Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: U Hrvatskoj se potcjenjuju sigurnosne prijetnje

Objavljeno

na

Hrvatska je korak bliže uvođenju neke vrste obveznog vojnog roka nakon što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu razgovarala sa švedskim ministrom obrane i sjeverno od Stockholma obišla vojarnu švedske vojske koja od iduće godine uvodi vojnu obvezu.

Švedska, koja nije iskusila oružani sukob na svom teritoriju više od dva stoljeća, ukinula je vojnu obvezu 2010., a na ponovno uvođenje odlučila se ove godine zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Europi, posebno pojačane demonstracije vojne moći Rusije.

Služenje vojnog roka kreće od siječnja 2018., a 4000 pažljivo selektiranih mladića i djevojaka godišnje obučavat će se 12 mjeseci.

“Odluku mora donijeti Hrvatska, ali ako možemo prenijeti svoja iskustva i ideje, bit će nam drago”, rekao je novinarima ministar Peter Hultqvist nakon razgovora s Grabar-Kitarović u vojnom centru u Kunsangenu.

Zbog situacije u našem susjedstvu, češćih vojnih vježbi, agresije na Ukrajinu i pripojenja Krima, moramo pojačati naše sposobnosti i dio te strategije je ponovno uvođenje vojnog roka, dodao je.

Grabar-Kirtarović smatra da se u Hrvatskoj potcjenjuju sigurnosne prijetnje i da su se ljudi nakon Domovinskog rata “pomalo uljuljkali da je Hrvatska slobodna i sigurna država i da će to tako ostati”.

“Teško je predvidjeti odakle će prijetnje dolaziti i zato je dobro biti obučen, znati kako reagirati, kako pomoći sebi i drugima i zaštititi nacionalnu sigurnost države”, istaknula je.

Iskustva Švedske, koja nije članica NATO-a, mogla bi biti zanimljiva hrvatskoj vladi desnog centra i predsjednici, ujedno vrhovnoj zapovjednici oružanih snaga, koji podupiru ideju o nekom obliku vojne obveze ukinute 2008.

Odluka švedskog parlamenta bila je kontroverzna i protivili su joj se pacifisti i dio zastupnika. Nakon što su se pojavili problemi u popunjavanju vojske, vlada je u ožujku odlučila ukinuti suspenziju iz 2010. i ponovno uvesti vojni rok koji će biti univerzalan, vrijediti i za muškarce i za žene, a iz generacije mladih od oko 100.000 godišnje selektirat će se 4000 regruta koji će služiti 12 mjeseci.

Švedski model neće biti posve preslikan, naši su planovi da temeljna obuka bude kraća, ali zanimljiv je način selektiranja, prepoznavanja motivacije i motiviranje za ostanak u vojsci, rekla je hrvatska predsjednica.

Svaki švedski regrut dobivat će oko 470 eura mjesečno povrh plaćenih troškova života, stanovanja i zdravstvenog osiguranja. Nakon izlaska dobit će oko 5200 eura i imati prednost pri zapošljavanju u državnoj upravi, a u vladi se nadaju da će se mnogi ostati u profesionalnom sastavu.

“U vojsci smo se naučili samodisciplini, raditi u timu i poštivati ljude oko sebe”, rekla je Emelie Hjelm koja je na dobrovoljnom služenju vojnog roka u Kunsangenu, 30-tak kilometara sjeverno od Stockholma.

“U vojsku sam se prijavila jer vidim što se dogada oko nas, moramo biti spremni na sve”, dodala je Emelie koja potječe iz vojničke obitelji i planira nastaviti tu tradiciju kao profesionalna vojnikinja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zašto je F-16 Barak jedini izbor za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / T. Brandt

Hrvatska se nije slučajno odlučila za nabavu baš F-16 Baraka, koji predstavljaju znatno nadograđenu varijantu izvornog američkog F-16 C/D blok 30.

Sva ta unapređenja i podizanje aviona na razinu “Baraka 2020.” taj su avion gotovo izjednačili s mogućnostima F-16i, dakle zrakoplova za 21. stoljeće.

Takvu eskadrilu RH dobiva za 500 milijuna dolara, u to je uračunat i SLEP program koji treba provesti američki proizvođač Lockheed Martin i kojim se životni vijek 30-godišnjaka produljuje za 3000 sati leta. RH planira godišnje “raubati” Barake s oko sto sati leta, piše Večernji list

U tu je cijenu uračunat i simulator letenja, obuka 8 pilota, 40 tehničara i 5 inženjera, početni paketi rezervnih dijelova i naoružanja, zemaljska oprema, izgradnja i prilagođavanje infrastrukture (hangar) te tri godine kompletne logističke potpore uz dolazak u RH dva izraelska pilota instruktora i 15-ak drugih stručnjaka.

Barak ima pojačan motor, avioniku i elektroniku. Dva dvosjeda nisu samo školski avioni nego i borbeni, u zadnjoj kabini nalazi se operater oružanog sustava, a avion posjeduje i sustav za protuelektroničko djelovanje.

Barak je teži od američkog originala (9525 umjesto 7900 kg), ali i nosi 4760 kg goriva i naoružanja više. Izraelci su zamijenili Lockheed Martinove sustave za protuelektroničko djelovanje i radare moćnijim izraelskima.

Integrirano je i izraelsko naoružanje, od raketa zrak-zrak Python, aktivno-radarski samonavođeni Derby dometa 50 km, opcijski dometa 320 km.

Baraci su zadržali i sposobnost nošenja američkog naoružanja, raketa AIM-9L i “Sidewinderra”, “Mavericka”, laserski vođenih GBU bombi do 28 km te GBU-39 SDB dometa do 110 km. Nosi i vođene krstareće rakete Delilah dometa do 250 km.

 

MORH: Inzistiramo na poštivanju izraelske ponude u potpunosti, nikakva druga inačica F-16 nije moguća

 

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Krstičević upoznao Odbor za obranu o procesu nabave višenamjenskoga borbenog aviona

Objavljeno

na

Objavio

Na tematskoj sjednici Odbora za obranu Hrvatskog sabora održanoj u četvrtak, 13. prosinca 2018. Ministarstvo obrane RH na čelu s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem i načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga generalom zbora Mirkom Šundovom, informiralo je Odbor za obranu Hrvatskog sabora o trenutnom statusu projekta nabave višenamjenskoga borbenog aviona, priopćio je MORH

Tom prigodom, članovi saborskog Odbora za obranu istaknuli su kako su im dane jasne i detaljne informacije od strane MORH-a o ovoj temi.

Predsjednik Odbora za obranu Igor Dragovan nakon održane sjednice istaknuo je kako je Saborski odbor za obranu vrlo detaljno i iscrpno informiran od strane ministra i načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i njegovog tima o svim radnjama koje su poduzete od donošenja Odluke na razini Vlade Republike Hrvatske do današnjeg dana, u razgovorima s partnerima, a to je Država Izrael, te što je sve napravljeno u tom periodu, koliko je posla obavljeno i koje sve pripreme su napravljene i gdje se cijeli proces nalazi u ovom trenutku.

“Vrlo otvoreno i detaljno se odgovaralo na sva postavljena pitanja i mogu u svoje osobno ime i u ime Odbora reći kako smo zadovoljni s dobivenim informacijama. Činjenica je da je ovo bilo potrebno iz razloga jer se različite informacije pojavljuju u javnosti. Vjerujem da će se ovaj postupak koji je sada između Izraela i Sjedinjenih Američkih Država za odobrenje za prodaju zrakoplova Republici Hrvatskoj uspješno okončati da bi se potpisao ugovor između Hrvatske i Države Izrael. Garancije s jedne i s druge strane u pisanom obliku su prisutne”, rekao je Dragovan.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević rekao je kako je sve članove Odbora detaljno upoznao s trenutnim statusom projekta.

“Proces je vođen vrlo sustavno, temeljito, detaljno i ono što je ključno, u funkciji hrvatskih nacionalnih interesa. Pred nama su se sad našli određeni izazovi, ali vjerujem kako će Sjedinjene Američke Države i Država Izrael međusobno postići dogovor. Naglašavam još jednom kako Republika Hrvatska otpočetka inzistira, čuli ste i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, a čuli ste i stav Ministarstva obrane; da dobije one avione koje smo tražili u zahtjevu za ponudu. Država Izrael obvezala se da ćemo dobiti te zrakoplove i Sjedinjene Američke Države su dale odobrenje u tom trenutku, 15 dana prije otvaranja ponuda Državi Izrael da može nuditi zrakoplov i da ga sutra potencijalno može prodati Hrvatskoj.”

Također, u tom kontekstu Krstičević dodaje : “Upravo zbog odgovornosti, nakon prvog koraka u procesu donošenja odluke i sjednice Saborskog odbora za obranu, proveli smo dodatne konzultacije i onda krajem trećeg mjeseca donijeli konačnu odluku. Republika Hrvatska inzistira da dobije onaj zrakoplov koji je tražila jer je upravo struka definirala kakav tip aviona nam treba”, poručio je ministar naglasivši kako je odluka donesena na državnoj razini jednoglasno.

“Čekali smo na ovu odluku gotovo 20 godina i konačno smo kroz proces donošenja odluke na državnoj razini jednoglasno došli do te odluke. Riječ je o najboljoj odluci jer smo u isto vrijeme, vodili računa o očuvanju mira i sigurnosti u Republici Hrvatskoj, ali i imali razumijevanje za druge resore u Hrvatskoj; pazili smo na druge potrebe hrvatskog društva, kao što je školstvo, zdravstvo…”, zaključuje Krstičević i dodaje kako će i dalje nastaviti raditi na jačanju i modernizaciji Hrvatske vojske.

 

State Department: Želimo da Hrvatska dobije izraelske zrakoplove

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari