Pratite nas

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović: Pitanje ekologije pitanje je opstojnosti država, ali i cijelog planeta

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u petak je na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo – Ekologija i sigurnost” poručila kako je pitanje ekologije, ekološke zaštite i sigurnosti pitanje opstojnosti država, ali i cijelog planeta.

“Danas ekologija i sigurnost postaju toliko neraskidivo povezani da će u budućnosti, predviđanja su UN-a, zbog klimatskih promjena u svijetu broj migranata koji danas iznosi 69 do 70 milijuna za nekih 10-20 godina porasti na 200 milijuna. Očito je riječ o problemu koji je vezan uz opstanak države i zemlje našeg planeta”, istaknula je Grabar-Kitarović na konferenciji koju je u Zagrebu organizirao “Večernji list”.

“Svi znamo kako je pitanje zbrinjavanja otpada jedno od gorućih pitanja suvremenog načina života”, rekla je i posebno istaknula da je morski otpad sve veći problem koji prijeti morskom životu u svim oceanima, utječući na više od 600 morskih vrsta.

Istaknula je kako su tim problemom pogođena i hrvatska obalna područja, najviše zbog lošeg upravljanja otpadom kod naših susjeda na južnom Jadranu te je podsjetila na nanose smeća koje redovito pogađaju Pelješac, Hvar i druge dijelove našeg priobalja. Poručila je kako se zato moramo žurno pozabaviti rastućim problemom plastičnog onečišćenja u morima i oceanima želimo li budućim naraštajima ostaviti svijet u kojemu se može živjeti.

Grabar-Kitarović je istaknula kako je Hrvatska u svijetu prepoznata kao privlačno turističko odredište zahvaljujući očuvanom prirodnom okolišu, koji je ogroman potencijal za gospodarski razvoj i prosperitet, zahvaljujući njegovoj ljepoti, ali isto tako i visokoj razini sigurnosti u cijeloj državi te je očuvanje okoliša kao prirodnog dobra zajednički imperativ svih tijela državne uprave i lokalne samouprave i svih gospodarskih subjekata, a i svih građana Hrvatske.

Istaknula je kako i u Hrvatskoj nažalost bilježimo značajne promjene u temperaturi mora i svjedočimo neizmjenjivim promjenama u ekosustavima. U Jadranskome moru, jednom od najčišćih na svijetu, znanstvenici su registrirali više od 20 novih vrsta tropskih riba koje mogu ugroziti ekološku ravnotežu u njemu. Predsjednica je upozorila i kako bismo uskoro mogli biti izloženi opasnosti od porasta razine mora, što je već egzistencijalno pitanje mnogih malih otoka diljem svijeta, pa i nekih hrvatskih otoka i priobalnih gradova.

“Procjenjuje se kako će do 2100. godine razina Jadranskog mora porasti gotovo pola metra i potopiti dijelove povijesnih gradova poput Splita, Trogira ili Dubrovnika”, rekla je Grabar-Kitarović te poručila kako zato suočavanje s klimatskim promjenama nije apstraktno pitanje, već je to pitanje od vitalnog interesa koje zahtijeva našu stalnu i zajedničku pozornost.

Govoreći o ekološkom problemu s kojim su već dugi niz godina suočeni stanovnici Slavonskog Broda, predsjednica je rekla da taj problem ima ishodište u susjednoj državi, u rafineriji u Bosanskom Brodu, te istaknula kako se u njegovo otklanjanje ulažu veliki napori, u što su uključene i vlasti Hrvatske, Republike Srpske i Rusije.

Grabar-Kitarović je najavila kako će se sljedeći tjedan u sklopu njenog izmještenog Ureda u Brodsko-posavskoj županiji u Slavonskom Brodu održati sastanak između svih relevantnih dionika uključenih u taj proces. Poručila je kako se nada da će se uskoro riješiti taj problem i stanovnicima Slavonskog Broda osigurati čisti zrak.

Glavni urednik Večernjeg lista, organizatora skupa, Dražen Klarić istaknuo je kako je potrebno učiniti veće napore u očuvanju okoliša te da je linija moguće ugroze nacionalne sigurnosti putem ekologije vrlo tanka, posebice u tehnološki visokorazvijenom svijetu.

Hrvatska mora dobro promisliti koja je njezina budućnost kada je u pitanju zaštita okoliša i energetska neovisnost i korištenje novih energetskih izvora. Nacionalnu sigurnost bilo bi loše gledate samo iz perspektive ratne ugroze, nego kroz očuvanje prirodnih dobara, čistog okoliša, smatra Klarić.

Prema hrvatskim zakonima o okolišu skrbimo dobro, međutim u praksi to nije dobro, postoje problemi u pristupu i izvedba najčešće nije takva. Hrvatska mora napraviti veliki iskorak u zaštiti okoliša i prirodnih resursa prirodnih resursa i zbrinjavanje otpada, poručio je Klarić.

Vlatko Cvrtila (Veleučilište Vern) govoreći o Zaštiti vode kako sigurnosnom pitanju naglasio je kako se proširuje se područje sigurnosti na stvaranje uvjeta za bolji život čovjeka, a zaštita voda je nešto što je presudno za život čovjeka i moramo tome posvetiti veliku pozornost, jer je to preduvjeta ne samo za život nego i razvoj zajednice.

Hrvatska u europskim pa i svjetskim okvirima leži na velikim izvorima pitke vode koja omogućava život i proizvodnju hrane, no činjenica je da još uvijek nije osvijestila te svoje resurse, odnosno nije ih primjereno uključila u održivi razvoj.  Potrebno je povezati proizvodnju hrane sa resursima vode i to što danas imamo kao netaknutu prirodu uključiti u održivi turizam koji također može pridonijeti gospodarskom razvoju RH, istaknuo je Cvrtila.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Obilježena 27. godišnjica pogibije general bojnika Blage Zadre i bojnika Alfreda Hilla

Objavljeno

na

Objavio

Komemorativnim skupom na Trpinjskoj cesti u Vukovaru u utorak je obilježena 27. obljetnica pogibije general bojnika Blage Zadre, ratnog zapovjednika obrane toga dijela grada, koji je 16. listopada 1991. poginuo u Vinogradskoj ulici blizu Trpinjske ceste, a obilježena je i obljetnica pogibije bojnika Alfreda Hilla, prvog zapovjednika satnije Vojne policije Vukovar koji je također poginuo na današnji dan 1991. u Vukovaru.

“General Blago Zadro simbol je Domovinskog rata i junaštva. Drago mi je da je današnja Hrvatska vojska prožeta simbolima Domovinskog rata i da Zapovjedno-stožerna škola nosi ime Blage Zadre, dok naše Nastavno središte vojne policije nosi ime Alfreda Hilla, i to su junaci. Vukovar je simbol junaštva i obrane u Domovinskom ratu”, poručio je ministar obrane Damir Krstičević.

Po riječima vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, pogibija Blage Zadre i Alfreda Hilla bila je veliki gubitak za obranu Vukovara.

“Današnjim okupljanjem šaljemo budućim naraštajima poruku da je njihov trag još uvijek prepoznatljiv”, rekao je Penava.

Na zamolbu novinara osvrnuo se na subotnji prosvjed u Vukovaru te rekao kako se njime željelo ukazati na problem koji postoji s procesuiranjem ratnih zločina.

“Kao i što smo na prosvjedu rekli – institucije treba osnažiti i potaknuti da bi dobili kvalitetne rezultate. Nakon 27 godina rezultate moramo imati jer to od nas očekuju žrtve i njihove obitelji”, rekao je Penava.

Na grobove Blage Zadre i Alfreda Hilla na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata vijence su položili i svijeće zapalili članovi obitelji te brojna izaslanstva.

Molitvu je na Memorijalnom groblju molio fra Slavko Milić, župnik vukovarske Župe Svetog Josipa Radnika, dok je u crkvi Gospe Fatimske služena misa zadušnica.

General bojnik Blago Zadro poginuo je u obrani Vukovara kod Trpinjske ceste u Borovu naselju 16. listopada 1991., gdje je bio zapovjednik obrane. Činom general bojnika odlikovao ga je posmrtno pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Alfred Hill prvi je zapovjednik satnije Vojne policije Vukovar, 204. vukovarske brigade. Poginuo je braneći položaje na Sajmištu, Posthumno mu je dodijeljen čin bojnika.

(Hina)

 

Na današnji dan 1991. poginuo je vukovarski heroj Blago Zadro

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Neki govornici u Vukovaru pokazali su nerazumijevanje mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak u Parizu, komentirajući subotnji prosvjed u Vukovararu, da su neki govornici na tom skupu pokazali nerazumijevanje procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

“Ako netko organizira prosvjed za zločine koji su se dogodili prije 27 godina i to danas, 2018., to znači da sigurno postoji razlog da nadležna tijela moraju istražiti i procesuirati ove zločine koji do sada nisu procesuirani ni istraženi.

S te smo strane poslali vrlo jasnu poruku od početka kada smo saznali da gradonačelnik Ivan Penava namjerava organizirati prosvjed”, rekao je premijer Plenković novinarima u Parizu, kamo je doputovao u dvodnevni radni posjet.

“Međutim, isto tako, s obzirom na političke aktere koji su se tamo okupilii nastojali iskoristiti taj prosvjed i na određene poruke, jasno je da to nisu bili baš najbliži politički prijatelji niti vlade niti HDZ-a. Ono što je važno jest poruka koja je za mene bila najzanimljivija i ne mislim da je dobra, koji su poslali neki od govornika, ne i gradonačelnik Penava, a to je poruka nerazumijevanja procesa mirne reintegracije, što je po meni jedna od ključnih političkih ostavština predsjednika Franje Tuđmana”, ustvrdio je Plenković.

Tuđman je nakon Bljeska i Oluje procijenio da je za reintegraciju hrvatskog Podunavlja puno bolje to učiniti diplomatskim naporom, pregovorima, kroz misiju UN-a (UNTAES), rekao je Plenković.

“On je tu investirao u budućnost, morao je naći mehanizme, a jedna od mjera bila je zakon o oprostu, koji se naravno ne odnosi na ratne zločine. Mislim da je njegova investicija u dijalog, u izgrađivanje povjerenje, i u konačnici u pomirbu poruka koju HDZ mora baštiniti, njegovati je, raditi na njoj pogotovo toliko godina nakon Miloševićeve agresije na Hrvatsku”, rekao je Plenković.

Plenković je ponovio da želi da policija i državno odvjetništvo do kraja odradi ono što radi za vrijeme njegove vlade, da skupina koja se detaljno bavi Vukovarom i Ovčarom ostvari dodatne rezultate.

“To što se to nije napravilo ranije za to ne može odgovarati ni ova vlada niti aktualna postava i zato od početka govorim – jedno je procesuirati ratne zločine, istražiti ih, a drugo je dovesti ovu temu u politički fokus da na njoj neke stranke i strančice pokušavaju profitirati. To je jasna poruka i zato tamo nikog relevantnog iz vrha HDZ-a nije bilo”, rekao je Plenković.

Na upit što će biti s HDZ-ovi saborskim zastupnikom Stevom Culejom koji je bio u Vukovaru, Plenković je rekao da njegova situacija specifična.

“Stevo Culej ima posebnu situaciju, njegov brat je ubijen u Borovu Selu i njegova se situacija ne može usporediti s bilo čijom drugom. To ni u jednom trenutku nismo doživjeli kao nešto sporno”, rekao je Plenković.

Na pitanje hoće li Culej promijeniti klub zastupnika, Plenković je rekao da ne vidi razloga za to, jer je Culej izabran zato što je bio na listi HDZ-a, bez obzira koliko je preferencijalnih glasova dobio.

Plenković je istaknuo da ga ne smetaju napadi ni kritike i da je siguran u smjer u kojem vodi vladu i zemlju.
“Vodimo vladu i zemlju u pravom smjeru u kojem želimo i za koji smo uvjereni da je dobar za Hrvatsku, za hrvatsko društvo, za toleranciju i nema toga elementa koji će nas skrenuti s ovoga smjera kojim imamo”, rekao je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari