Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Obrazovna reforma u Hrvatskoj je ispolitizirana

Objavljeno

na

Obrazovna reforma u Hrvatskoj je ispolitizirana, izjavila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak pred svojim europskim kolegama koji na Malti razgovaraju o viziji socijalno pravednije Europske unije.

“Hitno nam treba reforma obrazovanja koja je u Hrvatskoj nažalost politička tema, umjesto da se oko nje postigne nacionalni konsenzus”, rekla je Grabar-Kitarović na sastanku tzv. Araillos skupine.

To je prvi put da je predsjednica na nekom međunarodnom skupu javno govorila o politizaciji obrazovne reforme, oko koje ne postoji suglasje političkih stranaka i nevladinih udruga u Hrvatskoj.

O nezaposlenosti mladih u Europi i kako ih osposobiti za buduća konkurentna zanimanja bilo je riječi na skupu trinaest europskih predsjednika bez izvršnih ovlasti u Valetti.

Na 13. godišnjem sastanku skupine Arraillos sudjeluju predsjednici Malte, Austrije, Bugarske, Estonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Latvije, Poljske, Portugala, Slovenije i Hrvatske.

Oni u četvrtak i petak razgovaraju o tome kako Europa može ponovno otkriti svoje temeljne vrijednosti i socijalni model te postići višu razinu solidarnosti, društvene pravde i uključivosti.

Iako izvršnu moć u njihovim državama imaju vlade, predsjednici žele pitanje društvene pravde i građanske participacije držati visoko na dnevnom redu europske agende.

Domaćica skupa, malteška predsjednica Marie-Louise Coleiro Preca zamišlja Europu kao globalnog lidera po kvaliteti života za njezine građane.

“Ne možemo samo trčati za gospodarskim rastom, zanemarujući socijalnu pravdu. Ne možemo pod tepih trpati društvene probleme koji izravno utječu na naša društva”, istaknula je.

S njome se slaže austrijski predsjednik Alexander van der Bellen koji smatra da se nijedna nacionalna vlada sama ne može boriti protiv tržišta, “protiv Microsofta ili Applea”, ali snažna EU može.

“Pozivam vas da se ne bavimo samo bogatima, nego i o ljudima koji teže zadovoljavaju svoje osnovne potrebe”, rekao je Van der Bellen.

Govoreći o stanju u Hrvatskoj, Grabar-Kitarović je kao glavne probleme navela loše demografske trendove i nezaposlenost mladih te blokirane građane.

“Treba smanjivati socijalne razlike unutar naših društava i između članica stare i nove Europe”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Ponovila je da je hrvatsko-poljska inicijativa Triju mora posvećena upravo ujednačavanju životnog standarda zapadnih i istočnih članica Unije.

Vezano za integraciju migranata u europska društva, pozvala je na društvenu uključivost prema svima, uključujući i migrante.

“Radikalizam i ekstremizam ne može se povezati ni s jednom nacionalnošću”, istaknula je predsjednica dodajući da je upravo Hrvatska dobar primjer uspješne integracije muslimanske manjine.

“Nema razvoja bez sigurnosti i nema sigurnosti bez društvene pravde i vladavine prava”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Predsjednici će u petak razgovarati o sigurnosti u euromediteranskoj regiji i migracijama, spornoj temi oko koje ne postoji suglasje među zemljama članicama.

Predsjednica je na Malti odgovorila i na nekoliko pitanja novinara.

“Reforma obrazovanja je apsolutno nužna, to pokazuje primjer država s viskomim rastom BDP-a – to su države koje su reformirale školstvo. Obrazovni sustav stvara podzaposlenost jer se ne prilagođava novim poslovima. Do 2020. nestat će pet milijuna radnih mjesta. Budućnost je u digitalizaciji, robotici i tehnologij”, rekla je u izjavi medijima Grabar Kitarović, a citirala ju je televizija N1.

Odgovorit će Vican, susrela se s Pahorom

Zaprimila sam njezino pismo, nisam ga još stigla detaljno proučiti. Imam običaj odgovoriti svakome pa ću odgovoriti i gospođi Vican”, rekla je Grabar Kitarović odgovarajući na pitanje o pismu koju joj je poslala dosadašnja voditeljica premijerova Povjerenstva za kurikularnu reformu, a za koju je predsjednica u nedavnom medijskom istupu rekla da je ‘odradila svoje’.

Na Malti se predsjednica susrela i sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom. Jesu li razgovarali o graničnom sporu?

“Razgovorali smo, nije to klasična bilaterala, razgovarali smo neformalno, razmijenili smo stavove. Ti naši stavovi neka ostanu među nama. Oko te teme u Hrvatskoj moramo imati nacionalni konsenzus”, kaže predsjednica.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Ante Gotovina: Vjerujem da ćemo odabrati najprikladnije rješenje za borbenu eskadrilu

Objavljeno

na

Objavio

Ante Gotovina, jedan od najistaknutijih vojnih zapovjednika HV-a iz Domovinskog rata, opet je pružio javnu potporu svom ratnom suborcu Damiru Krstičeviću.

Smatra da je zbog neuspjele nabave izraelskih F-16 Baraka Krstičević izložen “neutemeljenim prozivanjima”. Gotovina u izjavi za Večernji list kaže da vjeruje da će “Vlada RH, ministar obrane i stručni tim iz sustava Oružanih snaga u nastavku procesa nabave borbenih zrakoplova, nužnih za opstanak Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, odabrati dugoročno najprikladnije rješenje za našu domovinu”.

MiG-ove moramo prizemljiti

Za njega su Ministarstvo obrane i Oružane snage RH jedan od najvažnijih stupova sustava nacionalne sigurnosti. Obveza im je štiti stečenu sigurnost i slobode, što podrazumijeva obranu zemlje na kopnu, moru i u zraku.

– Treba nam zajedništvo, međusobno uvažavanje i ozračje povjerenja u institucije države. Tako podržavamo jačanje i daljnju izgradnju našeg sustava nacionalne sigurnosti – izjavio je Gotovina.

General je već jednom pružio sličnu javnu potporu Krstičeviću, u srpnju 2017., kada je bio najavio ostavku zbog kritika da HV nije na vrijeme priskočio u pomoć pri gašenju požara biblijskih razmjera u okolici Splita i duž obale.

Tada je Gotovina smirio vidno uzrujanog Krstičevića te kazao za Večernji da on “potpuno razumije svog ratnog suborca, razumije da se u tim teškim okolnostima događaju i nesporazumi, no da je još puno zadaća pred Krstičevićem kao ministrom”.

I Krstičević je ostao ministar. Ova sadašnja dramatika oko Krstičevića bila je slična te je Gotovina opet uputio i javnu potporu ministru obrane, ali i poručio javnosti da se treba dovršiti nužni posao nabave borbene eskadrile.

A tu će se Hrvatska morati požuriti u pronalaženju novog rješenja. Kako je izvjesno da će se ono potražiti u razgovorima sa SAD-om i izgledno proizvođačem Lockheed Martinom, nagađa se da će Hrvatska ovoga puta pregovarati o nabavi novih F-16 blok 70/72.

Kako je riječ o gotovo tri puta skupljem zrakoplovu od Baraka, jasno je da bi RH eventualno pregovarala o nabavi ne 12 nego šest do osam novih zrakoplova u “prvoj turi”. U MORH-u ne žele nagađati, ali priznaju da se novo rješenje mora pronaći tijekom 2019.

Problem je, kada bi se sada ispregovarala nabavu novih i skupljih zrakoplova, proći će između tri i pet godina dok se prvi ne pojavi na hrvatskom nebu.

Proizvodnja novih F-16 – za koje se zna da su najjači zrakoplovi 4++ generacije, po tehnološkim rješenjima vrlo bliski F-35 i F-22 – u novoj tvornici u Greenvilleu u Južnoj Karolini još, naime, nije ni počela.

Riječ je o nevelikom pogonu u kojemu će u početku raditi 150 do 200 zaposlenika. A kad počne raditi, prvi je kupac Bahrein, koji nabavlja 16 zrakoplova. Slijedi Slovačka koja naručuje njih 14, pa izgledno Bugarska s osam primjeraka.

Uključi li se tijekom 2019. u taj program i Hrvatska, proći će, dakle godine (3 do 5) dok ne stignu i njoj nove F-16-ice. Kako sve svoje MiG-ove 21 HRZ mora prizemljiti do 2024., morat će se pronaći “prijelazno” rješenje.

Krstičević ne misli odustati

Jedna od mogućnosti je i uzimanje nekoliko američkih zrakoplova na leasing, a spominje se angažiranje zrakoplova Nacionalne garde Minnesote, savezne države koja ima izgrađenu i odličnu vojnu suradnju s Hrvatskom, a posjeduje i najmodernije zrakoplove među gardama, F-16 blok 50/52.

Jedna je od ideja da se obuka hrvatskih pilota obavi na tim zrakoplovima, a uzmemo li ih nekoliko na leasing, obuka bi se provodila u Hrvatskoj.

Tim rješenjem HRZ bi obavio obuku pilota u trajanju od oko godinu dana, a onda bi se našla mogućnost da se ti aparati koriste u HRZ-u sve do dolaska novih F-16. To je jedno od mogućih rješenja kako premostiti međurazdoblje do dolaska prvih i najsuvremenijih američkih F-16, dogovorimo li se s njima o kupnji.

Što se tiče cijene za nove aparate, treba pratiti pregovore Bugarske i Lockheed Martina (LM). Naime, Bugari se nadaju paketu kojemu će cijena možda biti i niža od milijarde dolara za 8 primjeraka.

Predstavnik LM-a James Robinson, međutim, Bugarima je već kazao kako je “teško ispuniti 24-mjesečni rok postavljen od bugarske vlade za isporuku prve serije borbenih zrakoplova”.

Što se tiče opstanka ministra Krstičevića na toj poziciji, on namjerava ostati i dovršiti posao nabave borbene eskadrile.

Davor Ivanković / Večernji list

 

Jan Ivanjek: Američka ponuda koja se ne može odbiti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Veleposlanica Švedske u Hrvatskoj: I dalje smo vam spremni ponuditi Gripene

Objavljeno

na

Objavio

Nova veleposlanica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj Diana Helen Madunic u razgovoru za tportal otkrila je kako u Švedskoj, koja je Hrvatskoj željela prodati svoje Gripene, gledaju na propast posla kupnje borbenih zrakoplova od Izraela.

– Vrlo pozorno pratimo proces. Sa švedske strane mogu reći da smo vrlo zainteresirani za to pitanje. Ponuda švedske tvrtke SAAB, uz potporu švedske vlade, još uvijek stoji. I dalje smo spremni ponuditi zrakoplove Gripen Hrvatskoj ako postoji interes za njima.

To je visokotehnološki razvijen, nov zrakoplov, čiji je trošak po satu letenja povoljan, koji je kompatibilan sa standardima NATO-a i koji možemo brzo isporučiti. Riječ je o sustavu koji smo razvili za obranu svoje države te koji sami koristimo i razvijamo.

Također, koriste ga druge zemlje u Europskoj uniji koje su članice NATO-a, Mađarska i Češka Republika, kazala je veleposlanica Madunic.

Na novinarsko pitanje, švedska veleposlanica potvrdila je da SAAB nudi zrakoplove uz potporu švedske vlade. – I u Hrvatskoj je SAAB predao ponudu uz podršku švedske vlade, naglasila je.

Na potpitanje je li u tom slučaju možda došlo do nesporazuma između dvije vlade oko ponude, odgovorila je: – Nisam tada bila ovdje pa ne mogu govoriti o tome. Ali kada je u pitanju ova vrsta javnih nabava, švedsku industriju podupire švedska vlada u skladu s uspostavljenim mehanizmima i procedurama.

Može li se očekivati da se SAAB javi na mogući novi natječaj? – Za početak trebamo vidjeti što će odlučiti hrvatska Vlada i kako će nastaviti taj proces. To nas zanima. I kao što sam rekla, otvoreni smo za razgovore. Ako hrvatska Vlada otvori mogućnost i pozove nas na razgovor, spremni smo razgovarati o raznim opcijama, kazala je veleposlanica Diana Helen Madunic za tportal.

 

Jan Ivanjek: Američka ponuda koja se ne može odbiti

 

 

 

Krstičević: Kupnja američkih F-16 jedna od najbližih opcija, od SAD-a očekujemo najbolju ponudu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari