakcija kojom se mogla spriječiti agresija koja se kasnije pokazala još okrutnija.

Porušene domove i zgrade smo obnovili, ali ratne rane u srcima onih koji su izgubli svoje najdraže, neće nikada zacijeliti. Naša je dužnost sačuvati od zaborava događaje koji su obilježili našu noviju povijest jer to je naš dug prema žrtvama, istaknuo je Andrović.

Kod spomen obilježja u centru Voćina vijence su položili članovi obitelji ubijenih žrtava, izaslanstva državnih i lokalnih vlasti te braniteljskih udruga.
U sklopu obilježavanja održano je 11. hodočašće hrvatskih branitelja, hrvatske vojske i policije Gospi Voćinskoj te procesija do crkve u Voćinu gdje je svetu misu predvodio požeški biskup mons. Antun Škvorčević. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vukovarska bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica

Objavljeno

na

Objavio

Prijenosom osnivačkih prava nad vukovarskom Općom županijskom bolnicom i bolnicom hrvatskih veterana sa Vukovarsko-srijemske županije na Republiku Hrvatsku, o čemu je u četvrtak raspravljao Hrvatski sabor, ta bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar.

Riječ je bolnici koja je dijelila sudbinu Grada Vukovara te je najteže stradala, a promjena statusa polazi od njezina memorijalno-edukativnog značaja u kontekstu Domovinskog rata. S obzirom na značaj te bolnice potrebno je posebnu pažnju posvetiti njezinoj održivosti, što uključuje i onu financijsku.

2. svibnja 1991. godine Hitna služba Medicinskog centra Vukovar uključila u zbrinjavanje ranjenika u Borovo Selu, a tijekom srpnja je formirana ratna kirurgija i opremljeno protuatomsko sklonište.

Prve granate su počele padati na bolnicu 15. kolovoza 1991. godine, a 24. kolovoza 1991. godine je bolnica bila meta avionskog napada. Do 20. studenoga 1991. godine bolnica je zbrinula 4.000 ranjenika, od kojih je 2.250 podvrgnuto dugotrajnim operacijama.

Na bolnicu je padalo svakodnevno prosječno 700 granata. Nakon 20. studenoga 1991. godine odvedeno je i pogubljeno na Ovčari 200 ranjenika i bolesnika, a među njima i 18 djelatnika bolnice. Od 1.040 zaposlenih u Medicinskom centru Vukovar prije Domovinskog rata do kraja rata u bolnici je ostalo 350 zaposlenika.

Bulj: Zaštitite Hrvatsku od GMO-a

Hrvatski sabor raspravio je večeras, među ostalim, i Konačni prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO) kojim će se stvoriti temelj za donošenje provedbenih akata te uspostaviti pravni temelj za procjenu rizika vezanih za karakteristike GMO-a.

‘Mostovac’ Miro Bulj u raspravi je apelirao da se Hrvatska zaštiti od GMO-a i da se od hrvatskih građana ne rade pokusni kunići radi ostvarenja interesa interesnih skupina. Zatražio je i da se afirmiraju domaći poljoprivredni proizvodi, a ne uvozni. Ustvrdio je da se 700.000 hektara poljoprivrednog zemljišta nalazi pod korovom zbog lobiranja uvoznih lobija na uštrb domaće proizvodnje.

Nema više domaće rajčice ni svinjetine, nego uvozne tko za čime hranjene, zaključio je ‘mostovac’. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari