Pratite nas

Događaji

Kolinda Grabar-Kitarović: Operacija Miljevački plato imala je veliko vojno, političko i psihološko značenje

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u srijedu kako je operacija „Miljevački plato“ imala veliko vojno, političko i psihološko značenje.

Predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga je to istaknula na središnjoj proslavi 25. obljetnice akcije Miljevci održanoj u srijedu u Drinovcima.

S ponosom se prisjećamo svih sudionika operacije, a s posebnim poštovanjem i zahvalnošću danas odajemo počast poginulim, preminulim i ranjenim pripadnicima Hrvatske vojske, rekla je.

“Akcije Miljevci je još jednom pokazala ne samo vojnu snagu Hrvatske vojske, nego i političku odlučnost hrvatske države i njenog tadašnjeg vodstva, da ne prizna okupaciju ni jednog dijela hrvatskog teritorija, osnaživši povjerenje naroda da će u pogodnom času cijela Hrvatska biti oslobođena, što je i ostvareno u slijednim vojnim operacijama, uključujući Bljesak i Oluju”, rekla je ustvrdivši kako taj uspjeh ne bi bio ostvaren bez izgrađenoga jedinstva između hrvatskoga naroda, njegove vojske i državnog vodstva.

Predsjednica je naglasila da je u predstojećem vremenu potrebno više ulagati u razvoj sposobnosti svih dionika sustava domovinske sigurnosti u svim segmentima društva, kroz razne oblike stručnog osposobljavanja za obranu, zaštitu i spašavanje.

“Nadamo se kako svoje vojne sposobnosti nećemo morati dokazivati u ratnim okolnostima, no hrvatski sustav sigurnosti mora imati sposobnost učinkovitog odvraćanja i djelotvornog odgovora na moguće ugroze”, rekla je kako Hrvatskoj, iako kao članica EU i Nato saveza ima i međunarodnu potporu u očuvanju nacionalne sigurnosti, oslonac na vlastite snage, ulaganje u vlastitih sigurnosnih i obrambenih sposobnosti, trajni je imperativ.

Stoga ću, poručila je, kao predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga i dalje činiti sve da razvijamo i unaprjeđujemo svoje sigurnosno-obrambeni sustav. U tom smislu od posebne važnosti i najveće vrijednosti jesu pripadnice i pripadnici oružanih snaga, kazala je predsjednica.

Redom hrvatskog križa odlikovala je sudionike operacije “Miljevci” Nediljka Marina i Antu Reljanovića za teško ranjavanje u Domovinskom ratu.

Izaslanik predsjednika vlade ministar obrane i potpredsjednik Vlade general Damir Krstičević operaciju je ocijenio kao hrabri pothvat branitelja 113. brigade i 142. brigade koji su u kratkom vremenu oslobodili stotine kilometara Miljevačkog platoa.

Po njegovim riječima ova akcija označila je put prema pobjedi u Domovinskom ratu, te se osvrnuo na suvremene izazove vojske. “Na nama je odgovornost graditi obrambeni i sigurnosni sustav i zato smo i krenuli u izradu strateških dokumenata na kojima će počivati sustav domovinske sigurnosti koji će moći odgovoriti na sve suvremene izazove”, rekao je dodavši kako je u tom sustavu važna uloga vojske.

Drago Matanović, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga kao izaslanik načelnika generala Mirka Šundova pozdravio je okupljene sudionike akcije i obitelji stradalih branitelja u ime svih pripadnika Oružanih snaga.

Brigadni general Ivan Bačić, jedan od zapovjednika 113. brigade i akcije Miljevci, naglasio je kako je ovom akcijom, a riječ je o prvoj velikoj oslobodilačkoj akciji Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, 21. lipnja 1992. oslobođeno 108 kvadratnih kilometara teritorija.

Svečanosti su prisustvovali brojni ratni zapovjednici, hrvatski branitelji i njihove obitelji te gradonačelnici i načelnici, kao i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk u svojstvu izaslanika predsjednika Sabora Gorana Jandrokovića i državni tajnik Ivan Vukić Niper kao izaslanik ministra branitelja Tome Medveda.

Svečano obilježavanje 25. obljetnice započelo je postrojavanjem sudionika akcije „Miljevci“ nakon čega su položeni vijenci kod spomen obilježja u Drinovcima. Za sve poginule i umrle hrvatske branitelje služena je misa zadušnica u crkvi Imena Isusova u Drinovcima koju je predvodio biskup Tomislav Rogić, nakon čega je uslijedilo otvaranje izložbe ratnih fotografija te nastup ansambla plesova i pjesama Hrvatske Lado.

VRO „MILJEVCI“ ili „MILJEVAČKA OLUJA“

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Otvoreno memorijalno obilježje na Mostu hrvatskih branitelja u Rijeci

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Rijeka.hr

Na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na Delti u Rijeci u petak je otvoreno memorijalno obilježje s imenima 206 poginulih branitelja s područja bivše Općine Rijeka.

Vijence su položili i svijeće upalili riječki gradonačelnik Vojko Obersnel sa zamjenicima Markom Filipovićem i Nikolom Ivanišem, glavni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža, članovi obitelji poginulih branitelja i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Na zahtjev udruga i članova obitelji poginulih branitelja da se uz Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata postave i imena poginulih, u suradnji s autorima Mosta, arhitektonskim studijem 3LHD, osmislilo se odgovarajuće rješenje. Tako su imena istaknuta na položenom pravokutnom bloku, koji čini integralnu cjelinu s postojećim mostom i stupovima visine sedam metara uz njega.

Most hrvatskih branitelja otvoren je 2001., kao spomen obilježje na Delti, mjestu odakle su Riječani odlazili na bojište te gdje su se vraćali.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je kroz godine istaknuta želja da se spomenik obilježi imenima poginulih branitelja, što nije bila prvotna namjera. No, dodao je, želja je ispunjena u dogovoru s arhitektima koji su ponudili rješenje koje će se uklapati u postojeći spomenik. Glavni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža izrazio je zadovoljstvo što je Rijeka na ovaj način odlučila odati počast braniteljima.

Ukupna vrijednost radova na novom memorijalnom obilježju je oko 748 tisuća kuna, a ministarstvo je doprinijelo s 90.000 kuna.

Uz Most branitelja je, usporedno s uređenjem novog obilježja, postavljena i glazbena ograda, koju čini 35 metalnih cijevi. Udaranjem po njima redom, sviraju se prvi taktovi hrvatske nacionalne himne. Instalacija je dar Krapinsko-zagorska županije te je događaju nazočila i zamjenica župana ove županije Jasna Petek. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Osmi hrvatski žrtvoslovni kongres u Zagrebu i Krapini

Objavljeno

na

Objavio

‘Totalitarizmi XX. stoljeća i njihove posljedice za hrvatski narod’

Usuradnji s Udrugom Macelj 1945., pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Vukovara i gradonačelnika Ivana Penave te uz potporu Grada Krapine, Hrvatsko žrtvoslovno društvo 8., 9. i 10. studenoga 2019. je organiziralo  8. Hrvatski žrtvoslovni kongres na temu „Totalitarizmi XX. stoljeća i njihove posljedice za hrvatski narod“.

Kongres je svečano otvoren u petak, 8. studenoga 2019., u Sveučilišnom kampusu na zagrebačkom Borongaju, a domaćin skupu bili su Hrvatski studiji.

Drugi i treći dan Kongresa, 9. i 10. studenoga 2019., održan je u Krapini. U subotu je domaćin  bio Grad Krapina, a u nedjelju  poduzetnik Antun Presečki.

Tijekom subote brojni su renomirani predavači iz RH i inozemstva izlagali rezultate svojih istraživanja, iskustava, publikacija i radova:

Stanislav Vukorep govorio je o stradanjima Hrvata tijekom Drugog sjvetskog rada i poraća u istočnoj Hercegovini te je prikazao svjedočanstva preživjelih

Vesna Slobođan održala je predavanje o Djevojkama žrtvama genocida u Isočnoj Hercegovini u II svjetskom ratu.

Roko Ivanda govorio je o talijanskim logorima u priobalju – na otoku Molatu

Ivan Pažanin izlagao je o partizanskim stratištima u trogirskom i rogozničkom kraju

Marijan Pinhak govorio je o Španovici i žrtvama genocida i klevete

Miroslav Gazda održao je predavanje o zločinima nad Hrvatima u brdskom dijelu zapadne Slavonije i to od Slatine do Orehovice te o crvenom totalitarizmu na virovitičkom području

Ante Beljo govorio je o jugoslavenskom međusobnom monarhističkom i komunističkom radu 1942 – 1944 godine

Igor Vukić govorio je o logorima u NDH posebno o Jasenovcu

Vlatka Vukelić održala je predavanje o prihvatilištu za ratnu siročad u Sisku

Don Pavao Crnjac razložio je osobna sjećanja dječaka iz prihvatilišta

Polona Jurinić održala je predavanje o slovenskim svećenicima i prognanicima na području HDH u vrijeme II svjetskog rata

Franjo Talan govorio je o varaždinskom kraju u II svjetskom ratu i poraću

Vlč. Luka Slijepčević predavao je o biskupu dr. Josip Marija Carević – o zločinu i šutnji

Damir Borovčak govorio je o zločinima na Macelju širih razmjera – o mjestima, zločinima i žrtvama u Hrvatskom zagorju.

Zdravko Čepo održao je predavanje o Spomen području Macelj

Ivan Dujmović govorio je o stradanju potomaka njemačkih doseljenika iz 17. stoljeća iz mjesta Rude kod Samobora 1945 i 1946 godine

Jakša Raguž ogovorio je o masovnim grobnicama u hrvatskom Pounju za vrijeme Domovinskog rata

Anto Brtan govorio je o islamskom fundamentalizmu u BiH

Ivan Bekavac predavao je o hrvatskom državotvorstvu i velikosrpskoj mitomaniji u sprezi s totalitarizmima XX stoljeća

Nakon ovih predavanja održana je rasprava sa zaključcima i rezolucijom te potom i večera.

U nedjelju je održano polaganje vijenaca na grobištu Mirkovec kod Sv. Križa Začretje, Sveta misa u Krapini u crkvi na Trškom Vrhu te nakon ručka sudionici Kongresa posjetili su Spomen sobu maceljskim žrtvama u Franevačkom samostanu u Krapini te posjetili Muzej krapinskih neandertalaca. Na kraju su položeni vijenci na Macelju kod grobnice 1163 ekshumirane žrtve.

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari