Pratite nas

Iz Svijeta

Kolinda Grabar Kitarović, Pahor i van der Bellen na trilateralnom sastanku u Sloveniji

Objavljeno

na

Foto: Hina

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, slovenski predsjednik Borut Pahor te austrijski predsjednik Alexander van der Bellen sastali su se u četvrtak u mjestu Dobrovo u pokrajini Goriška brda, na granici Slovenije i Italije, na trilateralnom sastanku, petom u tom formatu kojim tri države članice Europske unije promiču dobrosusjedstvo i raspravljaju o europskim i regionalnim pitanjima.

Ovogodišnji susret održava se u svjetlu predsjedanja Austrije Europskom unijom započetog ovog mjeseca pa se kao teme razgovora nameću i pitanja vezana na razvoj situacije oko migrantske problematike.

U uredu slovenskog predsjednika, koji je domaćin susreta, najavili su da će se tri predsjednika posvetiti i situaciji u jugoistočnoj Europi te europskoj perspektivi država zapadnog Balkana, kao i pripremama na obilježavanju 100. obljetnice završetka 1. svjetskog rata, za vrijeme kojega je jedna od važnih fronti bila upravo na mjestu njihova današnjeg susreta, gdje su se vodile bitke uz rijeku Soču između talijanskih i austrougarskih snaga.

Iz ureda hrvatske predsjednice doznaje se da će jedna od tema razgovora biti i zapošljavanje mladih kao i budućnost Europske unije i perspektive njenog širenja.

Troje predsjednika na susret je stiglo vojnim helikopterima, a po dolasku upisali su se u knjigu gostiju u vili Vipovže te u vrtu pred vilom imali kraći neformalni razgovor prilikom snimanja za medije.

Susret triju predsjednika započeo je u vili Vipovže, u kojoj je slovenski predsjednik Pahor, i sam rođen u tom kraju, u mjestu Šempeter kod Nove Gorice, prije mjesec dana priredio proslavu početka branja trešanja, po kojoj je goriška regija poznata, kao i po svojoj specifičnoj klimi u kojoj se miješaju alpski i mediteranski utjecaji te po dobrim vinima.

Troje predsjednika će popodne o sadržaju svojih razgovora govoriti na konferenciji za novinare, a navečer će u Ljubljani prisustvovati koncertu priređenom uz početak austrijskog predsjedanja Europskom unijom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Iranski predsjednik Rohani upozorio Trumpa: Rat s Iranom je majka svih ratova

Objavljeno

na

Objavio

Iranski predsjednik Hasan Rohani u nedjelju je upozorio američkog predsjednika Donalda Trumpa vezano uz nastavak neprijateljskog odnosa prema Teheranu istaknuvši da “Amerika treba znati…rat s Iranom je majka svih ratova”, objavila je državna iranska novinska agencija IRNA

Iran se suočava s američkim pritiskom i prijetećim sankcijama nakon Trumpove odluke da povuče Sjedinjene Države iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, postignutog 2015. godine.

Obraćajući se na skupu koji je okupio iranske diplomate Rohani je poručio: “Gospodine Trump, ne vucite lava za rep, zbog toga biste mogli požaliti”, prenijela je IRNA.

“Amerika treba znati da je mir s Iranom majka svekolikog mira te da je rat s Iranom majka svih ratova”, istaknuo je Rohani.

“Niste u poziciji da potičete iranski narod protiv iranske sigurnosti i interesa”, kazao je nadalje iranski predsjednik očito referirajući se na izvješća o naporima Washingtona kojima je cilj destabilizirati iransku vladu.

Američki dužnosnici u Washingtonu, koji su bliski tematici odnosa s Teheranom, kazali su za Reuters da je Trumpova administracija pokrenula ofenzivu govora i internetske komunikacije koja ima za cilj poticati nerede i pomoći pritisku na Iran kako bi on okončao svoj nuklearni program kao i potporu militantnim skupinama.

Sadašnji i bivši američki dužnosnici navode kako ta kampanja prikazuje iranske čelnike u oštrom svjetlu, povremeno se koristeći informacijama koje su pretjerane ili pak bivajući u neskladu sa službenim stajalištima, uključujući tu komentare ranijih američkih administracija.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

ŠVEDSKA MULTIKULTURALNOST NA PREKRETNICI

Objavljeno

na

Objavio

Usprkos golemom uloženom trudu i novcu, integracija stotina tisuća migranata tijekom posljednjih godina se pokazuje kao veliki izazov za švedsko društvo.

Porast kriminala, religijske netrpeljivosti te ekonomski problemi koje se povezuje s većim useljeništvom teme su koje izazivaju oprečne i vrlo užarene stavove stanovnika Švedske uoči najvažnijih parlamentarnih izbora u posljednjih pedesetak godina, piše Jutarnji list.

Sve više nasilnih zločina

Hitna pomoć i vatrogasci u “ranjive zone” ne ulaze bez pratnje policije. U Liljeholmenu, južnom predgrađu Stockholma i distriktu koji formalno nije u kazalu “ranjivih područja”, već neko vrijeme ordinira “moralna policija” čiji su članovi, recimo, ovaj mjesec na ulici fizički napali Gurleen Sahotu, mladu blagajnicu iz supermarketa Willy’s, odjevenu po modi koja je iz perspektive nekoliko muslimanskih imigranata prešla prag dobrog ukusa.

A takvi su napadi samo manji dio problema s porastom nasilja koje je postalo ključna politička tema u Švedskoj uoči parlamentarnih izbora u rujnu. Službeni podaci švedskog Državnog statističkog ureda za 2017. godinu pokazuju snažan porast broja nasilnih zločina, pogotovo silovanja i onih sa smrtnim ishodom.

Broj prijavljenih silovanja u Švedskoj tijekom posljednjih deset godina porastao je za četvrtinu, no taj rast naročito je oštar u posljednje dvije godine. Preklani je broj silovanja porastao za 13 posto, a lani za daljnjih deset posto.

Državne institucije taj trend objašnjavaju proširenjem zakonske kvalifikacije tog kaznenog djela koja je sada najstroža na svijetu, kao i posljedicama edukacijskih kampanja koje su ohrabrivale žene da prijavljuju zločine, no pojedini znanstvenici i aktivisti upozoravaju kako samo ti razlozi ne mogu objasniti tako jak porast.

Problem je već godinama posebno težak u Malmöu, gradu veličine splitske latifundije, koji su zbog iznimno visoke učestalosti seksualnih napada (200 silovanja godišnje) mediji u više navrata proglasili “silovateljskom prijestolnicom Europe”. Ta je titula možda pretjerana, no neosporno je da problem – barem u percepciji ljudi koji u Malmöu žive – postoji.

S druge strane, s ozbiljnim izazovima suočena je i švedska socijalna država. Sveukupni troškovi imigracije samo za 2018. iznosili su više od 4 milijarde eura, što je više nego dvostruko od onoga što Švedska godišnje troši na, recimo, kulturu (1,5 milijardi) i oko 7 puta više od kolača koji ode na programe zapošljavanja.

Prema projekcijama SKL-a, vladine asocijacije koja okuplja sve švedske municipale i regije, do 2020. godine općine će se naći do grla urovašene u deficitu od 3,5 milijardi eura.

U praksi, to je točno 3,5 milijardi eura koje se izdvajaju za servisiranje bolnica i prihvatnih centara. Kao nedvosmislenu posljedicu toga, švedska ministrica financija Magdalena Andersson najavila je povećanje poreza i podizanje dobne granice umirovljenja, sve da bi se nastojalo namaknuti lovu za proračunsku pukotinu od 4,1 milijarde eura.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari