Pratite nas

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović na forumu u Monaku: Hrvatska kao energetsko čvorište Europe

Objavljeno

na

Foto: Ured Predsjednice

Cilj Hrvatske je postati energetsko čvorište i poveznica između srednje Europe i Mediterana, poručila je u petak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na energetskom sigurnosnom forumu “Energy Security for the Future” u Monaku, na kojem je sudjelovala na poziv kneza Alberta II., priopćeno je iz njezinog ureda.

Na četvrtom energetskom forumu raspravlja se o strateškoj viziji europske energetske sigurnosti, a osim hrvatske predsjednice na njemu je govorio čelnik europskih liberala (ALDE) Guy Verhofstadt, bivši talijanski premijer i predsjednik Europske komisije Romano Prodi, bivši čelnik NATO saveza Anders Fogh Rasmussen, bivši slovenski predsjednik Danilo Turk i niz čelnika iz energetskog i financijskog sektora.

Kolinda Grabar-Kitarović u svom obraćanju istaknula je kako je s obzirom na geopolitički položaj Hrvatske, na raskrižju srednje Europe i Mediterana, njezin cilj postati energetsko čvorište i poveznica između te dvije regije, stoji u priopćenju.

Predsjednica je najavila kako će Hrvatska do 2030. provesti energetsku tranziciju zadovoljavanjem svojih potreba iz domaćih izvora, prije svega obnovljivih izvora energije, ali i otvaranjem novih nalazišta ugljikovodika, za što su u tijeku natječaji u Slavoniji i Dinaridima.

U kombinaciji sa strateškim projektima poput LNG terminala na otoku Krku i Jonsko-jadranskog plinovoda, istaknula je Grabar-Kitarović, Hrvatska će tako na optimalan način zaokružiti svoj koncept energetske sigurnosti.

Naglasila je kako će energetska povezanost i rad na provedbi energetske unije Hrvatska staviti visoko na listu svojih prioriteta za predstojeće predsjedanje Europskom unijom početkom iduće godine.

Grabar-Kitarović smatra kako se EU proteklih desetljeća suočila s nizom problema svoje energetske politike, navevši ovisnost o vanjskim opskrbljivačima, izloženost vanjskim šokovima, skupe cijene energenata, zastarjelu energetsku infrastrukturu i postojanje tzv. energetskih otoka koji su utjecali na to da se europska energetska sigurnost u prvome redu mora promatrati kroz jedan od prioritetnih projekata – uspostavu energetske unije.

Dodala je kako u ujedinjenoj Europi nijednoj državi ne smiju biti uskraćene prednosti povezane sa sigurnošću opskrbe energentima te je istaknula kako Europa mora biti zajednica sigurnih, prosperitetnih i neovisnih država, u svakom pogledu i u svakom njenom dijelu.

„Imajući to na umu Hrvatska je prije četiri godine otpočela ozbiljnu političku komunikaciju na uspravnici Jadran-Baltik s ciljem prevladavanja razvojnih razlika između takozvane stare i nove Europe“, kazala je predsjednica i dodala kako je taj proces u vrlo kratkom roku prerastao u Inicijativu triju mora kao neformalnu platformu za suradnju 12 država članica Europske unije na projektima od zajedničkog interesa.

U tom smislu, Grabar-Kitarović je istaknula da će prioritetni energetski projekti, poput plinske konekcije između Poljske i Litve, razvoja plinskog transportnog sustava duž koridora od Bugarske do Austrije, projekta Eastring ili Jonsko-jadranskog plinovoda i LNG terminala u Hrvatskoj, kada jednom budu realizirani, zauvijek dokinuti energetsku neizvjesnost i nesigurnost kompletnog srednjoeuropskog prostora, stoji u priopćenju.

U tom nastojanju sudionici Inicijative triju mora imaju nepodijeljenu potporu institucija Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država kao pouzdanog prijatelja, saveznika i energetskog partnera, kazala je.

Idući tjedan se u Sloveniji održava četvrti summit Triju mora na predsjedničkoj razini, na kojem će osim hrvatske predsjednice sudjelovati još sedam predsjednika i ministara vanjskih poslova, američki tajnik za energetiku Rick Perry i predsjednik Europske komisije na odlasku Jean-Claude Juncker.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Europska unija zabrinuta zbog iranske zapljene britanskog tankera

Objavljeno

na

Objavio

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u subotu je iranskome kolegi Mohammadu Javadu Zarifu rekao da je “silno razočaran” zbog iranske zapljene britanskog tankera, a zabrinutost je izrazila Europska unija zbog opasnosti “nove eskalacije”.

“Upravo sam razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammedom Javadom Zarifom te izrazio silno razočaranje zbog toga što me u subotu uvjeravao da Iran želi smiriti situaciju, a čine suprotno od toga”, napisao je Hunt u objavi na Twitteru.

“Britanski brodovi moraju i bit će sigurni”, dodao je.

EU je u subotu izrazio “veliku zabrinutost” zbog zapljene britanskog tankera u Hormuškom tjesnacu te upozorio na opasnost “nove eskalacije”.

“U ionako napetoj situaciji ovakav tijek događaja povećava opasnost nove eskalacije i potkopava napore koji se u ovom času poduzimaju radi rješenja sadašnje krize”, dodaje diplomatska služba EU-a u priopćenju.

EU poziva sve na suzdržanost kako bi se izbjegle nove napetosti te poručio “Sloboda plovidbe mora biti poštivana u svim vremenima”.

Ranije u subotu i vlade Njemačke i Francuske pozvale su Iran da oslobodi naftni tanker Stena Imepro zaplijenjen u Hormuškom tjesnacu s 23 člana posade među kojima su državljani Filipina i Latvije koji traže oslobađanje svojih pomoraca.

Iranski Čuvari revolucije objavili su u petak da su zaplijenili tanker Stena Impero i priveli ga u Bandar Abas na što je Velika Britanija osudila taj “opasan” čin i pozvala britanske brodove da ne plove tim strateškim morskim prolazom u kojemu su zaredali incidenti.

Od 23 člana posade tankera u vlasništvu švedskog brodara, 18 je indijskih državljana, među njima kapetan, objavio je Iran. Službena Manila navodi da su ostali trojica ruskih pomoraca te po jedan Latvijac i Filipinac.

Filipinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak, pozivajući se na agenciju preko koje se Filipinac zaposlio na brodu, da su svi članovi posade živi i zdravi.

Latvijska ministrica vanjskih poslova potvrdila je da je među posadom i Latvijac i navela da njezina zemlja čini sve da oslobodi svojeg državljanina te priprema zahtjev Iranu da se o oslobodi cjelokupna posada tankera.

Sjedinjene Države već su u petak osudile nasilne metode Irana, a u subotu objavile da američki nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca prati stanje nakon iranske zapljene britanskog tankera te da je u stalnom kontaktu s američkim brodovima u tom području.

Ranije je iranska službena novinska agencija IRNA, pozivajući se na vojni izvor, prenijela da je tanker isključio lokator, ignorirao upozorenja Čuvara revolucije i plovio pogrešnim smjerom. Novinska agencija Fars je, pozivajući se na službene izvore, izvijestila da je tanker sudjelovao u nesreći s iranskim ribarskim brodom te je ignorirao njihove pozive u pomoć.

Vlasnik tankera, tvrtka Stena Bulk, odgovorila je da je tanker “u cijelosti poštivao sve propise o plovidbi te međunarodne propise”.

Objava o zapljeni u petak navečer slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranksog tankera Grace 1. Britanske pomorske snage su 4. srpnja zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

Odnosi između Washingtona i Teherana pogoršali su se prošle godine kad je američki predsjednik Donald Trump odbacio međunarodni sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa postignut 2015. i uveo sankcije protiv Irana koje su naštetile gospodarstvu te zemlje.

Hormuškim tjesnacem prolazi trećina svjetske sirove nafte koja se prevozi morskim putem, a Iran je zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama koje su mu obnovile sankcije već dao naslutiti da bi mogao zatvoriti taj strateški prolaz.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Vučić: Haradinajeva ostavka je politički trik

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je u subotu da “nema mjesta euforiji” zbog ostavke kosovskog premijera Ramusha Haradinaja koju je nazvao “političkim trikom”, ocijenivši da će se u dogledno vrijeme samo dodatno nastaviti pritisci na Srbiju da prizna neovisnost Kosova.

“Ostavka Ramusha Haradinaja je samo politički trik koji mu treba donijeti još veću popularnost. On sada postaje junak, a svi njegovi ostali politički rivali nedostojni njega, velikog vođe. Srbija mora reagirati smireno, razborito, odmjereno i bez euforije jer razloga za slavlje nema”, rekao je Vučić u obraćanju javnosti nakon što je u petak Haradinaj podnio ostavku uz obrazloženje da je pozvan u Haag kao osumnjičenik za zločine na Kosovu tijekom sukoba 1990-ih.

Premijer Kosova Ramush Haradinaj podnio je u petak popodne neopozivu ostavku i obrazložio je pozivom specijaliziranog vijeća u Haagu za zločine počinjene na Kosovu 90-ih da se javi na saslušanje u svojstvu osumnjičenika.

“Podnosim neopozivu ostavku na dužnost premijera Republike Kosova. Razlog je što sam dobio poziv specijaliziranog vijeća u Haagu kao osumnjičenik”, priopćio je Haradinaj, naglasivši kako u Haag “ne ide premijer Kosova pred sud, niti država Kosovo, nego ide Ramush Haradinaj kao običan građanin”.

Vučić je ocijenio da će Haradinaj sljedećeg tjedna otići u Haag, ali će ga “pustiti poslije 48 sati i vratit će se kao veliki heroj, a popularnost će mu rasti”, a život Srba na Kosovu “bit će još teži”.

“S druge strane, on (Haradinaj) time želi osigurati uvjerljivu pobjedu najtvrđe struje, a na izborima u rujnu ili listopadu učinit će sve da se vlada u Prištini formira bez srpske liste”, rekao je Vučić.

On je ocijenio da će to biti “veliko ujedinjavanje” unutar albanske političke scene na Kosovu i korak ka ujedinajvanju s Albanijom, ali da u tom razdoblju neće biti ukinute pristojbe Prištine na robu iz Srbije “koje su stvorile problem”.

Vučić je uvjeren u namjeru da “iz ove političke igre Haradinaj iziđe snažniji”, te da u toj preraspodjeli političkih snaga u Prištini “za Srbe mnogo mjesta nema”

Srbijanski predsjednik sugerirao je kako “nema razloga ni za radost, ni za euforiju” zbog posljedica koje dolaze poslije tog čina, a ponajprije zbog toga “kako će se Albanci i međunarodna zajednica odnositi prema srpskom narodu i Srbiji”.

“Plašimo se da politički razvoj događaja ide u smjeru daljnjeg odlaganja dijaloga između Beograda i Prištine”, rekao je Vučić.

Vučić je ocijenio i da će uslijediti još snažniji pritisci međunarodne zajednice na Srbiju “da prizna neovisnost takozvane Republike Kosovo”. Predsjednik Srbije istaknuo je da bi međunarodni pritisak za ukidanje kosovskih carinskih pristojbi “bio dobar signal koji bi značio otpočinjanje pregovora” i put ka miru i stabilnost.

“Ukoliko netko iz međunarodne zajednice ne napravi pritisak da se pristojbe ukinu, nema ništa od nastavka razgovora u Bruxellesu”, rekao je Vučić.

Srbijanski predsednik ponovio je da se zalaže za uspostavljanje ekonomske zajednice na zapadnom Balkanu.

(Hina)

 

Kosovski premijer podnio ostavku! Hitan sastanak Vučića i Dodika

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari