Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Obrazovna reforma u Hrvatskoj je ispolitizirana

Objavljeno

na

Obrazovna reforma u Hrvatskoj je ispolitizirana, izjavila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak pred svojim europskim kolegama koji na Malti razgovaraju o viziji socijalno pravednije Europske unije.

“Hitno nam treba reforma obrazovanja koja je u Hrvatskoj nažalost politička tema, umjesto da se oko nje postigne nacionalni konsenzus”, rekla je Grabar-Kitarović na sastanku tzv. Araillos skupine.

To je prvi put da je predsjednica na nekom međunarodnom skupu javno govorila o politizaciji obrazovne reforme, oko koje ne postoji suglasje političkih stranaka i nevladinih udruga u Hrvatskoj.

O nezaposlenosti mladih u Europi i kako ih osposobiti za buduća konkurentna zanimanja bilo je riječi na skupu trinaest europskih predsjednika bez izvršnih ovlasti u Valetti.

Na 13. godišnjem sastanku skupine Arraillos sudjeluju predsjednici Malte, Austrije, Bugarske, Estonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Latvije, Poljske, Portugala, Slovenije i Hrvatske.

Oni u četvrtak i petak razgovaraju o tome kako Europa može ponovno otkriti svoje temeljne vrijednosti i socijalni model te postići višu razinu solidarnosti, društvene pravde i uključivosti.

Iako izvršnu moć u njihovim državama imaju vlade, predsjednici žele pitanje društvene pravde i građanske participacije držati visoko na dnevnom redu europske agende.

Domaćica skupa, malteška predsjednica Marie-Louise Coleiro Preca zamišlja Europu kao globalnog lidera po kvaliteti života za njezine građane.

“Ne možemo samo trčati za gospodarskim rastom, zanemarujući socijalnu pravdu. Ne možemo pod tepih trpati društvene probleme koji izravno utječu na naša društva”, istaknula je.

S njome se slaže austrijski predsjednik Alexander van der Bellen koji smatra da se nijedna nacionalna vlada sama ne može boriti protiv tržišta, “protiv Microsofta ili Applea”, ali snažna EU može.

“Pozivam vas da se ne bavimo samo bogatima, nego i o ljudima koji teže zadovoljavaju svoje osnovne potrebe”, rekao je Van der Bellen.

Govoreći o stanju u Hrvatskoj, Grabar-Kitarović je kao glavne probleme navela loše demografske trendove i nezaposlenost mladih te blokirane građane.

“Treba smanjivati socijalne razlike unutar naših društava i između članica stare i nove Europe”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Ponovila je da je hrvatsko-poljska inicijativa Triju mora posvećena upravo ujednačavanju životnog standarda zapadnih i istočnih članica Unije.

Vezano za integraciju migranata u europska društva, pozvala je na društvenu uključivost prema svima, uključujući i migrante.

“Radikalizam i ekstremizam ne može se povezati ni s jednom nacionalnošću”, istaknula je predsjednica dodajući da je upravo Hrvatska dobar primjer uspješne integracije muslimanske manjine.

“Nema razvoja bez sigurnosti i nema sigurnosti bez društvene pravde i vladavine prava”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Predsjednici će u petak razgovarati o sigurnosti u euromediteranskoj regiji i migracijama, spornoj temi oko koje ne postoji suglasje među zemljama članicama.

Predsjednica je na Malti odgovorila i na nekoliko pitanja novinara.

“Reforma obrazovanja je apsolutno nužna, to pokazuje primjer država s viskomim rastom BDP-a – to su države koje su reformirale školstvo. Obrazovni sustav stvara podzaposlenost jer se ne prilagođava novim poslovima. Do 2020. nestat će pet milijuna radnih mjesta. Budućnost je u digitalizaciji, robotici i tehnologij”, rekla je u izjavi medijima Grabar Kitarović, a citirala ju je televizija N1.

Odgovorit će Vican, susrela se s Pahorom

Zaprimila sam njezino pismo, nisam ga još stigla detaljno proučiti. Imam običaj odgovoriti svakome pa ću odgovoriti i gospođi Vican”, rekla je Grabar Kitarović odgovarajući na pitanje o pismu koju joj je poslala dosadašnja voditeljica premijerova Povjerenstva za kurikularnu reformu, a za koju je predsjednica u nedavnom medijskom istupu rekla da je ‘odradila svoje’.

Na Malti se predsjednica susrela i sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom. Jesu li razgovarali o graničnom sporu?

“Razgovorali smo, nije to klasična bilaterala, razgovarali smo neformalno, razmijenili smo stavove. Ti naši stavovi neka ostanu među nama. Oko te teme u Hrvatskoj moramo imati nacionalni konsenzus”, kaže predsjednica.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

BUJICA: Martin Pauk i Hrvoje Pende o ‘krađi potpisa’

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrast poziva predsjednicu RH da zatraži raspisivanje referenduma

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik i potpredsjednik Hrasta Hrvoje Zekanović pozvao je u četvrtak predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović da od premijera Andreja Plenkovića zatraži raspisivanje referenduma o ukidanju Istanbulske konvencije i promjeni izbornog sustava, ističući kako se ne smije zanemariti jasna volja građana izražena u referendumskim inicijativama.

“S obzirom da je nepobitna činjenica da postoji volja građana da se referendumi raspišu, preko 350 tisuća građana prema ministru Kuščeviću reklo je da želi referendum, pozivam predsjednicu Republike Hrvatske koja ima ustavne i zakonske mogućnosti za raspisivanje referenduma neka zatraži od premijera Plenkovića da se referendumi raspišu”, kazao je Zekanović na konferenciji za novinare u Saboru.

Naglasio je kako je krajnje vrijeme da se predsjednica uključi u cijeli proces.

Zekanović: Plenković i Kuščević su pristrani i ne mogu odlučivati o vjerodostojnosti potpisa

Zekanović je ocijenio da su Plenković i ministar uprave Lovro Kuščević pristrani te ne mogu odlučivati o vjerodostojnosti potpisa, optuživši ih da su od početka imali strategiju diskreditacije referendumskih inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”.

U prilog tim optužbama naveo je da su potpisi oko tri mjeseca ležali u Ministarstvu uprave, dok su s druge strane pregledani za samo 20 dana. Nadalje, dodao je, konstantno su curile informacije od navodnim mrtvima i tek rođenima koji su potpisivali za referendumske inicijative.

“Kako inače objasniti to što je partnerica od kolege Pupovca mogla znati neke informacije puno prije od svih drugih ako je sve bilo u strogo kontroliranim uvjetima”, zapitao se Zekanović.

Sumnjiv mu je i tajming objave Ivana Vrdoljaka o HNS-ovoj kaznenoj prijavi protiv organizatora inicijativa zbog krivotvorenja potpisa, i to samo par sekundi nakon sjednice Vlade.

“Nedopustivo je da vlast koristi svoju poziciju i napada legitimno izražavanje volje građana u referendumskim inicijativama”, naglasio je Zekanović.

Ilčić: Zašto APIS nije provjerio potpise odmah nakon što su predani?

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić upitao je zašto APIS nije provjerio potpise 21. lipnja, odmah nakon što su predani. Sporna mu je i brzina kojom je APIS provjerio potpise, u samo 20 dana. “Jedan zaposlenik je pregledavao i preko 2000 potpisa dnevno, što je oko 11 sekundi po potpisu”, kazao je.

Ilčić je najavio da će predstavnici obiju inicijativa pregledati eliminirane potpise te zaključio kako će i dalje ostati sumnja u to što se događalo s potpisima ranije.

(Hina)

BITKA ZA REFERENDUM JOŠ NIJE IZGUBLJENA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari