Pratite nas

Intervju

Kolinda Grabar Kitarović: Ono što je važno jest da imamo isti cilj – bolju Hrvatsku

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu za subotnji Večernji list političku situaciju u Hrvatskoj ocijenila je stabilnom, ističući kako vjeruje da nakon sto dana konsolidacije, slijede hrabri i odlučni potezi Vlade, a ono što je “važno jest da imamo isti cilj – bolju Hrvatsku”.

[ad id=”93788″]

Hrvatske građane pozivala je da imaju još malo strpljenja i daju Vladi vremena da počne s hrabrim i odlučnim mjerama, a tvrdnje da je Vlada nestabilnost smatra senzacionalističkima. “Nakon sto dana konsolidacije i pripreme, slijede, vjerujem, hrabri i odlučni potezi. Želim vjerovati da će Vlada ovih sto dana iskoristiti za pripremu takvih odluka. Ono što je važno jest da imamo isti cilj – bolju Hrvatsku. Naravno, pritom nipošto ne trebamo misliti isto. Ponekad će biti drukčijih mišljenja o rješenjima pojedinih problema. No, u tome i jest vrijednost demokracije”, naglasila je predsjednica Republike.

Ističe da je za sada zadovoljna sve boljom komunikacijom, i s predsjednikom Hrvatskog sabora, i s predsjednikom Vlade i potpredsjednicima Vlade te ministrima. “Pozitivan pomak zabilježen je i na konzultacijama vezanima za sastavljanje Vlade, za kojih sam se uvjerila da u hrvatskoj politici ipak ima ljudi kojima je nacionalni interes ispred funkcija. To je pokazatelj političke zrelosti, ali i osobne snage političara”, ocijenila je Grabar-Kitarović.

Na konstataciju novinara da je dosta ljudi razočarano sporošću konsolidacije izvršnih vlasti, predsjednica je rekla kako je “to i zato što smo se prvi put suočili s novim procesom oblikovanja vladajuće koalicije i Vlade”.

“U razgovoru sa članovima Vlade stekla sam dojam da oni imaju jasne ciljeve i ideje. Uskoro, kada ih, nadam se, počnu snažnije i aktivnije približavati javnosti, moći ćemo dati ocjenu u kojem smjeru ide Vlada. Vjerojatno će biti nekih područja gdje će grabiti brže i uspješnije, a negdje će, zbog objektivnih elemenata i stanja koje su zatekli, biti nešto sporija. Ne bih rekla da se dogodio pad raspoloženja kod građana, nego bih to nazvala prilično niskim pragom tolerancije hrvatskih građana s obzirom na dugogodišnju stagnaciju”, ocijenila je predsjednica Republike.

S jedne strane, objasnila je, zbog stanja gospodarstva, s obzirom na to da smo šest godina bili u krizi i recesiji, a s druge strane suočavali smo se s puno problema i u političkom životu, osobito zbog niske kulture dijaloga. “Građani su predugo čekali na promjene i razumljivo je da je njihovo strpljenje gotovo iscrpljeno”, naglasila je.

Predsjednica Grabar-Kitarović također je ocijenila da se kod hrvatskih građana osjeća spremnost na reforme, te zaključila da “nam ne trebaju bolni rezovi, nego rezovi koji će napokon olakšati bol”. Pad kreditnog rejtinga zbog dugotrajne loše gospodarske politike; ova Vlada ima povijesnu priliku “Hrvatska je politički stabilna država”, ocijenila je predsjednica Republike, istaknuvši kako je dobro poznato da do pada kreditnog rejtinga nije došlo zbog političke “nestabilnosti”, nego zbog dugotrajne loše gospodarske politike i kontinuiranog odgađanja reformi. “Zato ova Vlada ima povijesnu priliku da krene stvarati okvire za predvidljiv i održiv sustav, kao i za ozračje koje je pogodno za investicije i za rad”, dodala je.

Podsjetila je da je i prošloj Vladi pružila ruku suradnje, ali, naglasila je, “nije bilo spremnosti i razumijevanja s druge strane”. “Danas je situacija drukčija i imamo zajedničku odgovornost i obvezu da tu suradnju upregnemo u ciljeve koje dijelimo”, rekla je Grabar-Kitarović. Istaknula je kako nema ničeg neobičnog u tome što se redovito susreće s premijerom, potpredsjednicima i ministrima. “Neobično je bilo ono stanje kad razgovora s Vladom nije bilo”, podsjetila je.

Predsjednica je napomenula da su ona i predsjednik Vlade Orešković od početka mandata nove Vlade imali kvalitetan odnos i volju za usklađenim djelovanjem. “Možda ćemo imati i različita mišljenja, različite pristupe rješavanju problema i suočavanju s izazovima, ali ponavlja, moramo raditi za isti cilj – unapređenje života u Hrvatskoj”, poručila je, odbacivši medijska nagađanja da je između nje i premijera bilo zategnutosti i negativnih osjećaja. “Gospodin Orešković i ja imamo slična razmišljanja kada je riječ o stanju u Hrvatskoj i koracima koje treba poduzeti. Ne razgovaraju o ideologijama”, naglasila je predsjednica Republike.

Potvrdila je i da je prihvatila premijerov prijedlog za postavljanjem Daniela Markića za ravnatelja SOA-e. “Ja sam s njim obavila razgovor i uvjerila se u njegovu stručnost, što su mi potvrdile i njegove referencije. Potom sam, bez odgode i u dobroj vjeri, prihvatila prijedlog predsjednika Vlade”, kazala je. Istaknula je i da je predložila Pjera Šimunovića za predstojnika Ureda VNS-a jer je “objektivna osoba koja ima iskustvo u području nacionalne sigurnosti i koja neće politizirati svoj rad”.

“Sukoba među nama nema”, istaknula je predsjednica na novinarsku konstataciju kako se čini da Tomislav Karamarko nije dobro podnio njezin dogovor s premijerom o imenovanju Markića. Podsjetila je na proceduru – predsjednik Vlade je taj koji njoj predlaže potencijalne kandidate. “Ako je pak postojalo nesuglasje unutar Vlade, onda je to pitanje za njih”, dodala je.

Odgovorila je da je za premijera i pitanje hoće li bivši ravnatelj SOA-e Dragan Lozančić nastaviti raditi za neku državnu instituciju te da će se nju u vezi s Lozančićem dalje pitati samo ako on eventualno poželi ići u diplomaciju a da za to, koliko zna, nije zainteresiran.

Predsjednica Republika je istaknula kako je posebno zainteresirana za pitanja nacionalne sigurnosti i ponovila da će inzistirati na puno ambicioznijoj i asertivnijoj vanjskoj politici. “Mislim da to Hrvatska može jer se ne smijemo zaključati u područje jugoistoka Europe, možemo puno više što sam i i osobno dokazala”, dodala je. Istaknula je kako ima puno povjerenje u ministra obrane te načelnika Glavnog stožera i drži da će zajedno raditi na razvoju koncepta domovinske sigurnosti

Glede budućnosti Inicijative Baltik-Jadran-Crno more predsjednica Republike najavila je da će u Hrvatskoj, krajem kolovoza, bit održan sastanak svih predsjednika i predstavnika država Inicijative te da dolaze i predstavnici gospodarstava i Poslovnih anđela. “Posebno smo zainteresirani za startup industriju, a temeljna su područja suradnje gradnja infrastrukture, od digitalizacije, prometne infrastrukture, intermodalnog prometa do energetske infrastrukture s ciljem energetske neovisnost”; naglasila je .

Grabar-Kitarović je istaknula da se i premijer Orešković zalaže za izgradnju LNG termionala na Krku, te se slažu da je tu plutajući terminal puno bolje i brže rješenje, a može biti dobar uvod za kasniju mogućnost gradnje i na kopnu. “Važno je upisati se na energetsku kartu Europe. To je preduvjet da počenemo razgovarati i o nižim cijenama energenata u Hrvatskoj i o energetskoj neovisnosti te snažnom povezivanju u tom segmentu”, ocijenila je.

Dodala je da će suradnja poduzeća biti idući temelj te inicijative.

Na pitanje o izborima u HDZ-u, rekla je kako je, bez miješanja u unutarnje pitanje bilo koje stranke, bolje za demokraciju kada ima više kandidata, ali da ne možete u demokratskom sustavu nekoga natjerati da se kandidira. Smatra kako bi to mogao biti znak da članstvo HDZ-a Karamarka doživljava kao nekoga kome je pozicija stabilna. Podsjetila je kako treba imati na umu u kakvom je izrazito lošem stanju bila stranka kad ju je Karamarko preuzeo, te na činjenicu da je HDZ pod njegovim vodstvom ostvario nekoliko izbornih pobjeda u nizu. Zoranu Milanoviću čestitala je na ponovnom izboru za predsjednika SDP-a. “Moja ruka je i dalje ispružena, bez obzira na sve. Dapače, važna su mi stajališta oporbe o svemu što bude predstavljala ova Vlada. Nipošto se neću oglušiti na njihove prijedloge, posebice budu li konstruktivni”, rekla je, uz ostalo, Grabar-Kitarović.

Predsjednica Republike najavila je da namjerava pokrenuti inicijativu za kulturu dijaloga i okupiti u različitim sredinama ljude iz raznih područja, kako bi se razgovaralo o međusobnom poštovanju i na koji način preuzeti odgovornost za izgovorenu ili napisanu riječ. Ocijenila je da je sveopćim padom praga tolerancije došlo i do pada tolerancije kod nacionalnih manjina pa su oni nezadovoljni, kao što su nezadovoljni i pripadnici većinskoga hrvatskoga naroda.

Slaže se s onim što se često može čuti u Hrvatskoj da bismo željeli i da Hrvati u Srbiji imaju jednaka prava kao i Srbi u RH. “Tu se slažem i ne sviđa mi se ono što čujem od nekih političara iz Srbije da je Srbija ispunila sve svoje obaveze te da kritiziraju našeg ministra Miru Kovača zbog inizistiranja na poštivanju Sporazuma o međusobnomj zaštiti nacionalnih manjina i na ukidanju tzv. univerzalne jurisdikcije”, dodala je.

Predsjednica Republike je rekla da Hrvatskoj nije namjera postavljati nikakve ultimatume Srbiji, no očekuje da Srbija ispuni svoje obveze za članstvo u EU Ističe da ne bi to nazvala hrvatskom blokadom pregovora Srbije s EU. Riječ je jednostavno o ispunjavanju preduvjeta, naglasila je predsjednica Grabar Kitarović, dodavši da je to u konačnici dobro i za samu Srbiju.

Glede oslobađajuće presude Vojislavu Šešelju na Haaškom sudu, rekla je da pravda mora niti zadovoljena. Uvjereni smo da pravda neće zakazati i Republika Hrvatska će inzistirati i ustrajati da pravda bude i postignuta, zaključila je hrvatska predsjednica.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Karamatić: Članovi SIP-a BiH sigurniji bi bili u Alepu nego u Sarajevu, došao je kraj mutant državi

Objavljeno

na

Objavio

Od izbora je prošlo mjesec i po dana, a još uvijek se ne zna kako će se popuniti Dom naroda u Federaciji niti tko će činiti buduću vlast. Atmosfera je i više nego usijana na političkoj sceni, a onda predsjednik HSS-a BiH Mario Karamatić izjavi kako se nada da će u budućnosti obljetnica osnivanja Herceg Bosne biti državni praznik. Je li to zaista moguće, što će se događati na političkoj sceni u danima pred nama Karamatić otkriva u intervjuu za Pogled.ba, prenosi Poskok.info

Ponovo ste dodali ulje na vatru izjavama o Herceg Bosni. Zaista vjerujete da će državni praznik biti godišnjica osnivanja Herceg  Bosne?

Da. Samo se treba držati zakona Bosne i Hercegovine. Budući da BiH nema zakona o praznicima, u Federaciji je još uvijek na snazi Zakon o državnim praznicima Hrvatske Republike Herceg Bosne. Ne znam zbog čega ne bi intervenirali na način da se Herceg Bosna obilježava kao državni praznik. Znam da je teži dio posla nagovoriti kolege iz srpskog i bošnjačkog člana na ovu ideju, ali će im biti ponuđeno, pa neka glasuju.

Spominjete glasovanje. Narod je glasovao na izborima, pa još nema vlasti niti se zna što će biti s Domom naroda. Ima li kakvih promjena? Kakvo je trenutno stanje  u procesu formiranja vlasti?

Proces konstituiranja vlasti skoro ne postoji u Federaciji. Što se tiče skupština županija, očekujem da će to biti relativno brzo riješeno i da će se stvoriti parlamentarne većine. Brzo bi trebalo biti formirano i Vijeće ministara BiH jer ga potvrđuje samo državni Zastupnički dom. Unatoč dogovoru stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH sa srpskom stranom, mi još nemamo relevantnog sugovornika sa bošnjačke strane. A BiH može funkcionirati samo kao tronožac. Jedna “noga” nije u razgovorima. Kada oni između sebe razigraju postizborne karte, onda ćemo i s njima sjest i vidjeti hoćemo li se dogovoriti ili ne.

Vlasti se formiraju u županija, ali bošnjačke stranke izbacuju legitimne  hrvatske predstavnike gdje god to mogu. Kako to komentirate?

Što se tiče položaja Hrvata u tim županijama, on se neće promijeniti jer prema Hrvatima istu politiku vode sve bošnjačke stranke. Čak su one koje se nazivaju “građanskim” radikalnije prema Hrvatima nego SDA. Prije nekoliko dana smo imali paljevinu kuća hrvatskih povratnika kod Viteza. Niti jedna tzv. multietnična stranka na to nije reagirala. Razlog može biti samo u tome što su kuće vjerojatno zapalili pripadnici bošnjačkog naroda i što se radi o hrvatskim kućama. Da je bilo obratno, onda bi se propeli na zadnje noge.

Hrvatski narodni sabor BiH je pokrenuo priču svehrvatskog zajedništva. Je li to moguće i podržavate li taj projekt?

HSS BIH taj projekt apsolutno podržava. Još 2006. godine mi smo predlagali da prema Sarajevu sve hrvatske stranke moraju nastupiti zajedno. Nakon što su nam Bošnjaci treći put nametnuli hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nakon što su postavili dva puta vlast bez legitimnih predstavnika Hrvata, izgleda je došlo u glavu i onima koji nisu bili na tome tragu da je potreban zajednički nastup Hrvata. To su shvatili i oni koji se željeli prodati političkom Sarajevu za šaku maraka. I oni sada tvrde da će ostati s nama. Ja se nadam da će ostati dio hrvatskog bloka. Nažalost, prilika čini lopova, prilika čini izdajnika, a onaj tko je jednom izdao, ja mu ne mogu puno vjerovati. Mislim da su neki ušli u priču o svehvatskom bloku jer su drastično pali na prošlim izborima, narod im je pokazao što misli o tajkvoj politici i vide da će nestati sa političke scene ukoliko ne budu dio našega bloka. S druge strane, dok je ovakav Izborni zakon i ovakav ustroj države, mi nemamo prava na neki politički pluralizam. Kod Hrvata će se to razviiti kad bude zajamčeno Hrvatima da će birati svoje predstavnike.

Kako je zamišljeno to svehrvatsko zajedništvo? Na svim razinama ili na neki drugi način?

Razgovaralo se o tome samo načelno. Nema smisla da se svehrvatsko zajedništvo pravi u ZHŽ-u gdje u Skupštini sjede samo hrvatske stranke. Ali u središnjoj Bosni je ono nužnost, kao i u Federaciji i razini države. Moramo biti zajedno svugdje gdje nemamo dvotrećinsku većinu  skupštinama.

Vrijedi li to svehrvatsko zajedništvo i u Rami, gdje HNS BiH ima 16 zastupnika, a općinom vlada SDA?

U Rami je dio hrvatskih zastupnika pokazao da je probosanski orijentiran. Ja bi volio da se i tu pokaže to zajedništvo. Hrvatske stranke imaju više od dvije trećine vijećnika u Općinskom vijeću i sramotno je da se ne može izglasati Dan sjećanja na žrtve Uzdola jer se pojedini vijećnici ili pojedine stranke boje da se ne zamjere koalicijskim partnerima iz bošnjaškog naroda.

Središnje izborno povjerenstvo BiH ovoga tjedna nije donijelo odluku oko popunjavanja Doma naroda. Očekujete ubrzo rješenje ovoga pitanja?

Pitanje je može li SIP BiH donijeti podzakonski akt koji će biti iznad zakona. U zakonu nema načina kako popuniti Dom naroda. Druga stvar je što kada SIP donese odluku. Kakva god da ona bude, netko neće biti zadovoljan. Pitanje je i hoće li OHR intervenirati ako ne bude zadovoljan odlukom SIP-a. Kada je 2010. godine SIP donio odluku da nije zakonito konstituirana federalna Vlada, OHR je to privremeno to suspendirao. A ta suspenzija je na snazi i danas. Tu se radi  o uspostavi famozne Platforme, izboru Živka Budimira, matematičkim egzibicijama Valentina Inzka. Pitanje hoće li se isto ponoviti ovaj put. Jedina realna odluka je da ne mora iz svake županije biti biran najmanje jedan pripadnik konstitutivnog naroda, da se primjeni popis iz 2013. jer u zakonu jasno stoji da se primjenjuje posljedni popis. Samo je pitanje hoće li OHR sve to oboriti.

Pritisci na SIP su ogromni. Mogu li ti ljudi uopće raditi u takvim uvjetima?

Pitanje je i smije li SIP to donijeti. I tome tamnom vilajetu koje se zove Sarajevo meni nije jasno kako funkcioniraju članovi SIP-a i dolaze na posao. Gore je situacija paranoje i mislim da bi ti ljudi imali veći osjećaj sigurnosti u Alepu, a ne u Sarajevu.

Iz tzv, “građanskih” stranaka kažu kako neće priznati odluku SIP-a ako ne bude po njihovim očekivanjima…

I to je zanimljivo. Na takve izjave šute svi, od OHR-a do Veleposlanstva SAD-a. Sad zamislite da takvo nešto govore hrvatski dužnosnici. Odmah bi počela priča o državnom udaru. Bio je državni udar kada su migranti krenuli iz Sarajeva prema Mostaru i kada ih je zaustavio MUP HNŽ-a. Danas kada MUP USŽ vraća migrante u Sarajevo, to nije državni udar nego je sve uredno.

Koliko ste u HSS-u zadovoljni izbornim rezultatima?

U ime HSS-a mogu reći da smo zadovoljni rezultatima koje smo ostvarili. Zadržali smo kontinuitet rasta. Na svakim izborima dobivamo sve više glasova i mislim da će se tako nastaviti u budućnosti.

Dobili ste osobno više od 7000 glasova, a nemate neku jaku stranačku infrastrukturu, Malo hrvatskih kandidata se može pohvaliti tim rezultatom…

Činjenica jeste da koliko god Hrvati nemaju svojih medija i funkcioniramo skoro isključivo na bazi društvenih mreža, ipak se pokazalo da su birači moj rad prepoznali i to nagradili na izborima.

Ipak, broj glasova koj ste dobili nije vam osigurao izravni mandat. To znači da opet idete u državni Dom naroda?

Što se mene tiče osobno ja sam osobno spreman biti tamo gdje najviše mogu pomoći Hrvatskom narodnom saboru BiH do izmjene Izbornog zakona i uspostave apsolutne jednakopravnosti. A nakon toga ću se baviti samo HSS-om.

Jesu li poznata imena kandidata Hrvatskog narodnog sabora BiH koja će biti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH?

To se još ne zna. Osobito za Dom naroda jer nemamo kriterija po kojem bi taj posao trebao biti obavljen. Postoji mogućnost apsolutne blokade BIH i ja čak priželjkujem takav scenariji. Mislim da je ovaj mutant od države došao svoga kraja. Institucije BiH više ne mogu raditi ništa, ne možemo donijeti nikakav zakon, raticifirati bilo kakav sporazum. Znači, imamo mostarizaciju BiH i da citiram Vlatka Mačeka “ako se kaput krivo zakopča, jedino što je moguće je otkopčati ga i ponovo ispravno zakopčati. Mislim da je vrijeme da skinemo luđačku košulju i ponovo je u dogovoru s druga dva  naroda fino zakopčamo kako je to trebalo biti na početku. Ukoliko oni to ne žele, hajmo se razići i biti jedni drugima dobri susjedi.

Opet idete na priču revitalizacije Herceg Bosne. Koliko je to zaista realno?

Mislim da jeste. Mi imamo mehanizme po međunarodnom pravo po kojem bi se mogli vratiti na početni položaj, ali nam u tome treba potpora Vlade RH i Sabora RH. I veliko je pitanje hoćemo li tu potporu dobiti. Veliko je pitanje imamo li uopće konsenzus unutar HNS-a BiH da se ide u tome pravcu. Na nekoliko sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora sam spominjao inicijativu o revitalizaciji Herceg Bosne, ali ta inicijativa nije naišla na potporu unutar HNS-a BIH. Mi u HSS-u od toga nećemo odustati. Ukoliko ne uspijemo to progurati na HNS-u BiH, onda ćemo taj proces pokrenuti preko naše sestrinske stranke u Hrvatskoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Kardinal Bozanić: Treba otvoriti arhive i napraviti reviziju povijesti koja je stvarana za vrijeme totalitarističkog sustava u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić dao je za Hrvatsku katoličku mrežu (HKM) veliki razgovor u zadnjim danima pohoda ‘Ad limina’ u Rimu.

S njime je razgovarao Slavko Antunović, novinar i urednik Informativne katoličke agencije, o susretu sa Svetim Ocem, Alojziju Stepincu, potrebi otvaranja povijesnih arhiva u Hrvatskoj i mnogočemu drugome zanimljivom.

Podsjećanje na svrhu pohoda ‘Ad limina’, susret sa Svetim Ocem, svetost Alojzija Stepinca, kao i nepravedno stjecanje bogatstva te potreba otvaranja povijesnih arhiva u Hrvatskoj.

Naglasci su to razgovora sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, koji je za Hrvatsku katoličku mrežu na marginama Pohoda apostolskim pragovima, vodio Slavko Antunović, novinar i urednik Informativne katoličke agencije.

Antunović je prethodnih dana vrlo detaljno hrvatsku javnost izvješćivao o boravku članova Hrvatske biskupske konferencije u Rimu gdje su slavili euharistiju u sve četiri rimske bazilike i održali tematske sastanke, vrlo detaljno isplanirane, u dikasterijima, kongregacijama i papinskim vijećima. Hrvatski su biskupi, također, imali priliku obići neka druga njima važna mjesta, a redovito su predvodili svete mise u Hrvatskome zavodu i crkvi Sv. Jeronima.

Na upit o temama, problemima i izazovima koji su dominirali u službenim razgovorima, kardinal Bozanić je izdvojio: Možemo reći da pohod ‘Ad limina apostolorum’ ima nekoliko dijelova. Jedan je onaj koji je vezan uz glavne rimske bazilike, Sv. Petra, Ivana Lateranskog, Sv. Pavla izvan zidina i Sv. Marije Velike. Biskupi kad dolaze ‘Ad limina’ uvijek uključuju i pohod tim bazilikama. Dolazi se na naše korijenje, tamo gdje su žrtvovali svoje živote apostolski prvaci, tamo gdje vjernici stoljećima hodočaste. To su mjesta molitve, mjesta gdje se traži milost odozgo, gledajući na svjetle primjere, pojasnio je kardinal.

Drugi dio ‘Ad limina’, glavni, je susret sa Svetim Ocem, Petrom naših dana. Njega ne možemo gledati samo izvana sociološki ili samo sa strane ovozemnog pogleda na redoviti život. To je susret sa onim koji sada vrši službu sv. Petra. To je misterij Crkve. Ona živi od Isusa Krista koji je okupio apostole, predao prvenstvo Petru i mi dana imamo Petra.

To je papa Franjo. Došli smo sa svim poštovanjem, odanošću, njemu kao svome ocu, bratu u episkopatu i to smo na osobit način doživjeli u njegovoj otvorenosti, blizini, jednostavnosti u razgovoru koji je trajao više od sat i pol vremena.

Podsjetio je kardinal da je taj susret bio odmah nakon mise na grobu Sv. Petra. Gledajući očima vjere mi smo bili sa onim koji je središte i znak jedinstva Crkve. Mi smo mu izrazili svoj zahvalnost i on je želio razgovarati. Iznijeli smo mu pitanja. Čuli smo njegovo mišljenje. On je čuo naša mišljenja. Pojasnio je zagrebački nadbiskup da je Sveta Stolica bila uvijek otvorena prema mjesnim crkvama.

Ovdje je izdvojio papu Hadrijana koji je prije više od tisuću godina dozvolio Hrvatima misu na njima razumljivom jeziku, a to je znak blizine Crkve i to je Crkva. Naglasio je: Svako vrijeme ima svoj način komunikacije ali pohod ‘Ad limina’ ide unatrag u stoljeća, što se može pratiti od vremena pape Siksta V. No, to je nešto što stalno traje u Crkvi – ta communio – kolegijalnost, zajedništvo i, dakako, da svako vrijeme nosi svoja pitanja, svoje izazove, te u tom vidu nama je dragocjena svaka orijentacija koju nam daje papa Franjo.

Također, nastavio je kardinal – pojašnjavajući metodologiju rada i priprema Biskupske sinode – da je njihov rad, pogotovo što se tiče pripremnoga razdoblja, pa i one najnovije o mladima, plod Drugog vatikanskog sabora. Susreti biskupa i koncili su se i prije održavali, a danas sigurno da sve više dolazi do izražaja svijest o narodu Božjem, kao što smo i mi u Zagrebu imali.

Najnovija Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije je okupila i laike i redovnice i redovnike i svećenike i biskupe, pomoćne, dok Prva sinoda nadbiskupije, koja je održana 1925. godine po ondašnjem kodeksu, crkvenim propisima, okupila je samo svećenike. Riječ je tu o razvoju u Crkvi, a Crkva je otvorena još većim iskoracima.

Na upit ima li nekih razilaženja između Svete Stolice i Crkve u Hrvatskoj po pitanju kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, sugovornik HKM-a, kardinal Josip Bozanić, je istaknuo:

Mora nam biti jasno jedno, proglašenje blaženim i svetim je djelo Svete Stolice i ona je kardinala Stepinca proglasila blaženim. Dakako da proces počinje od baze, od mjesne Crkve. U slučaju Stepinca to nije bilo moguće radi situacije komunističkog vremena pa je početak bio ovdje. Dakle, Sveta Stolica je bila jako široka da je započela proces i već za vrijeme komunizma, pri Rimskoj biskupiji.

Poslije je to nastavljeno doma, ispitivanjem tolikih svjedoka, i sigurno da Svetoj Stolici pripada odluka kad će nekoga proglasiti blaženim. U ovom slučaju je Sveta Stolica sigurno jako, s jedne strane, otvorena da stvar završi, a, s druge strane, možemo reći da smo svjedoci kod nas u Hrvatskoj, u svim biskupijama, kako kult blaženog Alojzija sve više raste, tako da nas Božja providnost vodi svojim putem.

Papa Franjo je toliko puta naglašavao i naglašava da je on uvjeren u svetost blaženog Alojzija. Bog nas vodi jednim putem. Ali tu ne smijemo osjećat se kao oni koji žele biti na jednoj strani, a nekoga drugo gledati na drugoj strani. Mi smo svi, unutar Crkve, i duboko vjerujemo da ćemo se iznenaditi daru koji ćemo još na tom putu dobiti, a ovo što se događa, zapravo, još više pojačava kult bl. Alojzija Stepinca. To svi jako dobro osjećamo i u Hrvatskoj, a interes je i u općoj Crkvi.

U razgovoru je otvorena i jedna – kako ju je novinar Antunović odredio – ‘bolna tema i za naš hrvatski narod’; o čemu piše sam papa Franjo u ‘Laudato si’ i u svome najnovijem dokumentu Papinsko vijeća za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja. Kardinal je, naime, ovdje iznio jedno svoje razmišljanje o gomilanju bogatstva političkih elita. Problem je što je to bogatstvo ponekad skriveno u poreznim oazama u svijetu, a ono je jednako vrijednosti javnoga duga njihovih zemalja.

O ovome bi trebalo puno šire govoriti, no sigurno – odgovorio je – da ako gledamo i globalno i nacionalno, a što je jako dobro opisano u papinskoj enciklici ‘Laudato si’, opasnost je današnjeg svijeta da se odluke donose negdje daleko, Kao i one druge odluke koje poslije koordiniraju i žele organizirati život, najprije se donesu negdje daleko, a ljudi toga nisu ni svjesni. Počne se govoriti o nekim konvencijama, o nečemu što nije jako važno, što ne obvezuje, pa se o tome – tobože – ne želi previše ni govoriti, lako se to potpiše, a onda se potpisnika traži na odgovornost.

Ti si član toga kluba. Trebaš biti odgovoran prema tome i sve se spusti na nacionalnu razinu, te se kaže da mi to trebamo radi nekih, ali to neće biti tako važno, no onda se na kraju susrećemo da to ulazi u zakone, ulazi u škole, u odgoj. Zapravo, to je jedna situacija koja je malo demokratska. Ponovio je: malo demokratska.

I ja mislim da biste vi novinari trebali više o tome govoriti. Trebaju se odluke donositi što bliže narodu. Narod treba biti upoznat i s onim odlukama koje izgledaju jako daleke jer će imati utjecaj na nas, na našu zemlju, na mlade, na budućnost, na ekonomiju i na razvoj.

U završnome pitanju – povezanom i sa susretom sa Svetim Ocem jer su mu biskupi govorili i o dva svetačka lika hrvatskog naroda Miroslavu Bulešiću i Alojziju Stepincu – kardinal se osvrnuo na stradanja pojedinaca i velikog dijela hrvatskog naroda u komunističkoj strahovladi, a što još uvijek u našoj javnosti teško izlazi na svjetlo.

Ne smijemo se bojati istine. I svi oni koji se boje otvarati arhive, koji nam govore o nekoj reviziji povijesti, pa treba napraviti reviziju povijesti – naglasio je zagrebački nadbiskup – koja je stvarana za vrijeme totalitarističkog sustava jer tada nije bilo prave povijesti. Bila je ideološka povijest.

I tu je jedini problem kod nas. Ja razumijem i neke možda profesore koji su obranili doktorsku disertaciju i sad vide da je to bilo na temelju ideologije, a ne stvarnih činjenica. Treba otvoriti arhive. Treba suočiti se sa svime, i sa svijetlim i sa tamnim stranama. I trebamo promicati slobodu u istraživanju i ne bojati se istine.

Što se tiče onih osoba, utjecajnih, koji po tom pitanju drže poluge moći, ustvrdio je da ne bi želio suditi već neka svatko ispita svoju savjest, ali sigurno da bi smo morali poticati mlade generacije neka se jača kod njih želja za istinom naše povijesti. Ima još mnogih stvari skriveno, upozorio je kardinal Bozanić.

Ponovio je – kao zadnju misao u razgovoru za IKA-u i HKR – treba otvoriti arhive, treba odgovorno, bez neke napetosti, sa svim ljudskim respektom, ali dok god istina ne dođe na svjetlo dana do tada će biti ovih naših prepucavanja, i to nas sputava.

 

Marko Ljubić: Čuje li Hrvatska Bozanića?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari