Pratite nas

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović: Pitanje ekologije pitanje je opstojnosti država, ali i cijelog planeta

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u petak je na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo – Ekologija i sigurnost” poručila kako je pitanje ekologije, ekološke zaštite i sigurnosti pitanje opstojnosti država, ali i cijelog planeta.

“Danas ekologija i sigurnost postaju toliko neraskidivo povezani da će u budućnosti, predviđanja su UN-a, zbog klimatskih promjena u svijetu broj migranata koji danas iznosi 69 do 70 milijuna za nekih 10-20 godina porasti na 200 milijuna. Očito je riječ o problemu koji je vezan uz opstanak države i zemlje našeg planeta”, istaknula je Grabar-Kitarović na konferenciji koju je u Zagrebu organizirao “Večernji list”.

“Svi znamo kako je pitanje zbrinjavanja otpada jedno od gorućih pitanja suvremenog načina života”, rekla je i posebno istaknula da je morski otpad sve veći problem koji prijeti morskom životu u svim oceanima, utječući na više od 600 morskih vrsta.

Istaknula je kako su tim problemom pogođena i hrvatska obalna područja, najviše zbog lošeg upravljanja otpadom kod naših susjeda na južnom Jadranu te je podsjetila na nanose smeća koje redovito pogađaju Pelješac, Hvar i druge dijelove našeg priobalja. Poručila je kako se zato moramo žurno pozabaviti rastućim problemom plastičnog onečišćenja u morima i oceanima želimo li budućim naraštajima ostaviti svijet u kojemu se može živjeti.

Grabar-Kitarović je istaknula kako je Hrvatska u svijetu prepoznata kao privlačno turističko odredište zahvaljujući očuvanom prirodnom okolišu, koji je ogroman potencijal za gospodarski razvoj i prosperitet, zahvaljujući njegovoj ljepoti, ali isto tako i visokoj razini sigurnosti u cijeloj državi te je očuvanje okoliša kao prirodnog dobra zajednički imperativ svih tijela državne uprave i lokalne samouprave i svih gospodarskih subjekata, a i svih građana Hrvatske.

Istaknula je kako i u Hrvatskoj nažalost bilježimo značajne promjene u temperaturi mora i svjedočimo neizmjenjivim promjenama u ekosustavima. U Jadranskome moru, jednom od najčišćih na svijetu, znanstvenici su registrirali više od 20 novih vrsta tropskih riba koje mogu ugroziti ekološku ravnotežu u njemu. Predsjednica je upozorila i kako bismo uskoro mogli biti izloženi opasnosti od porasta razine mora, što je već egzistencijalno pitanje mnogih malih otoka diljem svijeta, pa i nekih hrvatskih otoka i priobalnih gradova.

“Procjenjuje se kako će do 2100. godine razina Jadranskog mora porasti gotovo pola metra i potopiti dijelove povijesnih gradova poput Splita, Trogira ili Dubrovnika”, rekla je Grabar-Kitarović te poručila kako zato suočavanje s klimatskim promjenama nije apstraktno pitanje, već je to pitanje od vitalnog interesa koje zahtijeva našu stalnu i zajedničku pozornost.

Govoreći o ekološkom problemu s kojim su već dugi niz godina suočeni stanovnici Slavonskog Broda, predsjednica je rekla da taj problem ima ishodište u susjednoj državi, u rafineriji u Bosanskom Brodu, te istaknula kako se u njegovo otklanjanje ulažu veliki napori, u što su uključene i vlasti Hrvatske, Republike Srpske i Rusije.

Grabar-Kitarović je najavila kako će se sljedeći tjedan u sklopu njenog izmještenog Ureda u Brodsko-posavskoj županiji u Slavonskom Brodu održati sastanak između svih relevantnih dionika uključenih u taj proces. Poručila je kako se nada da će se uskoro riješiti taj problem i stanovnicima Slavonskog Broda osigurati čisti zrak.

Glavni urednik Večernjeg lista, organizatora skupa, Dražen Klarić istaknuo je kako je potrebno učiniti veće napore u očuvanju okoliša te da je linija moguće ugroze nacionalne sigurnosti putem ekologije vrlo tanka, posebice u tehnološki visokorazvijenom svijetu.

Hrvatska mora dobro promisliti koja je njezina budućnost kada je u pitanju zaštita okoliša i energetska neovisnost i korištenje novih energetskih izvora. Nacionalnu sigurnost bilo bi loše gledate samo iz perspektive ratne ugroze, nego kroz očuvanje prirodnih dobara, čistog okoliša, smatra Klarić.

Prema hrvatskim zakonima o okolišu skrbimo dobro, međutim u praksi to nije dobro, postoje problemi u pristupu i izvedba najčešće nije takva. Hrvatska mora napraviti veliki iskorak u zaštiti okoliša i prirodnih resursa prirodnih resursa i zbrinjavanje otpada, poručio je Klarić.

Vlatko Cvrtila (Veleučilište Vern) govoreći o Zaštiti vode kako sigurnosnom pitanju naglasio je kako se proširuje se područje sigurnosti na stvaranje uvjeta za bolji život čovjeka, a zaštita voda je nešto što je presudno za život čovjeka i moramo tome posvetiti veliku pozornost, jer je to preduvjeta ne samo za život nego i razvoj zajednice.

Hrvatska u europskim pa i svjetskim okvirima leži na velikim izvorima pitke vode koja omogućava život i proizvodnju hrane, no činjenica je da još uvijek nije osvijestila te svoje resurse, odnosno nije ih primjereno uključila u održivi razvoj.  Potrebno je povezati proizvodnju hrane sa resursima vode i to što danas imamo kao netaknutu prirodu uključiti u održivi turizam koji također može pridonijeti gospodarskom razvoju RH, istaknuo je Cvrtila.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Nizozemska izručila Hrvatskoj osuđenog ratnog zločinca iz Široke Kule

Objavljeno

na

Objavio

Policijski službenici Ravnateljstva policije predali su u srijedu u zatvoru Zagrebu nizozemskog državljanina Milorada Baraća (53) koji je izručen Hrvatskoj iz Nizozemske zbog ratnog zločina na području Gospića 1991., za što je presudom gospićkog Županijskog suda osuđen na 15 godina zatvora.

Barać, za kojeg je policija priopćila samo incijale, predan je Hrvatskoj iz Amsterdama temeljem raspisanog Europskog uhidbenog naloga Županijskog suda u Karlovcu iz 2017. zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Predaja u srijedu u 14.45 sati protekla je bez sigurnosnih incidenata, doznaje se u MUP-U.

Presudom Županijskog suda u Gospiću od 16. lipnja 1994. Barać je u odsutnosti proglašen krivim što je tijekom rujna i listopada 1991. u Širokoj Kuli kao pripadnik četničkih formacija i milicije tzv. SAO Krajine iz automatskog pješačkog naoružanja pucao po civilnim objektima, ograničavao kretanje civilnom stanovništvu, a 13. listopada 1991. zapaljivom tromblonskom minom zapalio kuću u podrumu Dane Oreškovića u kojoj su se nalazili civili. Barać je pritom pucao po civilima, pri čemu je ubijeno osam civla, od toga sedam žena.

Zbog počinjenog ratnog zočina gospićki sud je Baraća, zajedno s Dušanom Uzelcem, Draganom Uzelcem i Dane Serdarom, osudio na 15 godina zatvora, dok su Nikola Zagorac, Miroslav Serdar i Dragan Vunjak osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Rješenjem Županijskog suda u Gospiću od 13. veljače 2004. dopuštena je obnova postupka u dijelu koji se odnosio na optuženog Danu Serdara. Presudom gospićkog Županijskog suda ranija presuda stavljena je izvan snage te je Serdar oslobođen optužbe.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović: Zadarska županija i Zadar su od strateškog značenja za Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović čestitala je u srijedu Dan Zadarske županije te istaknula kako grad Zadar i Županija imaju strateško značenje za Hrvatsku, što se posebice vidjelo u Domovinskom ratu.

“Posebice se to pokazalo u Domovinskom ratu obranom Zadra i prostora današnje županije te Masleničkom operacijom, koja je navijestila našu konačnu pobjedu”, kazala je predsjednica na svečanoj sjednici Županijske skupštine zahvalivši svim braniteljima na doprinosu u obrani i oslobođenju Hrvatske.

Upravo ovaj prostor, napomenula je, dao je dva građevinska simbola obnove i integracije Hrvatske – Tunel Sv. Rok i Maslenički most. Naglasila je i kako se prvi hrvatsku predsjednik Franjo Tuđman usred rata nije bojao neuspjeha već je otvorio radove vjerujući u hrvatsku državu, vojsku i hrvatski narod, “u našu pamet i u našega radnika”.

Predsjednica Republike svečane sjednice otvorila je novi putnički terminala u luci Gaženica.

Longin: Gaženica projekt  koji su sanjale generacije Zadrana

Zadarski župan Božidar Longin kazao je da je luka Gaženica projekt  kojeg su sanjale generacije Zadrana.

“Gaženica je plod zajedništva, kvalitetne vizije, ali i plod političke stabilnosti i kontinuiteta i na nju smo iznimno ponosni. Dovršetkom Luke Gaženica gospodarstvo naše županije dobilo je točku na ‘i'”, naglasio je je.

Podsjetio je da će uz turizam, koji je najjača gospodarska grana, profitirati će i brojne druge grane u Zadarskoj županiji poput poljoprivrede, raznih obrta, poduzetnika i trgovine.

“To će biti posebno vidljivo nakon što Zadar uskoro postane home port za kruzere koji će ploviti diljem svijeta. S obzirom na to da u našoj županiji već imamo odlično riješeno pitanje cestovne i pomorske infrastrukture, sada trebamo potaknuti investicije u modernizaciju željeznice i proširenje kapaciteta Zračne luke Zadar, što je projekt na kojem već vrlo ozbiljno i temeljito radimo.

U ovome trenutku u Zadarskoj županiji provodimo projekte, kako infrastrukturne tako i gospodarske, vrijedne gotovo milijardu i pol kuna”, istaknuo je župan Longin te napomenuo da je u prošloj godini zabilježen kontinuirani rast zaposlenosti od gotovo pet posto, a prvi put od osnutka županije dosegnuta je brojka od 60.000 zaposlenih.

Osvrnuo se i na gradnju kvalitetne ribarske infrastrukture, radove u ribarskoj luci Vela Lamjana u Kalima na otoku Ugljanu, a uskoro bi trebala početi gradnja ribarske luke u Gaženici. Ukupna vrijednost ta dva projekta je 60 milijuna kuna.

Stephen Xuereb, izvršni direktor Global Ports Holdinga, koncesionara luke Gaženica, rekao je kako im je Zadar važan dodatak ponudi na Mediteranu, nakon Venecije i Crne Gore to će upotpuniti ponudu na kruzing tržištu.

“Nastavljamo raditi i nadamo se da ćemo pomoći Zadru u razvoju, kao i cijeloj Hrvatskoj. Posvećeni smo donošenju izvrsnosti u ovom poslu. Zadar je veličanstven projekt, ima dobru infrastrukturu i sve preduvjete za dodatni rast”, poručio je Xuereb.

Nogometni reprezentativci počasni građani 

U povodu Dana županije, dodijeljene su i godišnje nagrade. Četvorica hrvatskih nogometnih reprezentativaca – Luka Modrić, Danijel Subašić, Šime Vrsaljko i Dominik Livaković tako su postali počasni građani Zadarske županije.

Nagrada za životno djelo dodijeljena je dr. Vladimiru Skračiću i posmrtno msgr. Pavlu Keri.

Godišnje nagrade za postignuća u 2018. godini dobili su Dragan Župan (područje sporta), Udruga hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a Zadarske županije (područje zdravstvenog, humanitarnog rada i socijalne skrbi), Julija Brkić (područje karitativne djelatnosti i humanitarnog rada), Davor Vidaković (područje odgoja, obrazovanja, kulture, športa, tjelesne kulture, zdravstvenog i humanitarnog rada), Košarkaški klub osoba s invaliditetom Zadar (područje sporta osoba s invaliditetom), Kazalište lutaka Zadar (područje kulture i umjetnosti), Davor Pešić, Mladen Pešić i Petar Pešić (područje humanosti) te Zvonimir Vlatković (područje poljoprivrede).

Terminal u Gaženici jedan je od najmodernijih

Novi putnički terminal u Gaženici jedan je od najmodernijih terminala za putnike na kružnim putovanjima na Mediteranu.  Riječ je o dvoetažnoj zgradi koja se prostire na više od 20.000 četvornih metara u kojoj će biti smještene sve mjerodavne službe za potrebe domaćeg i međunarodnog prometa.

Gradnja terminala, vrijednog 27 milijuna eura, počela je 2016. godine. Za potrebe prihvata putnika sagrađen je i nadzemni pješački prolaz koji vodi izravno do broda. Odlukom Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar koncesija za Gaženicu na 20 godina dodijeljena je turskom operateru, tvrtki Zadar International Port Operations (ZIPO).

Koncesija obuhvaća zgradu putničkoga terminala i obavljanja lučkih djelatnosti u međunarodnom dijelu luke, uz obvezu da Zadar postane matična luka za kruzere.

(Hina)

 

Predsjednica otvorila novu zgradu putničkog terminala u zadarskoj luci Gaženici

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari