Pratite nas

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović: Pitanje ekologije pitanje je opstojnosti država, ali i cijelog planeta

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u petak je na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo – Ekologija i sigurnost” poručila kako je pitanje ekologije, ekološke zaštite i sigurnosti pitanje opstojnosti država, ali i cijelog planeta.

“Danas ekologija i sigurnost postaju toliko neraskidivo povezani da će u budućnosti, predviđanja su UN-a, zbog klimatskih promjena u svijetu broj migranata koji danas iznosi 69 do 70 milijuna za nekih 10-20 godina porasti na 200 milijuna. Očito je riječ o problemu koji je vezan uz opstanak države i zemlje našeg planeta”, istaknula je Grabar-Kitarović na konferenciji koju je u Zagrebu organizirao “Večernji list”.

“Svi znamo kako je pitanje zbrinjavanja otpada jedno od gorućih pitanja suvremenog načina života”, rekla je i posebno istaknula da je morski otpad sve veći problem koji prijeti morskom životu u svim oceanima, utječući na više od 600 morskih vrsta.

Istaknula je kako su tim problemom pogođena i hrvatska obalna područja, najviše zbog lošeg upravljanja otpadom kod naših susjeda na južnom Jadranu te je podsjetila na nanose smeća koje redovito pogađaju Pelješac, Hvar i druge dijelove našeg priobalja. Poručila je kako se zato moramo žurno pozabaviti rastućim problemom plastičnog onečišćenja u morima i oceanima želimo li budućim naraštajima ostaviti svijet u kojemu se može živjeti.

Grabar-Kitarović je istaknula kako je Hrvatska u svijetu prepoznata kao privlačno turističko odredište zahvaljujući očuvanom prirodnom okolišu, koji je ogroman potencijal za gospodarski razvoj i prosperitet, zahvaljujući njegovoj ljepoti, ali isto tako i visokoj razini sigurnosti u cijeloj državi te je očuvanje okoliša kao prirodnog dobra zajednički imperativ svih tijela državne uprave i lokalne samouprave i svih gospodarskih subjekata, a i svih građana Hrvatske.

Istaknula je kako i u Hrvatskoj nažalost bilježimo značajne promjene u temperaturi mora i svjedočimo neizmjenjivim promjenama u ekosustavima. U Jadranskome moru, jednom od najčišćih na svijetu, znanstvenici su registrirali više od 20 novih vrsta tropskih riba koje mogu ugroziti ekološku ravnotežu u njemu. Predsjednica je upozorila i kako bismo uskoro mogli biti izloženi opasnosti od porasta razine mora, što je već egzistencijalno pitanje mnogih malih otoka diljem svijeta, pa i nekih hrvatskih otoka i priobalnih gradova.

“Procjenjuje se kako će do 2100. godine razina Jadranskog mora porasti gotovo pola metra i potopiti dijelove povijesnih gradova poput Splita, Trogira ili Dubrovnika”, rekla je Grabar-Kitarović te poručila kako zato suočavanje s klimatskim promjenama nije apstraktno pitanje, već je to pitanje od vitalnog interesa koje zahtijeva našu stalnu i zajedničku pozornost.

Govoreći o ekološkom problemu s kojim su već dugi niz godina suočeni stanovnici Slavonskog Broda, predsjednica je rekla da taj problem ima ishodište u susjednoj državi, u rafineriji u Bosanskom Brodu, te istaknula kako se u njegovo otklanjanje ulažu veliki napori, u što su uključene i vlasti Hrvatske, Republike Srpske i Rusije.

Grabar-Kitarović je najavila kako će se sljedeći tjedan u sklopu njenog izmještenog Ureda u Brodsko-posavskoj županiji u Slavonskom Brodu održati sastanak između svih relevantnih dionika uključenih u taj proces. Poručila je kako se nada da će se uskoro riješiti taj problem i stanovnicima Slavonskog Broda osigurati čisti zrak.

Glavni urednik Večernjeg lista, organizatora skupa, Dražen Klarić istaknuo je kako je potrebno učiniti veće napore u očuvanju okoliša te da je linija moguće ugroze nacionalne sigurnosti putem ekologije vrlo tanka, posebice u tehnološki visokorazvijenom svijetu.

Hrvatska mora dobro promisliti koja je njezina budućnost kada je u pitanju zaštita okoliša i energetska neovisnost i korištenje novih energetskih izvora. Nacionalnu sigurnost bilo bi loše gledate samo iz perspektive ratne ugroze, nego kroz očuvanje prirodnih dobara, čistog okoliša, smatra Klarić.

Prema hrvatskim zakonima o okolišu skrbimo dobro, međutim u praksi to nije dobro, postoje problemi u pristupu i izvedba najčešće nije takva. Hrvatska mora napraviti veliki iskorak u zaštiti okoliša i prirodnih resursa prirodnih resursa i zbrinjavanje otpada, poručio je Klarić.

Vlatko Cvrtila (Veleučilište Vern) govoreći o Zaštiti vode kako sigurnosnom pitanju naglasio je kako se proširuje se područje sigurnosti na stvaranje uvjeta za bolji život čovjeka, a zaštita voda je nešto što je presudno za život čovjeka i moramo tome posvetiti veliku pozornost, jer je to preduvjeta ne samo za život nego i razvoj zajednice.

Hrvatska u europskim pa i svjetskim okvirima leži na velikim izvorima pitke vode koja omogućava život i proizvodnju hrane, no činjenica je da još uvijek nije osvijestila te svoje resurse, odnosno nije ih primjereno uključila u održivi razvoj.  Potrebno je povezati proizvodnju hrane sa resursima vode i to što danas imamo kao netaknutu prirodu uključiti u održivi turizam koji također može pridonijeti gospodarskom razvoju RH, istaknuo je Cvrtila.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

U Mirkovcima obilježena 28. godišnjica pogibije 13 hrvatskih branitelja, pripadnika ‘Kuna’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen-obilježja na tzv. privlačkom putu u vinkovačkoj gradskoj četvrti Mirkovcima u ponedjeljak je obilježena 28. godišnjica pogibije 13 hrvatskih branitelja, pripadnika 3. brigade Zbora narodne garde “Kune”, koji su 22. srpnja 1991. poginuli u vojnoj akciji.

Iz središta Vinkovaca prema Mirkovcima je 22. srpnja 1991. krenulo 80 hrvatskih branitelja radi deblokade ceste Vinkovci – Tovarnik, prisjetio se na komemoraciji umirovljeni brigadir i predsjednik Udruge ratnih veterana 3. brigade ZNG “Kune” iz Vinkovaca Damir Dujić, dodajući kako je u akciji iz zasjede ubijeno 13 branitelja.

“Akcija je trajala deset, jedanaest sati i bilo je problema u komunikaciji. Napravljena je velika pogreška u organizaciji cijele akcije. Ljudi koji su to organizirali i pravili taktiku pogriješili su”, ocijenio je Dujić i dodao kako je bivša JNA toga dana topništvom i zrakoplovima napala Vinkovce te učinila veliku štetu, a bilo je i 40 ranjenih.

Izaslanik predsjednice Republike i savjetnik za branitelje Ante Deur je rekao kako povijest Domovinskog rata mora biti sastavni dio naobrazbe u hrvatskim školama u većem opsegu nego što je danas. “Uistinu, naše škole, fakulteti, znanstveni radovi moraju biti sačinjeni na stvaranju hrvatske državne”, poručio je Deur.

Sućut obiteljima ubijenih branitelja izrazio je u ime premijera Adreja Plenkovića i Vlade ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je iskazao nezadovoljstvo što još nitko nije odgovarao za zločin na tzv. privlačkom putu.

“Na nama je i dalje poticati sva tijela progona da se procesuiraju počinitelji tih teških kaznenih dijela”, istaknuo je Medved i dodao kako ratni zločini ne zastarjevaju te da još ima živih sudionika toga vremena pa, kako je rekao, ne bi bio problem utvrditi odgovornost i u konačnici procesuirati odgovorne.

U ime potpredsjednika Vlade i ministra obrane brigadni general Željko Živanović je poručio da se stradanje branitelja u Mirkovcima nikad ne smije zaboraviti.

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić je rekao kako se i danas moramo boriti, ali sada kako bismo Hrvatsku učinili još boljom. Po riječima vinkovačkoga gradonačelnika Ivana Bosančića, ubijena 13 branitelja su pokazala što znači biti predan cilju koji želiš postići. “Upravo nam oni svima trebaju biti inspiracija za sve što radimo”, rekao je Bosančić.

U ime predsjednika Hrvatskoga sabora na komemoraciji je bio saborski zastupnik Dražen Milinković.

U spomen na žrtve – 13 hrvatskih branitelja vijence su kod spomen-obilježja položili su i svijeće zapalili članovi obitelji i rodbine, prijatelji i suborci te mnoga izaslanstva.

Misa zadušnica za ubijene branitelje služena je u crkvi blaženog Alojzija Stepinca u Mirkovcima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Mamićev odvjetnik prozvao šest hrvatskih sudaca za korupciju!

Objavljeno

na

Objavio

Sud Bosne i Hercegovine sljedeći će tjedan odlučivati o izručenju Zdravka Mamića Hrvatskoj. Ovaj put zbog druge optužnice koja je protiv njega podignuta u Osijeku.

U tom slučaju bivšega prvog čovjeka Dinama tereti se za izvlačenje čak 200 milijuna kuna. Riječ je o kaznenim djelima za koja je Hrvatska potpisala s BiH Sporazum o izručenju i po kojemu bi se Mamića moglo izručiti.

Dok ga hrvatsko pravosuđe čeka, on bezbrižno živi u Međugorju. U ovotjednom RTL Dosjeu Ivana Ivanda Rožić bavila se upravo – slučajem Mamić. Njegovo lice već je mjesecima na tjeralici, ako se njega pita, tako će i ostati – jer u Hrvatsku više ne želi.

Jedino za što uvijek govori da je bila najveća ljubav – bio je Dinamo. A otkako je pobjegao u BiH – u Hrvatskoj se mnogo toga promijenilo. Dinamo proživljava najbolje trenutke. Brat Zoran vratio se u klub.

Hoće li biti izručen – zadnju će odluku donijeti ministar pravde Bosne i Hercegovine. Prije toga, čeka ga – prema svemu sudeći – još mnogo žestokih pravnih bitki. Upravo o tim bitkama koje čekaju Zdravka Mamića novinarka RTL-a razgovarala je s njegovim hrvatskim odvjetnikom Veljkom Miljevićem.

“Samo za neupućene ovo u utorak je nešto novo. Za nas upućene to je treći postupak u istom predmetu pa očekujem što se dogodilo u prva dva. Okolnosti se nisu promijenile. U lipnju 2016. bio je prvi zahtjev, u srpnju 2018. drugi zahtjev za izručenje, oba su odbijena. Sada, nakon 21. svibnja ove godine, kad je održano Optužno vijeće, na kojem je silom potvrđena druga optužnica protiv Zdravka Mamića, uslijedio je treći zahtjev”, kazao je Miljević.

– Ministar pravosuđa rekao je da su ispunjeni zahtjevi za izručenje?

“On tu i je da kaže nešto takvo. Nemojte me pitati bi li u nekom detaljnijem razgovoru ostao tako čvrst. Želim reći da je to jedna normalna izjava za jedno ministarstvo.”

– Ipak, ostaje pitanje jesu li ova djela za koja se tereti Zdravko Mamić ona o kojima je Hrvatska potpisala ugovore s BiH o izručenju?

“Ona za koja je dosad traženo, nisu bila. Kad su u srpnju prošle godine kod drugog odbijanja naša pravosudna tijela vidjela da nema sreće sa zahtjevom za izručenje ako ostane u sferi kriminaliteta gospodarskih kaznenih djela, da za to neće izručiti vlastitog državljanina, onda su našli osnovu po kojoj bi se to možda moglo.”

Odvjetnik Miljević uspio je nedavno uvjeriti Mamića da ne održi najavljenu konferenciju za medije.

“Dugo smo razgovarali i postupio je po mom savjetu. Htio je upozoriti na korupciju u hrvatskom pravosuđu. Htio je imenovati suce za koje zna da su korumpirani i da primaju određena sredstva za ono za što ne bi smjeli primati.”

– Jesu li primali novac koji im je davao ili nudio Zdravko Mamić?

“Nije bilo samo o tome riječi. Bilo je riječi o tome da se zna po prilici u kuloarima koji su suci spremni na takvo što. Htio je imenovati šest vrlo važnih sudaca za koja je odlučio upozoriti da su korumpirani. Iz različitih su sfera, visokih i različitih. Tad sam ga pitao što će dobiti s tim, osim dva dana slave. Rekao sam mu da ništa korisno neće dobiti, osim što će mi otežati obranu”, naglasio je Miljević pa otkrio je li bio prisutan u razgovorima Mamića sa sucima:

“Puno sam preiskusan… Ako ste upućeni u zbivanja u pravosuđu, znate da sam jedan, ako ne i jedini, od kojih takvi suci bježe kao vrag od tamjana.”

– Svejedno, Mamić raspolaže optužbama koje su iznimno ozbiljne?

“Rekao sam Mamiću da radi protiv sebe i da si je najveći neprijatelj. Rekao sam da ništa ne može dobiti i da će navući na sebe bijes struktura. Na koncu konca, kad se ovo čuje, nekakva tijela koja bi se trebala brinuti o suzbijanju korupcije, trebala bi nas saslušati. Ali, ponovno sam ispao naivan i očekivao da će me neki ljudi iz Državnog odvjetništva pozvati i pitati što je htio reći. Nitko me nije zvao. Čekam da me pozovu i čuju što imam reći”, naglasio je Miljević za RTL pa na kraju dodao:

“To je put kojim treba ići. Privatno se veselim da za neke ljude te informacije dođu u javnost, ali dok branim Mamića u teškim kaznenim predmetima, ne dopuštam mu da to iznese pa da se dovede u još težu poziciju. Znate, postoje i neke stvari koje se ne iznose tako rado van iz kuće.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari