Pratite nas

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović o povratku na hrvatsku političku scenu: ‘Vratit ću se sigurno’

Objavljeno

na

Mediji zadnjih mjeseci nagađaju kako bi današnja pomoćnica glavnoga tajnika NATO-a, a nekadašnja hrvatska ministrica vanjskih poslova, mogla biti HDZ-ova kandidatkinja na skorim predsjedničkim izborima.

[dropcap]P[/dropcap]omoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju Kolinda Grabar-Kitarović otvorenom je u subotu ostavila mogućnost svoga aktivnog povratka na hrvatsku političku scenu, u govoru što ga je održala pred članovima hrvatskoga diplomatskog kluba u Zagrebu.

[quote]”Ne znam kad će to biti, ne mogu vam reći kada, ali vratit ću se sigurno, ako ne u državnu upravu, a možda u gospodarstvo”, rekla je Grabar-Kitarović koja je u diplomatskom klubu održala predavanje o Hrvatskoj kao dijelu euroatlantskih integracija.[/quote]

Za hrvatsku budućnost najvažnije je obnoviti jedinstvo, “duh pomirbe” kakav je postojao devedesetih pri osamostaljenju zemlje, drži Grabar-Kitarović koja ocjenjuje da se “duh domoljublja danas izgubio, kako u ministarstvu vanjskih poslova, tako i u diplomatskom djelovanju. Nije snažan koliko je bio devedesetih”.

Po njezinim riječima, političari bi morali iz povijesti izvući lekcije, ali koncentrirati se na sadašnjost i poboljšanje života građana. Gospodarstvo, nezaposlenost, životni standard, uređenje obrazovanja, zdravstvenog i mirovinskog sustava, “to su teška pitanja, ali to je građanima bitno. Mi smo im odgovorni. Ne treba skretati u rasprave koje dovode do podjela nego do duha pomirbe. Neka povijest bude povijest, izvucimo lekcije, ali koncentrirajmo se na ovaj trenutak”, rekla je Grabar-Kitarović i izrazila želju da prenese svoje iskustvo iz rada u NATO-u.

“Nadam se da ću imati priliku prenijeti svoje znanje” rekla je, “prije svega o mentalitetu timskog rada i suradnje, i činjenice da je svatko od nas mali kamenčić. Povijest ne počinje i ne završava ni s kim od nas, ni s jednom vladom, hrvatski su građani zaslužni za hrvatsku državu”.

Grabar-Kitarović se zalaže za deregulaciju. Glavni hrvatski nedostatak su državna uprava i birokracija, “regulacija svih vidova života”. Državnu upravu treba učiniti servisom građana, a gospodarsku klimu rješavati poticanjem razvoja gospodarstva.

Nužno je promijeniti i mentalni sklop, kaže. Ljudi pitaju što će NATO ili EU tražiti od Hrvatske, uvjereni da je Hrvatska mala država, kaže ona.

“NATO i EU, to smo mi, oni su nam prigoda da idemo naprijed i pokrpamo nedostatke koji postoje u određenim područjima. Ima puno geografski i populacijski manjih država koje su iznimno aktivne i daju veliki doprinos međunarodnoj politici”, kaže bivša ministrica koja ocjenjuje kako su prvi dani hrvatskoga članstva u EU-u bili “neslavni i obilježeni nepotrebnim sukobima s EU-om”, zbog slučaja bivšega hrvatskog i jugoslavenskog obavještajca Josipa Perkovića.

U vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini, Grabar-Kitarović smatra kako ondje političari moraju shvatiti odgovornost prema građanima, “da rade za njih i odgovaraju njima, a nedavni su nemiri dijelom bili i zbog toga, a ne samo zbog nezadovoljstva gospodarskom situacijom”, ocijenila je.

Hina/pixsell

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Vukovarska bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica

Objavljeno

na

Objavio

Prijenosom osnivačkih prava nad vukovarskom Općom županijskom bolnicom i bolnicom hrvatskih veterana sa Vukovarsko-srijemske županije na Republiku Hrvatsku, o čemu je u četvrtak raspravljao Hrvatski sabor, ta bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar.

Riječ je bolnici koja je dijelila sudbinu Grada Vukovara te je najteže stradala, a promjena statusa polazi od njezina memorijalno-edukativnog značaja u kontekstu Domovinskog rata. S obzirom na značaj te bolnice potrebno je posebnu pažnju posvetiti njezinoj održivosti, što uključuje i onu financijsku.

2. svibnja 1991. godine Hitna služba Medicinskog centra Vukovar uključila u zbrinjavanje ranjenika u Borovo Selu, a tijekom srpnja je formirana ratna kirurgija i opremljeno protuatomsko sklonište.

Prve granate su počele padati na bolnicu 15. kolovoza 1991. godine, a 24. kolovoza 1991. godine je bolnica bila meta avionskog napada. Do 20. studenoga 1991. godine bolnica je zbrinula 4.000 ranjenika, od kojih je 2.250 podvrgnuto dugotrajnim operacijama.

Na bolnicu je padalo svakodnevno prosječno 700 granata. Nakon 20. studenoga 1991. godine odvedeno je i pogubljeno na Ovčari 200 ranjenika i bolesnika, a među njima i 18 djelatnika bolnice. Od 1.040 zaposlenih u Medicinskom centru Vukovar prije Domovinskog rata do kraja rata u bolnici je ostalo 350 zaposlenika.

Bulj: Zaštitite Hrvatsku od GMO-a

Hrvatski sabor raspravio je večeras, među ostalim, i Konačni prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO) kojim će se stvoriti temelj za donošenje provedbenih akata te uspostaviti pravni temelj za procjenu rizika vezanih za karakteristike GMO-a.

‘Mostovac’ Miro Bulj u raspravi je apelirao da se Hrvatska zaštiti od GMO-a i da se od hrvatskih građana ne rade pokusni kunići radi ostvarenja interesa interesnih skupina. Zatražio je i da se afirmiraju domaći poljoprivredni proizvodi, a ne uvozni. Ustvrdio je da se 700.000 hektara poljoprivrednog zemljišta nalazi pod korovom zbog lobiranja uvoznih lobija na uštrb domaće proizvodnje.

Nema više domaće rajčice ni svinjetine, nego uvozne tko za čime hranjene, zaključio je ‘mostovac’. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Osijek: Usvojen županijski proračun za iduću godinu od 1,5 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska Županijska skupština u četvrtak je prihvatila proračun za iduću godinu, u iznosu od 1,56 milijardi kuna, što je za 64,7 posto više u odnosu na ovogodišnji proračun.

Kao razloge povećanja proračuna pročelnica Upravnog odjela za financije Snježana Raguž navela je obvezu prikazivanja rashoda za zaposlene u osnovnim i srednjim školama, što do sada nije bilo prikazivano, a koji u ovome proračunu iznose 493 milijuna kuna.

Kao drugu novinu u proračunu Raguž je navela odluku države o povjeravanju poslova ureda državne uprave županijama, pa od 1. siječnja 2020. godine županija preuzima djelatnike za obavljanje tih poslova, za što je u proračunu osigurano 24 milijuna kuna.

Mostov vijećnik Denis Ambruš u raspravi je prigovorio kako iz proračuna i navedenih promjena nije vidljivo radi li se o daljnjem gomilanju birokracije, ili povećanju kvalitete kako bi građani županije bolje živjeli.

Više od 400 milijuna kuna za velike projekte

Župan Ivan Anušić istaknuo je kako je u proračunu više od 400 milijuna kuna namijenjeno velikim projektima, koji se zajednički financiraju sredstvima županije i EU fondova, a jedan od najveći je nastavak projekta energetske obnove javnih zgrada, vrijedan 138 milijuna kuna.

Naveo je i projekte izgradnje sustava za navodnjavanje vrijedne više od 30 milijuna kuna, izgradnju regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće vrijednog 29 milijuna kuna, te izradu projektne dokumentacije za budući osječki Gospodarski centar, što će se financirati sa 7,5 milijuna kuna.

S obzirom da je Skupština odbila amandman Kluba vijećnika SDP-a o povećanju naknada za novorođenu djecu s 1.000 na 1.500 kuna, iz te stranke su osudili takvu odluku, posebice jer je u proračunu značajno povećan iznos za financiranje djelovanja političkih stranaka.

SDP: Od povećanja proračuna najviše profitirala riznica HDZ-a

SDP-ovci upozoravaju da je županija povećala iznos financiranja političkih stranaka za 50 posto, odnosno na više od milijun kuna, ne računajući naknade koje se isplaćuju vijećnicima. Iz toga, kako drže, nije teško zaključiti da je od ovog povećanja najviše profitirala riznica HDZ-a.

“Dok se s jedne strane HDZ načelno zalaže za jačanje demografskih mjera i to ističe u izbornim kampanjama, a i sam župan Anušić je šef jedne kampanje, s druge strane kad je realizacija u pitanju prednost daju političarima, a ne djeci i obiteljima”, tvrde u županijskom SDP-u. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari