Pratite nas

Događaji

Kolinda Grabar Kitarović: Htjela bih u Hrvatsku preslikati irski model ulaganja u obrazovanje i IT sektor

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u utorak u Dublinu da na Hrvatsku želi preslikati model Irske koja je ulaganjem u obrazovanje i poreznim reformama zaustavila iseljavanje i brojne Irce privukla na povratak iz inozemstva.

“Irska je od zemlje emigracije postala zemlja imigracije…Htjela bih u Hrvatskoj preslikati irski model ulaganja u obrazovanje i IT sektor, uz provedbu porezne reforme u cilju privlačenja multinacionalnih kompanija”, rekla ja novinarima Grabar-Kitarović nakon razgovora s premijerom Endom Kennyjem.

Kenny je kazao da je njegova zemlja u posljednjih nekoliko godina puno učinila za oporavak gospodarstva, istaknuvši važnost “poštene porezne politike koja može pridonijeti ekonomiji”.

“Broj nezaposlenih smo u kratkom roku s 15,2 posto smanjili na 6,4 posto”, rekao je on i zauzeo se za jačanje trgovinskih odnosa između Hrvatske i Irske.

Ocijenio je da je Hrvatska u vrlo kratkom vremenu napravila veliki iskorak i naglasio da jako dobro shvaća njezine obveze u JI Europi. “Irska će biti uz Hrvatsku u prioritetima koje si je zacrtala”, istaknuo je Kenny.

Irski premijer iz stranke cesnog centra Fine Gael došao je na vlast nakon prijevremenih izbora 2011. usljed najgore ekonomske krize koja je u novije vrijeme zahvatila Irsku.

Proveo je vrlo bolne reforme, uključuijući povećanje poreza, strukturne reforme, prodaju državne imovine, a doveo je u red i banke koje su vrlo nemarno davale kredite u razdoblju procvata “keltskog tigra”.

U prosincu 2013. Irska je postala prva zemlja eurozone koja je izvršila svoje obveze prema “trojci” – MMF-u, Europskoj središnjoj banci i Europskoj komisiji.

Hrvatska predsjednica se ranije u utorak sastala s čelnicima irskog parlamenta i gradonačelnikom Dublina Brendanom Carrom.

U srijedu će posjetiti Galway, grad na irskoj atlanskog obali koji je izabran za europsku prijestolnicu kulture 2020.

Kolinda Grabar-Kitarović u Dublinu podsjetila na Irca koji je poginuo za Hrvatsku

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Objavljeno

na

Objavio

Danas je otvorena međunarodna konferencija POVIJEST HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE U 20. STOLJEĆU (21. – 22. veljače 2019.) u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Pozdravni govor, uz Marina Soptu, predsjednika Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Miju Marića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika te Tomislava Markića, ravnatelja ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, održala sam ispred Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, referirajući se na Odsjek za povijest i doktorski studij povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari