Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: U Hrvatskoj se potcjenjuju sigurnosne prijetnje

Objavljeno

na

Hrvatska je korak bliže uvođenju neke vrste obveznog vojnog roka nakon što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu razgovarala sa švedskim ministrom obrane i sjeverno od Stockholma obišla vojarnu švedske vojske koja od iduće godine uvodi vojnu obvezu.

Švedska, koja nije iskusila oružani sukob na svom teritoriju više od dva stoljeća, ukinula je vojnu obvezu 2010., a na ponovno uvođenje odlučila se ove godine zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Europi, posebno pojačane demonstracije vojne moći Rusije.

Služenje vojnog roka kreće od siječnja 2018., a 4000 pažljivo selektiranih mladića i djevojaka godišnje obučavat će se 12 mjeseci.

“Odluku mora donijeti Hrvatska, ali ako možemo prenijeti svoja iskustva i ideje, bit će nam drago”, rekao je novinarima ministar Peter Hultqvist nakon razgovora s Grabar-Kitarović u vojnom centru u Kunsangenu.

Zbog situacije u našem susjedstvu, češćih vojnih vježbi, agresije na Ukrajinu i pripojenja Krima, moramo pojačati naše sposobnosti i dio te strategije je ponovno uvođenje vojnog roka, dodao je.

Grabar-Kirtarović smatra da se u Hrvatskoj potcjenjuju sigurnosne prijetnje i da su se ljudi nakon Domovinskog rata “pomalo uljuljkali da je Hrvatska slobodna i sigurna država i da će to tako ostati”.

“Teško je predvidjeti odakle će prijetnje dolaziti i zato je dobro biti obučen, znati kako reagirati, kako pomoći sebi i drugima i zaštititi nacionalnu sigurnost države”, istaknula je.

Iskustva Švedske, koja nije članica NATO-a, mogla bi biti zanimljiva hrvatskoj vladi desnog centra i predsjednici, ujedno vrhovnoj zapovjednici oružanih snaga, koji podupiru ideju o nekom obliku vojne obveze ukinute 2008.

Odluka švedskog parlamenta bila je kontroverzna i protivili su joj se pacifisti i dio zastupnika. Nakon što su se pojavili problemi u popunjavanju vojske, vlada je u ožujku odlučila ukinuti suspenziju iz 2010. i ponovno uvesti vojni rok koji će biti univerzalan, vrijediti i za muškarce i za žene, a iz generacije mladih od oko 100.000 godišnje selektirat će se 4000 regruta koji će služiti 12 mjeseci.

Švedski model neće biti posve preslikan, naši su planovi da temeljna obuka bude kraća, ali zanimljiv je način selektiranja, prepoznavanja motivacije i motiviranje za ostanak u vojsci, rekla je hrvatska predsjednica.

Svaki švedski regrut dobivat će oko 470 eura mjesečno povrh plaćenih troškova života, stanovanja i zdravstvenog osiguranja. Nakon izlaska dobit će oko 5200 eura i imati prednost pri zapošljavanju u državnoj upravi, a u vladi se nadaju da će se mnogi ostati u profesionalnom sastavu.

“U vojsci smo se naučili samodisciplini, raditi u timu i poštivati ljude oko sebe”, rekla je Emelie Hjelm koja je na dobrovoljnom služenju vojnog roka u Kunsangenu, 30-tak kilometara sjeverno od Stockholma.

“U vojsku sam se prijavila jer vidim što se dogada oko nas, moramo biti spremni na sve”, dodala je Emelie koja potječe iz vojničke obitelji i planira nastaviti tu tradiciju kao profesionalna vojnikinja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Županijski sud u Velikoj Gorici izrekao Zdravku Mustaču kaznu od 40 godina zbog ubojstva Đurekovića

Objavljeno

na

Objavio

Županijski sud u Velikoj Gorici izrekao je bivšemu čelniku jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi Zdravku Mustaču kaznu od 40 godina zbog ubojstva hrvatskoga emigranta Stjepana Đurekovića u Wolfratshausenu kod Münchena 1983. godine.

Riječ je odluci koju je Županijski sud u Velikoj Gorici donio na osnovi pravomoćne njemačke presude kojom su Mustač i Josip Perković osuđeni zbog Đurekovićevog ubojstva na doživotni zatvor.

Priopćenje Županijskoga suda u Velikoj Gorici donosimo u cijelosti:

“Rješenjem izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Velikoj Gorici broj: Kv-eu-1/2019. od 23. travnja 2019., u postupku preuzimanja i izvršenja presude Visokog pokrajinskog suda u Münchenu, a nakon što je utvrđeno da je osuđeni Zdravko Mustač pravomoćnom presudom proglašen krivim zbog kaznenog djela ubojstva iz paragrafa 211., 212. i 25. st. 1 i 2 Kaznenog zakona Savezne Republike Njemačke, utvrđeno je da navedeno kazneno djelo odgovara po bitnim obilježjima kaznenom djelu teškog ubojstva iz čl. 111. t. 1 i 4 Kaznenog zakona, te izrekao kaznu zatvora u trajanju od 40. godina.

Po ocijeni vijeća, kazna zatvora u trajanju od 40 godina u najvećoj mjeri odgovara kazni zatvora doživotnog zatvora, pri čemu se pazilo da osuđenik ne bude doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na vrstu i mjeru kazne, ali ne i u odnosu na odredbe o uvjetnom otpustu. “, priopćio je glasnogovornik suda, sudac Ante Zeljko.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ispovijest heroja koji je iz ledene rijeke spasio djevojčicu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Toni Paštar / Slobodna Dalmacija

Jack iz Rude spasio 13-godišnjakinju od sigurne smrti: Bog mi je produžio ruku, u zadnji tren sam je uhvatio za kosu i izvukao iz hladne, nabujale rijeke…

Josip Crljen zvani Jack iz naselja Ruda, općina Otok, svojim je podvigom u ponedjeljak navečer zaslužio ponijeti naslov hrvatskog junaka dana, piše Slobodna Dalmacija.

Skokom u nabujalu rijeku Rudu u zadnji je trenutak od sigurne smrti spasio jednu trinaestogodišnju djevojčicu iz Graba. Sve to se dogodilo u ponedjeljak oko 18.30 sati na Rudi kod predjela zvanog Gaz. Vodostaj rijeke bio je visok, a voda mutna.

Djevojčica koja se “dušila” već je nestajala u vodi kada ju je Josip krajnjim naporom uspio dohvatiti za kosu i izvući na obalu. Od skoka u rijeku čija je temperatura bila tek 7 ili 8 Celzijevih stupnjeva junak Jack zaradio je trzajnu ozljedu vrata, pa je u utorak cijelo prijepodne proveo kod liječnika, najprije svoga obiteljskog, a potom na pregledima u KBC-u Split.

Dobio je šancov ovratnik koji će ga narednih dana podsjećati na dramatični događaj sa sretnim ishodom.

Priča je počela na Uskrsni ponedjeljak u župnoj crkvi sv. Martina u Rudi. Josipov vjenčani kum Zvonimir Matijašević krstio je svoje prvo dijete, kćer, pa je na slavlje pozvao i članove šire obitelji te prijatelje, među kojima i Josipa Crljena. Svečarski ručak održan je u restoranu kod Gaza, nedaleko rijeke Rude.

– Bio sam među pedesetak gostiju kuma Zvonimira. Do nas je bila još jedna tolika skupina. Veselili smo se, jeli i pili kada sam u jednom trenutku čuo dječaka Matea Tadića, koji je ranije izišao igrati se, gdje sav usplahiren viče: “Mala u vodi! Upala mala u vodu!…”

Bez razmišljanja sam ustao od stola i pretrčao kojih pedesetak metara do rijeke. Tu sam vidio dvoje-troje ljudi koji su tražili granu kojom bi dohvatili djevojčicu čije je tijelo u vodi već bilo mlitavo, nije mahala ni rukama ni nogama. Na tren je potonula i ponovno se pojavila na površini. Nisam razmišljao. Onako odjeven i u cipelama skočio sam u vodu duboku 2-3 metra.

Kad sam izronio, tijelo djevojčice ponovno je počelo tonuti. Bacio sam se prema njoj vidjevši da opet nestaje u mutnoj vodi. Prije nego je dublje potonula uspio sam je uhvatiti za kosu. Kao da mi je u tom trenutku Bog produžio ruku. Dovukao sam je do obale gdje su je ostali izvukli na obalu. Kako nije davala znakove života, odmah su je počeli oživljavati umjetnim disanjem. Hvala Bogu, dijete je prodisalo, izbacilo vodu i s njom je sve u redu – kaže Josip.

Ovaj 37-godišnji strojar-bagerist zaposlen u tvrtki “Iskopi Kovačević” iz Dugog Rata i sam je otac jednogodišnjeg sina i zna što je dijete. Zato je u utorak, unatoč boli u vratu, bio presretan i prezadovoljan što je spasio mladi život. Zna da je učinio dobro djelo, ali to, kaže, ne smatra ničim posebnim. Ako bi se bilo kada našao u sličnim okolnostima, ponovno bi napravio isto.

Jedino, veli, zamjera što oni koji su se prije njega zatekli na obali i vidjeli da se djevojčica utapa nisu reagirali kao on, skočili u vodu kako bi spasili dijete. U srijedu Josipov mobitel, koji je bio u džepu kad je iz vode spašavao djevojčicu, ali i dalje radi, nije prestajao zvoniti.

– Nema toga tko me nije zvao i čestitao mi. Među prvima mi je čestitao direktor Matko Kovačević. Jutros me toliko bolio vrat da nisam bio u stanju voziti pa me u bolnicu u Sinj, a potom i u Split vozio prijatelj Ante Čikara zvani Kuvar. Nadam se brzom ozdravljenju, vjerujem bez trajnih posljedica. U svakom slučaju, dan krštenja kćeri svoga kuma Zvonimira sigurno neću zaboraviti do kraja života – zaključuje junak Crljen na kojega su u srijedu bili ponosni njegovi Ruđani, ali i brojni drugi prijatelji i poznanici, piše Slobodna Dalmacija.

 

Heroj iz nabujale rijeke spasio djevojčicu: ‘Bila je već blijeda, tonula je…’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari