Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Obrazovna reforma u Hrvatskoj je ispolitizirana

Objavljeno

na

Obrazovna reforma u Hrvatskoj je ispolitizirana, izjavila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak pred svojim europskim kolegama koji na Malti razgovaraju o viziji socijalno pravednije Europske unije.

“Hitno nam treba reforma obrazovanja koja je u Hrvatskoj nažalost politička tema, umjesto da se oko nje postigne nacionalni konsenzus”, rekla je Grabar-Kitarović na sastanku tzv. Araillos skupine.

To je prvi put da je predsjednica na nekom međunarodnom skupu javno govorila o politizaciji obrazovne reforme, oko koje ne postoji suglasje političkih stranaka i nevladinih udruga u Hrvatskoj.

O nezaposlenosti mladih u Europi i kako ih osposobiti za buduća konkurentna zanimanja bilo je riječi na skupu trinaest europskih predsjednika bez izvršnih ovlasti u Valetti.

Na 13. godišnjem sastanku skupine Arraillos sudjeluju predsjednici Malte, Austrije, Bugarske, Estonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Latvije, Poljske, Portugala, Slovenije i Hrvatske.

Oni u četvrtak i petak razgovaraju o tome kako Europa može ponovno otkriti svoje temeljne vrijednosti i socijalni model te postići višu razinu solidarnosti, društvene pravde i uključivosti.

Iako izvršnu moć u njihovim državama imaju vlade, predsjednici žele pitanje društvene pravde i građanske participacije držati visoko na dnevnom redu europske agende.

Domaćica skupa, malteška predsjednica Marie-Louise Coleiro Preca zamišlja Europu kao globalnog lidera po kvaliteti života za njezine građane.

“Ne možemo samo trčati za gospodarskim rastom, zanemarujući socijalnu pravdu. Ne možemo pod tepih trpati društvene probleme koji izravno utječu na naša društva”, istaknula je.

S njome se slaže austrijski predsjednik Alexander van der Bellen koji smatra da se nijedna nacionalna vlada sama ne može boriti protiv tržišta, “protiv Microsofta ili Applea”, ali snažna EU može.

“Pozivam vas da se ne bavimo samo bogatima, nego i o ljudima koji teže zadovoljavaju svoje osnovne potrebe”, rekao je Van der Bellen.

Govoreći o stanju u Hrvatskoj, Grabar-Kitarović je kao glavne probleme navela loše demografske trendove i nezaposlenost mladih te blokirane građane.

“Treba smanjivati socijalne razlike unutar naših društava i između članica stare i nove Europe”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Ponovila je da je hrvatsko-poljska inicijativa Triju mora posvećena upravo ujednačavanju životnog standarda zapadnih i istočnih članica Unije.

Vezano za integraciju migranata u europska društva, pozvala je na društvenu uključivost prema svima, uključujući i migrante.

“Radikalizam i ekstremizam ne može se povezati ni s jednom nacionalnošću”, istaknula je predsjednica dodajući da je upravo Hrvatska dobar primjer uspješne integracije muslimanske manjine.

“Nema razvoja bez sigurnosti i nema sigurnosti bez društvene pravde i vladavine prava”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Predsjednici će u petak razgovarati o sigurnosti u euromediteranskoj regiji i migracijama, spornoj temi oko koje ne postoji suglasje među zemljama članicama.

Predsjednica je na Malti odgovorila i na nekoliko pitanja novinara.

“Reforma obrazovanja je apsolutno nužna, to pokazuje primjer država s viskomim rastom BDP-a – to su države koje su reformirale školstvo. Obrazovni sustav stvara podzaposlenost jer se ne prilagođava novim poslovima. Do 2020. nestat će pet milijuna radnih mjesta. Budućnost je u digitalizaciji, robotici i tehnologij”, rekla je u izjavi medijima Grabar Kitarović, a citirala ju je televizija N1.

Odgovorit će Vican, susrela se s Pahorom

Zaprimila sam njezino pismo, nisam ga još stigla detaljno proučiti. Imam običaj odgovoriti svakome pa ću odgovoriti i gospođi Vican”, rekla je Grabar Kitarović odgovarajući na pitanje o pismu koju joj je poslala dosadašnja voditeljica premijerova Povjerenstva za kurikularnu reformu, a za koju je predsjednica u nedavnom medijskom istupu rekla da je ‘odradila svoje’.

Na Malti se predsjednica susrela i sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom. Jesu li razgovarali o graničnom sporu?

“Razgovorali smo, nije to klasična bilaterala, razgovarali smo neformalno, razmijenili smo stavove. Ti naši stavovi neka ostanu među nama. Oko te teme u Hrvatskoj moramo imati nacionalni konsenzus”, kaže predsjednica.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Biskup Komarica: Nestali smo pred očima političara i javnosti (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Kakav je danas položaj Hrvata u entitetu RS, koliko ih je uopće ostalo prema posljednjim podacima i što se može promijeniti razgovarali su u emisiji Dobro jutro na HRT-u s banjolučkim biskupom monsinjorom dr. Franjom Komaricom.

Biskup je rekao kako je Banjalučka biskupija od svih biskupija u Europa najviše stradala. Ja nisam ubijen, ali su ubijeni moji svećenici i vjernici, vjernici su protjerani. Svi šutimo, svi to znamo 25 godina, zna Zagreb, Bruxelles, Washington, rekao je biskup. Iznio je podatak da u 75 župa ima jedva 8 tisuća katolika, od 220 tisuća koliko ih je bilo do 1992. godine. 92 posto Hrvata protjerano je iz Republike Srpske. Nestali smo pred očima političara i javnosti. Pitam, je li to normalno?

Biskup Komarica zapitao je kako je moguće da je od silnog novca dobivenog iz Europske unije, za povratak Hrvata izdvojeno samo 3 posto.

Na pitanje kako danas žive Hrvati na tom području, biskup odgovara: To je starački dom – ostao im je samo ponos i nada. Ali na žalost nemaju podršku svojih političkih predstavnika.

Otkrio nam je kako su mu određeni političari u Bruxsellesu, na njegove zamolbe da pomognu zemlji, rekli da im ne treba pravna država nego kontrolirani kaos.

Sa žalošću kaže kako su iseljeni Hrvati za njega živi mrtvaci jer svaki čovjek u sebi ima želju za slobodom i ljubav prema rodnom mjestu. Čovjeka možeš ubiti na dva načina, da ga likvidiraš fizički, i kad mu oduzmeš pravo na osobnu iskaznicu, identitet…, to je strašno, to je nedopustivo…

 

Bujica: Hrvatska izumire, treba nam Orban!

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Damir Boras ostaje rektor Sveučilišta u Zagrebu!

Objavljeno

na

Objavio

Damir Boras ostaje rektor Sveučilišta u Zagrebu, izabran uvjerljivom većinom!

Aktualni rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras ponovno je izabran na tu dužnost te će najveće hrvatsko sveučilište na kojemu danas studira 75 tisuća studenata voditi u četverogodišnjemu mandatnom razdoblju od 1. listopada 2018. do 1. listopada 2022.

Senat zagrebačkoga Sveučilišta izabrao je rektora tajnim glasovanjem u prvom izbornom krugu.

Od 70 članova Senata Boras je dobio 54 glasa, a njegov protukandidat Damir Bakić dobio je 15 glasova dok je jedan listić bio nevažeći.

Sveučilište u Zagrebu dobilo novoga rektora

Tako je Sveučilište u Zagrebu, utemeljeno u drugoj polovini 17. stoljeća, i najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi, dobilo novoga rektora. Samo jednom u njegovoj dugoj povijesti na čelu toga sveučilišta bila je žena – prof. dr. Jasna Helena Mencer i to u razdoblju od 2002. do 2006.

Izvanredna sjednica Senata na kojoj je izabran novi rektor održana je iza zatvorenih vrata, usprkos apelu novinara iz 21 medijske redakcije koji su tražili da izborna sjednica bude otvorena za medije zbog velikoga zanimanja ne samo akademske, već i šire javnosti, za izbore koji su, po sudu mnogih, važni za hrvatsko društvo u cjelini.

Dosadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras u petak je ponovno izabran za rektora pa će na čelu najstarijega hrvatskog sveučilišta biti i u idućemu četverogodišnjem mandatu od 1. listopada 2018. do 1. listopada 2022.

Damir Boras rodio se 25. listopada 1951. Maturirao je 1970. na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a 1974. diplomirao je na Elektrotehničkome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta na smjeru Radiokomunikacije s temom “Laseri u komunikaciji”.

Doktorirao 1998

Doktorirao je 1998. na zagrebačkome Filozofskom fakultetu na Odsjeku za informacijske znanosti s temom “Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskome jeziku”, a prije preuzimanja dužnosti rektora 1. listopada 2014. bio je dekan Filozofskoga fakulteta u drugome mandatu budući da je za dekana prvi put izabran 1. listopada 2009.

Redoviti je profesor u trajnome zvanju na dvjema sastavnicama zagrebačkoga Sveučilišta – Učiteljskome fakultetu od 6. veljače 2017. s deset posto radnoga vremena te na Grafičkome fakultetu od 15. svibnja prošle godine, također s deset posto radnog vremena.

Na Filozofskome fakultetu utemeljio je Katedru za leksikografiju i enciklopediku na Odsjeku za informacijske znanosti. Među mnogim dužnostima koje je obnašao je i dužnost potpredsjednika Znanstvenoga vijeća Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže od 2004. do 2006. te od 2008. do 2010. godine. Bio je i predsjednik Upravnoga vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) od 13. srpnja 2011. do rujna 2012.

Među 114 objavljenih znanstvenih radova, 46 je objavio nakon izbora u trajno zvanje redovitoga profesora u prosincu 2011. Autor je i tri knjige, od kojih je jednu objavio nakon izbora u trajno zvanje redovitoga profesora.

Govori osam stranih jezika

U sklopu stručno-znanstvenog rada bio je recenzent za znanstvene projekte pri Ministarstvu znanosti od 2003. nekoliko puta i za više od 20 znanstvenih projekata te za više nastavnih programa iz informacijskih znanosti.

Znanstveni rad prof. dr. Damira Borasa potkrijepljen je i odgovarajućim odjekom u znanstvenim časopisima pa, iako se pretežito bavi relativno uskim područjem računalne obrade hrvatskoga jezika, ima velik broj citata prema servisu Google Scholar.

Govori osam stranih jezika – engleski, francuski, njemački, talijanski, latinski, klasični grčki, slovenski i makedonski (osnovno znanje).

Oženjen je i otac je jedne kćeri.

(Hina)

Slobodan Prosperov Novak: Ulica ne može birati rektora

facebook komentari

Nastavi čitati